Arhiva za: rujan 2008.

Pazinska Niagara daleko od očiju javnosti

go292536.jpgUz Pazinsku jamu najzanimljivija prirodna atrakcija doline Pazinčice – Zarečki krov, nije označena putokazom pa turisti u unutrašnjoj Istri vrlo teško pronalaze glavno ljetno odmaralište Pazinaca. Zašto nema putokaza, upitali smo v.d. direktora Turističke zajednice središnje Istre Radenka Slokovića.
– Svojevremeno se na okruglom stolu o budućoj turističkoj orijentaciji Pazina zaključilo da će se Pazinska jama prepustiti turistima, a dolina Pazinčice Pazincima. Pritom bi se zaradom od Jame održavala dolina Pazinčice koja bi funkcionirala kao rekreacijska zona. Stoga smo odlučili ne postaviti putokaze, barem dok se ne uspostavi sustav koji će preuzeti odgovornost za održavanje Zarečkog krova. TZ sa sadašnjim primanjima ne može preuzeti tu ulogu, kaže Sloković. Pročitajte više »

Što sve ljudima ne pada napamet?

snow_flakes.jpgDragi moji,

na moje, a i na iznenađenje drugih, 26. rujna između 18,30 i 19,30 sati ukraden je sav nakit koji se izlagao u sklopu programa Moj hobi u organizaciji Gradske knjižnice Pazin. Nakit vjerojatno neće biti pronađen, no ako se netko prepozna, a hoće, nadam se da će uživati svaki put kada stavi ogrlicu oko vrata ili prsten na ruku. Ako se nekome toliko sviđao nakit bila bih mu spremna i pokloniti ga, a ne na ovaj način pokazati koliko se cijeni tuđi trud i rad.

Taman kada pomislim da me ljudi ne mogu više iznenaditi i razočarati dokažu mi suprotno, tj. da nema kraja ljudskoj bezobraznosti. Pročitajte više »

4. Memorijalni košarkaški turnir “Marijan Salamun – Salko”

Povodom pazinske odluke o priključenju Istre Hrvatskoj, danom Istarske županije i u znak sjećanja na pokojnog Marijana Salamuna jednog od utemeljitelja košarkaškog kluba u Pazinu, danas u petak 26.09 počinje četvrti memorijalni turnir. Uz košarkaški održat će se od 27. do 28.09 i vrhunski međunarodni ženski juniorski odbojkaški turnir Pročitajte više »

Od Jurandvora do Pečuha

Folkorno društvo PazinFolklorno društvo iz Pazina i klapa Volta iz Brtonigle bili su gosti 11. folklornih susreta »Zasopimo, zatancajmo« održanih minulog vikenda u Jurandvoru i Baški na otoku Krku. Susret je organiziralo tamošnje Kulturno-umjetničko društvo »Šoto«, a program je počeo povorkom svih sudionika i večernjim koncertom, dok su sutradan sudionici susreta razgledali znamenitosti Baške, Jurandvora i Sv. Lucije, mjesta gdje je pronađena čuvena Bašćanska ploča. Pročitajte više »

Srcoliki trkački obilazak Istre u 24 sata

Istra u 24 sataTrkački događaj kojem je cilj bio povezati Istru unutar 24 sata u obliku srca završio je u predviđenom vremenu. Članovi pazinskog sportskog društva »Trickeri«, njih 24-ero, prešli su oko 300 kilometara.
Iz Pazina je krenula Sanda Hodžić koja je uspjela u sat vremena, koliko je svaki od sudionika trčao, preći dionicu do iza sela Škropeti, gdje ju je dočekao sportaš s invaliditetom Gracijano Turčinović koji je sa svojim biciklom stigao tri kilometra iza Ponte Portona. Pročitajte više »

Ravnatelj podijelio zidom srama Talijane i Hrvate u bujskim srednjim školama

normal_18092008-06.jpgBUJE – Potreba za optimalnim i funkcionalnim korištenjem prostornih, tehničkih i kadrovskih resursa radi što boljih rezultata vlastite djelatnosti navodno je bio razlog da ravnatelj škole na talijanskom jeziku zidom pregradi hodnik koji povezuje zgradu škole u kojoj djeluju Gospodarska škola i srednja škola Vladimir Gortan sa talijanskom školom ‘Leonardo da Vinci’. Istina, zid nije podignut od čvrstog materijala, cigle ili betona, već je sazidan od laganih, ‘sandvich’ montažnih  materijala. Pročitajte više »

