povecalo
LOGIN
Register
povecalo
TRAŽILICA
iPazin forum


May
Deinstitucionalizacija i transformacija domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi

Planom  deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba  koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u RH 2011-2016 ( 2018 ) godine  („Narodne novine“, broj 36/11) kao strateškim dokumentom  Ministarstva socijalne politike i mladih  počeli su  reformski procesi transformacije i deinstitucionalizacije, kao i stvaranje temelja za planiranje mreža domova i djelatnosti socijalne skrbi.

Svrha ovoga Plana je smanjiti ulazak korisnika u institucije i povećati izlazak iz institucija u nove oblike skrbi kao što su udomiteljske obitelji, obiteljski domovi, stambene zajednice tj. organizirano stanovanje uz podršku.

Proces deinstitucionalizacije i transformacije  morati će biti međusobno usklađen na svim razinama ( nacionalnoj i lokalnoj razini, te na razini svakog pojedinog doma socijalne skrbi i druge pravne osobe), dok će se planiranje transformacije domova i drugih pravnih osoba na lokalnoj razini vezati uz proces lokalnog socijalnog planiranja kako bi se prioritet dao razvoju onih usluga koje nedostaju u zajednici, a bez kojih deinstitucionalizacija korisnika nije održiva. Naglasak je stavljen na razvoju izvaninstitucijskih usluga i oblika smještaja u onim županijama u kojima su ti oblici skrbi slabo ili nedovoljno razvijeni, a radi postizanja ravnomjernijeg regionalnog razvoja mreže usluga i zaustavljanja trendova institucionalizacije u županijama u kojima se najveći broj korisnika smještava u institucije.

Na teritoriju Republike Hrvatske trenutačno  postoji 114 državnih i nedržavnih domova i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi i to
– za djecu i mladež bez odgovarajuće roditeljske skrbi,
– djecu i mladež s poremećajima u ponašanju,
– djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom,
– psihički bolesne odrasle osobe.

U njima je u svim oblicima skrbi zbrinuto 12813 korisnika, od kojih je 8545 na stalnom ili tjednom smještaju. Od tog  je broja 71 državni dom (14 za djecu i mladež bez odgovarajuće roditeljske skrbi sa 782 korisnika, 11 za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju s 1477 korisnika, 28 za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom sa 4207 korisnika i 18 za psihički bolesne odrasle osobe s 3205 korisnika),  te 24 nedržavna doma (2 za djecu i mladež bez odgovarajuće roditeljske skrbi sa 188 korisnika, 12 za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom s 1259 korisnika i 10 za psihički bolesne odrasle osobe s 901 korisnika. Od ukupno 19 drugih pravnih osoba 6 je za djecu i mladež bez odgovarajuće roditeljske skrbi sa 164 korisnika, 11 za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom sa 600 korisnika i 2 za psihički bolesne odrasle osobe s 30 korisnika.

Kada je riječ o izvaninstitucijskim oblicima smještaja (udomiteljstvo i obiteljski domovi) ukupni broj udomiteljskih obitelji za djecu i mladež je 1332, a u njima  je smješteno 1955 korisnika (1675 djece i mladeži bez odgovarajuće roditeljske skrbi, 250 djece s teškoćama u razvoju i 30 djece i mladeži s poremećajima u ponašanju).

Ukupni broj udomiteljskih obitelji za odrasle osobe je 1303 u kojima je smješteno 1394 korisnika (668 odraslih osoba s invaliditetom i 726 psihički bolesnih odraslih osoba). Ovdje valja napomenuti da je u broj udomiteljskih obitelji uračunat i broj udomitelja za starije i nemoćne osobe. .

U Hrvatskoj djeluje 27 obiteljskih domova (2 za djecu i mladež bez odgovarajuće roditeljske skrbi, 4 za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom i 21 za psihički bolesne odrasle osobe) u kojima je smješteno ukupno 282 korisnika (20 za djecu i mladež bez odgovarajuće roditeljske skrbi, 24 za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom i 238 za psihički bolesne odrasle osobe).

Prema  Planu do 2016 ( 2018) godine cilj je deinstitucionalizirati  :

– 40% djece i mladeži s poremećajima u ponašanju smještenih u domovima na temelju Zakona o socijalnoj skrbi, uz ravnomjerno povećanje izvaninstitucijskih oblika smještaja

– 40% djece s teškoćama u razvoju na stalnom ili tjednom smještaju za 40%,  prvenstveno djece koja pohađaju osnovnu školu, u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta

– 30 % odraslih osoba s invaliditetom na stalnom ili tjednom smještaju u domovima i drugim pravnim osobama koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi i to prvenstveno onih iz skupina lakših oštećenja koja ne zahtijevaju intenzivnu skrb u instituciji,

– 20% odraslih psihičko bolesnih osoba i to prvenstveno onih kojima nije potreba posebna skrb ( do 2018 godine)

Planom su predviđeni slijedeći mogući oblici transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba i to u :
I. Centre za pružanje usluga u zajednici – domovi i druge pravne osobe koje imaju stručne kadrove, lokaciju i infrastrukturne uvjete usklađene s propisanim standardima (smješteni su u naseljenim područjima s dostupnim i razvijenim redovnim javnim uslugama) i oni bi trebali biti prvi koji mijenjaju svoju ulogu pružatelja institucijskog smještaja u novu ulogu kao centri za pružanje spektra izvaninstitucijskih usluga ili specifičnih usluga u zajednici

II. Domove za intenzivnu i dugotrajnu socijalnu skrb – domovi i druge pravne osobe koje imaju stručne kadrove i infrastrukturne uvjete usklađene s propisanim standardima, smanjuju ukupne kapacitete stalnog ili tjednog smještaja, ali dugoročno zadržavaju i/ili primaju na smještaj (stalni, tjedni ili privremeni smještaj) korisnike za koje niti jedan od izvaninstitucijskih oblika smještaja nije moguć, a kojima je potrebna intenzivna podrška ili dugotrajna skrb.

III. Zatvaranje – domove koji imaju iznimno loše infrastrukturne uvjete, izoliranu lokaciju, manjak stručnog kadra ili na drugi način nisu usklađeni s propisanim standardima, te koji se niti u višegodišnjem razdoblju neće moći uskladiti i za koje su potrebna značajna kapitalna ulaganja, dugoročno bi trebalo zatvoriti

U svrhu deinstitucionalizacije i transformacije u državnom proračunu predviđena su financijska sredstva u iznosu od 567, 391, 222 kn a ostatak bi se trebao namirivati iz fondova EU.

Livio Dolgoš,
diplomirani socijalni radnik

Podijeli ovu vijesti sa prijateljima... |

Comments are closed.

Plesna škola Elio Bašan