15. sjednica Gradskog vijeća
Iako je obračun prošlogodišnjeg gradskog proračuna računovodstveno doveden do visokog postotka ostvarenja u odnosu na plan (ostvareno je 48,810 od planiranih 50,735 milijuna kuna), na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća još su se mogli čuti izrazi zabrinutosti zbog nepotrebnih troškova i upozoravanja na potrebu štednje.
Gradonačelnik Renato Krulčić kazao je na dvojakost proračunske recesijske politike: socijalne i gospodarske antirecesijske mjere neminovan su proračunski trošak. Te su mjere nekome pomogle, ali su lanjskom gradskom proračunu donijele rashod od milijun kuna. S druge strane, prihodi su u odnosu na prethodnu godinu povećani za dva milijuna kuna, dok su rashodi u odnosu na također prethodnu godinu smanjeni, doduše za 0,48 posto, ali ipak jesu.
Na upozorenja nekih vijećnika, primjerice, Stanka Mališe iz HDZ-a, da se porast troškova ne smije dozvoliti, Krulčić je odgovorio da to zbog nestabilnosti u državi neće u svemu biti moguće. Primjerice, najavama novih mjera državne porezne politike lokalni će proračuni ostati bez još pokojeg dijela prihoda, a s obzirom na najavljeni rast cijena energenata, Grad će ubuduće morati još više novaca trošiti za, primjerice, plaćanje struje koju troši javna rasvjeta.
Slično je obračunski uravnotežen i izvještaj o lani ostvarenom programu održavanja komunalne infrastrukture (postotak ostvarenja u odnosu na plan iznosi nevjerojatnih 99,92 posto), dok je program gradnje komunalne infrastrukture ostvaren u nešto manjem postotku, ali kako je objasnio pročelnik Danijel Maurović, ne zato što nije izgrađeno ono što je planirano, već zbog knjiženja i rokova plaćanja koji se protežu i na ovu godinu. Pri usvajanju ovih dvaju dokumenata, zanimljiva inicijativa ili preporuka stigla je od gradskog odbora za gospodarstvo: da se utrošak struje smanji gašenjem rasvjete na gradskom stadionu u vrijeme kada nema utakmica ili treninga.
Vijećnici su usvojili izvješća o radu Gradske knjižnice i Muzeja grada Pazina za prošlu godinu, te je na prošloj sjednici na doradu vraćen program rada gradskog Muzeja za ovu godinu. U odnosu na prethodnu verziju, program Muzeja “pojačan” je za obvezu izrade srednjoročnog plana i koncipiranja budućeg stalnog postava, uz upozorenje da takva budućnost Muzeja ovisi o iseljenju grade koju Državni arhiv u Pazinu drži na cijelom prvom katu pazinskog Kaštela. S aktualnom informacijom uskočio je gradonačelnik Krulčić: proces preseljenja Arhiva iz Kaštela već je pokrenut, Arhiv je za smještaj grade dobio bivšu vojnu zgradu u Bertošima koja je, međutim, neuvjetna i upravo se izrađuje projekt njene adaptacije. Da bi pomogao preseljenju arhivske grade iz Kaštela u Bertoše, Grad je u proračunu za ovu godinu Državnom arhivu dodijelio 20 tisuća kuna, izvijestio je Krulčić.
D. Šišović, Glas Istre
PITANJA VIJEĆNIKA
Vijećnik Nezavisne liste Tomislav Čubrić pitao je gradonačelnika Krulčića da li je upoznat s ogorčenjem kojim su stanari Muntriljske ulice primili odluku o naplati parkiranja u njihovoj ulici. Čubrić je upozorio pazinsku gradsku upravu na bojazan stanara da će unatoč kupljenoj karti ostati bez parkiranog mjesta. Iscrtavanjem parkirnih mjesta, pojasnio je Čubrić, na toj se površini može parkirati manje automobila nego ranije. Čubrić predlaže da se prva godina naplate parkiranja u toj ulici proglasi eksperimentalnom te da se stanarima godišnja parkirna karta dodjeli besplatno, a nakon godine dana napravi analiza uvođenja režima naplate te na osnovi dobivenih rezultata odredi cijena godišnje parkirne karte ili da se potpuno odustane od tog modela ukoliko se pokaže neprikladnim.
Gradonačelnik Renato Krulčić odgovorio je da je u Muntriljskoj naplata parkiranja uvedena nakon što je Gradsko vijeće o tome donijelo sve potrebne odluke s kojima su predstavnici zgrada bili upoznati i bili su dužni o tome izvijestiti sve stanare. S režimom naplate parkiranja u toj ulici napravljen je dobar posao, i to se ne bi moglo nazvati problemom, kazao je Krulčić.