Život u izolaciji u najvećoj šumi središnje Istre

Život u šumi

Ne bježim od ljudi, da se razumijemo, ali svaki put kada dođem među ljude zgrozim se od ograničenosti, ksenofobije, od ljudi koji bi kao, trebali biti široki, otvoreni… Bila sam u Americi, San Franciscu… Je, rekla moja kolegica da ću doživit kulturološki šok. Ma di, kad nisam doživila kulturološki šok kad sam ’73. došla u Pariz, onda ga ne morem doživit nigdje. Pročitajte više »

Ellie (4) nema noge ni ruke, ali sve može sama raditi

Ellie May Challis

Ellie May Challis iz Essexa u Velikoj Britaniji, sa samo jednom godinom oboljela je od smrtonosnog meningitisa. Uspjela ga je pobijediti hrabro se boreći za život, no ipak njeno je tijelo uništila sepsa, te su joj liječnici morali amputirati ruke i noge. Malena Ellie, tri godine nakon najveće noćne more svih roditelja, hrabro je u utorak krenula u vrtić, koračajući pomoću proteza uz sestru blizanku Sophie, brata Connora (10) i sestru Tai-la (9). Pročitajte više »

Dan Ž u ska/reggae ritmu

GustafiTradicija da se nekim glazbenim događajem obilježi dan Županije i ove se godine nastavlja, i to u Pazinu. U petak, 26.9. na pazinskom Trgu slobode okupit će se tri poznata banda: Gustafi, Postolar tripper i Cirkus i zajedno obilježiti dan Županije koncertom nazvanim “Dan Ž”. Koncert će započeti oko 21 sat, a u slučaju kiše održati će se u boćarskom domu.

Zagađeni svi izvori na Cerovljanštini

cerovlje.jpgSvih devetnaest izvora pitke vode na području općine Cerovlje zagađeno je i voda se ne bi smjela upotrebljavati za piće, stoji u nalazu pulskog Zavoda za javno zdravstvo, napravljenog po narudžbi Općine Cerovlje. Nalazi pokazuju da je na svim izvorima evidentirano bakteriološko zagađenje, na nekima i kemijsko, a u vrijeme nakon kiša primijećena je i zamućenost vode. Najčišća voda, ali ipak neupotrebljiva za piće, evidentirana je u kaptaži u Zajercima. Pročitajte više »

Troje ozlijeđeno u sudaru više vozila na Ipsilonu

U sudaru tri vozila – hrvatskih, slovenskih i poljskih registarskih oznaka, koji se dogodio jučer poslijepodne kod vijadukta Pazin – Draze na istarskom Ipsilonu, teže je ozlijeđen vozač, 35-godišnji B.S. iz Fužina a dvoje Poljaka, mladi bračni par od 20 i 22 godine, zadobilo je lakše tjelesne ozljede. Njihova jednogodišnja djevojčica je neozlijeđena. Pročitajte više »

Otrči i ti maraton

Mit: Maraton je ekstremni sport, opasan i dostupan samo veoma malom broju veoma nadarenih ljudi.

Istina: Maraton je jedan od najpopularnijih formi takmičenja na svetu zato što je ekstremno masovan i dostupan svima.

Zašto se neki ljudi plaše maratona ne znam. Kada im predložim maraton kao cilj dobijam reakcije kao da sam predložio da urade sami sebi lobotomiju, ili nešto još gore. Meni je uvek teško da se identifikujem sa ovom panikom jer je nisam nikada osećao. Uvek je bilo jasno da maraton ne mogu da istrčim odmah, prvog dana kada sam krenuo da trčim, ali da je to veoma dostupan cilj ako treniram sistematski. Znači samo pitanje vremena.

