Supetarski načelnik i zaposlenik Purisa Mario Bratulić o nedavnoj najavi stečaja Purisa

Supetarski načelnik volonter Mario Bratulić, ujedno i dugogodišnji zaposlenik tvrtke Puris, trenutno na radnom mjestu operativnog direktora za peradarstvo, za Glas Istre otvoreno progovara o problemima koji su doveli do stečaja poznate pazinske mesne industrije Puris.

– Ima li Općina Sveti Petar u Šumi mogućnost utjecati na poslovanje Purisa, odnosno da spriječi gašenje proizvodnje?

– Ima utjecaj kao i ostale općine ili gradovi na poslovanje bilo koje privatne tvrtke. Mali ili nikakav. Kada znamo kojom se strateškom djelatnosti Puris bavi, svakako bi županija i država trebale pokazati veći interes no što su do sada pokazivale.

Općina je imala razumijevanja za Purisove razvojne planove kroz izmjene i nadopune prostornog plana, kroz komunalne olakšice, suglasnosti ili slično.

Prije nekoliko dana inicirao sam sastanak i osnivanje kriznog stožera načelnika, gradonačelnika i predsjednika vijeća općina Sveti Petar, Tinjan i Grada Pazina kako bi se zajednički pokušalo utjecati na banku i sadašnjeg vlasnika s ciljem da se maksimalno zaštite interesi radnika te da se osigura nastavak poslovanja Purisa. Mora se spriječiti likvidacija tvrtke i rasprodaja imovine.

Gavrilović je ulaskom u Puris, za jednu kunu, naslijedio značajne zalihe mesa i sirovina, pune farme i maksimalnu proizvodnju, matično jato, prodajnu infrastrukturu, stručnjake i značajno manji gubitak no što je iskazan lani.

Grupa Gavrilović sa sebe nikada neće moći skinuti teret odgovornosti što je dovela Puris do stečaja.

– Prije desetak godina bilo je oko 700 zaposlenika, a danas oko 300 s tendencijom daljnjeg otpuštanja. Osjećate li kao načelnik i zaposlenik Purisa odgovornost?

– Odluke u Purisu donosio je samo predsjednik Uprave uz potporu vlasnika i Nadzornog odbora Gavrilovića, a prije Hypo banke. Moja odgovornost nije ni veća ni manja od odgovornosti ostalog rukovodnog stručnog osoblja u tvrtki.

U Purisu sam obavljao stručne, operativne i izvršne poslove u prodaji i mesnoj industriji prije dolaska Gavrilovića. Zatim su provedeni brojni preustroji, a naši rukovodeći i stručni kadrovi nisu sudjelovali u donošenju bitnih odluka, što se lako može i provjeriti. Sve funkcije bile su centralizirane, a od početka se stekao dojam da povjerenja u naše stručnjake nije bilo iako se neki od nas mogu ubrojiti u najbolje u državi. Sve bitne i strateške odluke donosile su se u Petrinji.

– Koliki bi udarac za supetarsku općinu bio kada bi se Puris ugasio?

– To bi bio veliki gubitak za općinu, središnju Istru i županiju. Neovisno kako će se odvijati daljnji rasplet događaja, moramo nastojati da se nastavi proizvodnja i sačuvaju radna mjesta jer su ona izvor poreznih prihoda.

– Općinski ste načelnik i zaposlenik Purisa – jeste li u sukobu interesa?

– Nisam ni u kakvom sukobu interesa, u skladu s postojećom zakonskom regulativom i statutom Općine. Puris su stvarali i u njemu radili brojni stanovnici naše općine, i ja sam kao doktor veterinarske medicine pronašao svoje radno mjesto u Purisu. Mnogi zaposlenici tvrtke obnašali su razne funkcije u Općini. Prijedlozi novih zakona o lokalnoj samoupravi idu u pravcu da svi budući načelnici u malim općinama budu volonteri. Sveti Petar u Šumi sa svojim primanjima ne bi mogao financirati načelnika profesionalca.

– Smatrate li da su napravljene pogreške u privatizaciji tvrtke, a posebice nakon što su je preuzeli kanadskoaustrijski poduzetnik Walter Wolf te potom Hypo Alpe-Adria banka, nakon čega su se počeli redati gubici?

– Hypo banka snosi neizmjerno veliku odgovornost kao nekadašnji vlasnik, a danas kao hipotekarni vlasnik. Na primjeru Purisa pokazalo se da banke nisu dobri vlasnici i ne doprinose razvoju tvrtki.
Netko će morati odgovoriti na pitanje koja je stvarna uloga banke u privatizaciji Purisa i ostalih poslova banke na području naše županije. Hypo banka nije smjela dozvoliti da se Puris dovede u sadašnju situaciju, a sada ima priliku pomoći. Banka mora pokazati više fleksibilnosti i pomoći Purisu da po povoljnim uvjetima pronađe “pravoga vlasnika-gospodara” koji će pokrenuti novu proizvodnju i time spriječiti likvidaciju tvrtke koja ima perspektivu.

Glas Istre, tiskano izdanje 2.9.2012.

© iPazin.net portal 2001. - 2024.