Čubrić je, međutim, nezadovoljan odgovorom, kazao da Gradsko vijeće nije odredilo cijene i nije iscrtavalo parkirna mjesta te zaprijetio da će, ukoliko gradska uprava ne nađe rješenje kojim će stanari biti zadovoljni, inicirati ukidanje naplate parkiranja u cijelom gradu.
Na ovu se temu nadovezalo i pitanje Valtera Milohanića (Nezavisna lista) o tome koliko Grad godišnje zarađuje od naplate parkiranja, a odgovor Edija Ćusa, pročelnika za financije, glasi: 120 tisuća kuna.
Stjepan Gabrić (HDZ) je pitao u čijem je vlasništvu kafić Klub pokraj gradskog stadiona i kolike koristi Grad ima od njegova rada te dodao da se treba zapitati “koliko smisla ima postojanje kafića na tom mjestu zbog blizine škole, pa se događa da neki učenici vrijeme provode u kafiću umjesto na nastavi”.
Edi Ćus, gradski pročelnik za financije, ukazao je pak na to da se u krugu od stotinu metara od škole nalazi čak sedam ugostiteljskih objekata pa bi se za svih trebalo pitati o opravdanosti njihova rada na tim lokacijama, ali je Gabrić ustvrdio da u druge objekte učenici odlaze po marendu, te da je Klub specifičan. Gradonačelnik Krulčić dodao je da postoji sasvim jasan zakonski mehanizam sprečavanja eventualnog pogubnog utjecaja kafića na učenike, naime u odredbi o zabrani točenja alkohola maloljetnicima te najavio da će se za slučajeve koji se pod uobičajenim okolnostima i propisima ne mogu riješiti osnivati posebna “povjerenstva za komunalnu prevenciju”.
11 komentara na “15. sjednica Gradskog vijeća”
Komentiranje je onemogućeno.
Grad od parkinga zaradjuje 328 kn dnevno. Stvarno profitabilno.
Koliko dnevno koštaju oni tipovi koji nose P na sebi?
Koliko košta održavanje onih automata?
Iscrtavanje? Tabele?
Kolika je košta pazin taj parking, koliko se troši na njega, a koliko se ubere šoldi?
More to neki iskreno, bez muljanja, da odgovori, ali onako pošteno, na papiru?
Sad je to još dodatno zakamuflirano, jer sad je to “Usluga” biznis.
Ki tu kega?
Forši malo nekega za uskraćivanje prava na točne informacije?
Koliko je tim 120000 kn za vjerovat?
Se more to dobit na papiru, sa pečaton i stavit na internet?
Još jedan porez koji plaćaju građani pazina. Imaš auto, moraš ga negderi parkirat. Za to ću da ti uzmem pare! To nije doprinos, ni dopunsko, ni porez, ni prirez, ni naknada, ni pristojba, ni …, to je najobičnije daj pare, jer ću inače da te kaznim.
Neka se kontrolira točenje alkohola maloljetnicima, jedino to se može. Pa logično je da kod igrališta postoji kafić, to je frekventna lokacija.
Dajte ljudi, pa valjda je svima jasno da naša draga USLUGA d.o.o. vedri i oblači svime u gradu pa tako i naplatom…Ako se dobro sjećam popunjenost parkinga pod naplatom je nekih 70-80% pa sad Vi računajte koliko od naplaćemog ostaje Uslugi a koliko dobiva Grad. Ima još puno pitanja koji bi trebalo postavit Uslugi, kao npr cirkus sa razdvajanjem otpada (postavljanje kontejnera za specifične namjene npr.staklo, plastika, papir…), a da se na kraju na nekim mjestima kontejner namijenjen za papir prazni u isto vozilo kao i ostali otpad…Nadalje, treba postaviti pitanje novog obračuna za odvoz smeća…Sanacija deponija koji to nije (već obično divlje odlagalište) trebala je biti uračunata u stare račune (što najvjerojatnije i jest), a ne da se na novim uplatnicama pojavi potpuno nova stavka pod nazivom-sanacija deponija… ima toga još puno….
Na izborima sam sa radošću glasao za nezavisne, radovao sam se i koaliciji jer sam smatrao da je konačno došlo vrijeme da se malo kontrolira rad gradonačelnika i ostala pratnja..nažalost do danas su rezultati nevidljivi, a kao zadnji primjer navodim kako se moglo dogoditi da se dozvoli naplata parkiranja u Muntriljskoj??? Ne živim tamo ali suosjećam sa stanarima, i ne vjerujem da su bili suglasni da se i njima uvede naplata. To je sramota, imam osječaj da gradske strukture nemaju osjećaja za probleme građana, samo kad se bliže izbori, onda milijun obečanja..ludom radovanja…ugledajte se malo na Bale…i slična mjesta..