Maraton je veoma praktičan kao cilj. Polu-maraton je previše kratak i početnici ga veoma brzo savladaju. Onda postoje dve opcije: ili da se juri rezultat u polu-maratonu što je u stvari trening brzine u velikoj meri, ili da se pređe na maraton za koji se trenira laganim dugim trčanjima koja su mnogo prijatnija od treninga na atletskoj stazi za polu-maraton. Takođe dovoljno je uraditi dva maratona godišnje da bi se osećao ispunjenim, dok su polu-maratoni mnogo brži i kraći i moguće ih je raditi skoro svake dve nedelje kada si u jačoj formi. Tolike trke zahtevaju puno putovanja.

Maraton se odlično kombinuje sa turizmom, trening se uglavnom sastoji od laganog trčanja koje može da se radi u prirodi i u društvu, a dovoljno je manje od 10 sati nedeljno treninga. Štaviše 10 sati je puno a tu cifru svako može da ubaci u dnevni raspored ako želi.

Maraton je baš zato forsiran od strane sportskih autoriteta svuda u svetu: jer je savršeno dizajniran kao forma rekreacije. Obavezuje trkača da trenira stalno i sistematski, omogučava mu uzbuđenje vezano za jedan veliki događaj i sve to nudi za veoma malo novca. Maraon je u stvari jedna od najboljih formi masovne rekreacije.

Tome svedoče ogromne količine takmičara na trkama: limiti od 50.000 mesta se veoma brzo pounjavaju sada na većim trkama. Godišnje maratone istrči više miliona trkača čto je teško reći za bilo koju drugu formu sportskih takmičenja.

Moj savet je da ako želiš da smršaš i postigneš i zadržiš zdravu i umerenu formu počneš trening za maraton. Cilj od 42,195 km če te držati dugi niz godina a gde god putuješ moći ćeš da nađeš trku i druge trkače. Maraton je, suprotno veoma negativnom mitu, odlična forma masovne rekreacije i baš tome duguje svoju ekstremnu popularnost.

www.hermessrbija.rs

Kako razgovarati s djecom o seksu

U današnje vrijeme kad seks praktički viri sa svakog ekrana i iz svakog časopisa te se čini toliko eksplicitnim, mnogim je roditeljima još uvijek neugodno objašnjavati svojoj djeci “one stvari”.

No prije nego objašnjavati, roditelji bi trebali naučiti normalno razgovarati o spolnosti. Pročitajte više »

Udruga roditelja i obitelji oboljelih shizofreničara

urios_natpis.jpgUdruga roditelja i obitelji oboljelih shizofreničara – URIOS osnovana u Poreču obavještava istarsku javnost da započinje sa svojim radom.
Terapijska predavanja će se održavati jednom tjedno u Poreču u prostorijama Crvenog križa u popodnevnim satima.
Predavanja će voditi dr. Helena Marčinko, psihijatrica iz Pule. Pročitajte više »

Ekologija i kič PET-ambalaže

U zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt nalazi se najveća zbirka stakla u Hrvatskoj. Krilata čaša od bijelog nitastog stakla, bilikumi (čaše dobrodošlice) u obliku čizama, različite staklene boce i bidermajerske posude, te vitraji i skulpture otkrivaju razdoblja baroka i rokokoa, historicizma i secesije… Više od 6000 predmeta prikazuje povijest staklarske proizvodnje te svjedoči o specifičnom odnosu čovjeka i prirode kroz umjetničko i industrijsko oblikovanje stakla. Najstariji tragovi takvog odnosa su staklene posude iz Mezopotamije, napravljene oko 1500. godine prije Krista.

Osim što je djelo ljudskih ruku, staklo nastaje i tijekom prirodnih procesa. Fulguriti su staklene forme koje mogu nastati udarom groma u pustinjski pijesak, dok se opsidijani formiraju hlađenjem vulkanske lave. Osnovni kemijski sastav tih prirodnih forma stakla uglavnom je isti onom koje čovjek već tisućama godina proizvodi za svakodnevni život.

Plastikom protiv stakla

Osim što plastika istiskuje staklo s polica prehrambenih proizvoda, ona predstavlja ozbiljan ekološki problem i vrlo vjerojatnu opasnost za zdravlje ljudi. Skladan i zdrav odnos čovjeka, stakla i prirode narušila je, na poseban način, pojava plastike. Za razliku od stakla, koje svojim oblikom upućuje na povijest i kulturu različitih civilizacija, plastika je sirovi produkt industrije polimera čija forma i kemijski sastav otkrivaju samo privremeno stanje na tržištu ambalaže. Nasilje monopola, profita i kiča ugrozilo je proizvodnju stakla, a kultura i tradicija pijenja vina, piva ili čaja narušena je instant-otkrićima iz područja kemije materijala – plastičnim čašama i bocama. Najnoviji primjer nasilnog osvajanja tržišta u Hrvatskoj i izraz neukusa su »Q-Pack« plastične boce za pivo.

Osim što plastika istiskuje staklo s polica prehrambenih proizvoda, ona predstavlja ozbiljan ekološki problem i vrlo vjerojatnu opasnost za zdravlje ljudi. Krajem prošle godine talijanski su znanstvenici dokazali da se kancerogeni spoj di(2-etilheksil)ftalat (DEHP) nalazi u vodi koja se čuva u plastičnim bocama od polietilentereftalata (obične PET-boce!) (Sci. Tot. Env. 2003, 302, 101). Taj spoj, koji je teratogen i uzrokuje rak jetre, vremenom migrira iz PET-ambalaže i nakuplja se u vodi (više od 3 miligrama po litri vode nakon 9 mjeseci skladištenja). U izvorskoj vodi, prema očekivanju, tragovi DEHP-a nisu uočeni.

Literaturna vrela navedena u tom znanstvenom radu potvrđuju da je problem migracije ili ispuštanja kemikalija u vodu i druga pića, koja se nalaze u plastičnim PET-bocama, poznat više od 30 godina. Znanstvenici su otkrili čitav arsenal kemikalija koje s vremenom migriraju iz PET-ambalaže u vodu: heksanon, heptanon, oktanal, nonanal, benzaldehid, dimetil-tereftalat, benzen, kloroform, diklorometan, toluen… Jacek Nawrocki i suradnici, sa Sveučilišta A. Mickiewicza u Poznańu, objavili su studiju koja upozorava da koncentracija acetaldehida, formaldehida i acetona u vodi u PET-bocama često prelazi dozvoljene granice za pitku vodu (Water Res. 2002, 36, 4893). Različiti aditivi koji se dodaju u PET-polimere, poput dokosenamida, također migriraju iz ambalaže u vodu (Ann. Chim. 1993, 83, 93). Svi ti primjeri potvrđuju sumnje znanstvenika da plastična ambalaža nije nepropusna ni stabilna, niti je biološki inertna. Naprotiv, pod utjecajem svjetlosti i temperature, struktura PET-polimera se razgrađuje i otrovnim produktima zagađuje tekući sadržaj u boci.

Lista »zloglasnih« polimera

Slični problemi uočeni su kod većine plastičnih polimernih materijala. Polivinil klorid (PVC) postao je »zloglasan« jer je otkriveno da ga u proizvodnji i pri raspadu redovito prati kancerogeni monomer – vinilklorid. Vinilklorid oštećuje jetru, izaziva neurološke poremećaje, oštećenja testisa i imuniteta. Zbog otrovnih aditiva, poput ftalata, olova i kadmija, PVC je vrlo teško reciklirati, a spaljivanjem takve plastike nastaju još otrovniji spojevi – dioksini. Zbog svega navedenog mnoge zemlje zakonski onemogućuju široku upotrebu PVC-a, dok se u Europskoj uniji razmatra i potpuna zabrana proizvodnje PVC-a.

Drugi »zloglasni« polimer je polikarbonatna plastika (PC) koja se koristi za proizvodnju dječjih bočica, posuda za hranu (namjena za mikrovalne pećnice!) i za unutrašnje oblaganje limenaka za piće. Prošle je godine dokazano da takva tvrda prozirna plastika ispušta prohormonski otrov bisfenol A koji uzrokuje učestale poremećaje diobe spolnih stanica, što dovodi do teških oštećenja ploda i spontanih pobačaja (vidi Glas Koncila 22/2003).

I »proslavljena« je plastika politetrafluoroetilen (PTFE), poznatija kao teflon, pred bankrotom. Taj otrovni polimer kojim se presvlače metalne površine koristio se donedavno za pripremanje hrane, dok nije otkriveno da pri visokim temperaturama razvija otrovne pare koje kod čovjeka izazivaju »teflonsku groznicu«, a kod kućnih ptica izazivaju trenutačnu smrt!

»Q-Pack« – »grab and go«-tehnologija

Izgleda da plastični proizvodi industrije polimera imaju relativno kratko vrijeme tržišnog života, ali su posljedice njihove upotrebe dugotrajne. Raspadni produkti vrlo su otrovni, a biološki su teško razgradivi. Nažalost, sinergizam neodgovorne znanstvene znatiželje i tržišnog profita omogućuje razvoj uvijek novih vrsta polimera. Pojava »Q-Pack« boca za pivo na hrvatskom tržištu samo je nova verzija PET-ambalaže. Pitanje je vremena kada će znanstvenici otkriti otrovne kemikalije koje iz »Q-Pack« ambalaže migriraju u pivo. Plastične boce pripadaju kulturi mobilne potrošnje s tržišnim argumentima: »grab and go« (zgrabi i kreni) i »consume on the move« (konzumiraj u pokretu). Pivo ili vino u plastičnoj čaši nije samo estetski i medicinski problem, već je i novi model socijalne patologije.

Kupovinom i konzumacijom pića u plastičnim PET-bocama podupire se vrlo prljava industrija polimera, a vlastito se zdravlje izlaže nepotrebnom riziku.

Glas-koncila.hr

Hrvatskom javnošću lakše je manipulirati nego malom djecom

djeca3it6.jpgVladati građanima Hrvatske postaje neizazovan posao.

Građani su poput male djece – sasvim im je lako odvratiti pozornost. Imalo spretan roditelj će djetetu koje je nakanilo iskušati kako radi pećnica pozivom na omiljenu kompjutorsku igricu odvratiti pozornost i tako otkloniti opasnost. Sličnom metodom služi se vrlo spretno i Vlada premijera Sanadera. Javnost se stalno zasipa temama koje nisu najvažnije za budućnost Hrvatske. Čak i bolne teme, poput inflacije, koriste se za odvraćanje od biti. Nagradna pitanja glase: Kad ste posljednji put čuli da netko iz Vlade govori o stopi rasta BDP-a, vanjskom dugu ili deficitu platne bilance? To su teme o kojima se ne raspravlja. Ne završavaju ni na stranicama najtiražnijih novina ni u televizijskim dnevnicima. Zezalice kojima se zaokuplja naivna masa može se podijeliti u nekoliko skupina: jedna od njih su vječne teme poput rada trgovina nedjeljom ili članstva ministara u nadzornim odborima državnih tvrtki.

Pročitajte više »

Gradska knjižnica Pazin: novosti

Obavještavamo korisnike gradske knjižnice Pazin kako je zbog trenutno 1500 aktivnih te stalnog povećanja broja korisnika, od 01.09.2008. knjižnica započela s cjelodnevnim radom.

 Radno vrijeme knjižnice:

  • ponedjeljak – petak: 10,00 – 19,30h
  • subota: 08,00 – 13,00h

Pauze:

  • pon-pet: 15,30 – 16,00h
  • sub: 10,30 – 11,00h

Krenula stanogradnja u Pazinu

foto: Glas IstreGradi se pedesetak stanova

Posljednja stambena zgrada sagrađena je u Pazinu daleke 1993. godine, a petnaestogodišnja pauza jedan je od uzroka demografskog pada. Sam grad je s 5.282 iz 1991. pao na 4.986 žitelja prema popisu stanovništva iz 2001. godine. Stoga je mnoge ugodno iznenadila reklamna ploča na glavnom trgu kojom se obavještavaju potencijalni kupci da je u tijeku gradnja stambeno-poslovne zgrade u staropazinskom Novom naselju u Zagrebačkoj ulici. Pročitajte više »

Arhiva
Sve kategorije

© iPazin.net portal 2001. - 2017.