Naplatu u Muntriljskoj smo dozvolili s ciljem da se smanji parkiranje onih koji nisu stanari Muntriljske. Gradska uprava nas je uvjerila da se to ne može zakonski napraviti niti na jedan drugi način nego stavljanjem parkirališta pod naplatu. Uvjerili su nas da parkiralište ne može biti samo za stanare jer se radi o javnoj površini, a ne privatnom vlasništvu stanara. Kad već parkiralište ne može biti samo za stanare tražili smo sljedeći model koji će dovesti do istog cilja, manje opterećenog parkirališta, te se tako došlo do uvođenja naplate. Obećano nam je da će nam biti predstavljeno nekoliko modela i da ćemo zajednički doći do rješenja, međutim, kad smo odluku izglasali, gradskoj upravi više nismo bili potrebni, i više nas nisu konzultirali. Sve daljnje detalje i cijenu za stanare gradska uprava odredila je sama, tj. zajedno s Uslugom.
Moja ideja je bila da se stanarima dodjele besplatne parkirne karte, a ako to nikako zakonski ne bi bilo moguće, onda da cijena te karte bude simbolična, a nikako 250 kn godišnje. Do cijene karte trebalo se doći zajedno sa stanarima uvjerivši ih i objasnivši im da nije moguće nikakvo povoljnije rješenje po njih, a ako ni to ne bi bilo moguće, trebalo im je barem prvu godinu dati besplatnu kartu pa da se sami iskustveno uvjere da li je bolje s naplatom parkiranja ili žele povratak na staro.
Postoji nešto što se zove najam javne površine.Kao za sajam.Možda je to rupa u zakonu neznam samo malo maštam.Napravi se lista potreba stanara uz dodatak da se može zakupiti max 1 mjesto tj. javna površina po domaćinstvu.Tu bi imali prednost invalidi i bolesnici a potom i stanari Muntriljske koji zakupe javnu površinu za 100-200 kn godišnje.Na ulazu i izlazu rampa,kartice za stanare kao i za dostavu u Konzum a za stanare osigurati i parking kod kapelice uz proširenje parkinga stare “Usluge”.Eliminirati dijelom malu zelenu površinu između Rivijere i Muntriljske 1 u širini 3 m prema policiji i omogućiti protok prometa u jednom smjeru a fizički odvojiti ostatak ulice.Oni koji imaju garažu ne mogu dobiti parkirno mjesto ali ulaz u garažu treba osigurati malom rampom.Parking za turističke buseve urediti na dijelu zelene površine(uz minimalno smanjenje iste) iza Spomendoma prema PIN-u.To bi ujedno bilo ok i ugostiteljima i trgovcima a ti silni turisti bi malo i oživili centar grada.
DPU Centar definira prometnicu kroz Muntriljsku, ulaz joj je između Muntriljske 1 i 5, a izlaz kod “ljuljačka”, i ne može se tu stavljati nikakva rampa, kada bi to uopće bilo pametno rješenje, trebalo bi najmanje mijenjati DPU Centar, a vjerojatno i nadređene planove. Kada bi slično rješenje primijenili na ostale gradske ulice što bi dobili? dvije ceste kroz grad i rampe na svakom koraku? Zašto onda ne bi i stanari nebodera tražili rampu? Ili Dršćevke? Na što bi ličio takav grad? – na vojnu bazu ili logor.
DPU Centar kaže da treba povećati broj parkirnih mjesta, samo ne kaže kako. E pa ima više načina, jedan način je da se otkida od zelenih površina, kao što predlažeš, ali to nije dobro, zelene površine ne treba smanjivati, drugi način je ukopavanjem (podzemne garaže), a treći uzdizanjem (parkirni tornjevi). Dakle, prava rješenja koštaju i sigurno neće brzo doći na red, što nam ne daje za pravo da sada na brzinu donosimo loša rješenja. Kad-tad doći će na red jedna podzemna garaža iza Spomen doma.
Jedan od načina je da se stavi klauzula koja kaže da pri svakoj gradnji novog (ali i obnovi starog ako to adaptacija omogućuje) poslovnog objekta treba u podzemlju objekta osigurati “blabla” parkirnih mjesta.
Zašto Pasaj nema podzemnu garažu?
Ako je Lidl dobio dozvole za sve one minerske pi…….darije,treću traku ceste itd. mislim da je i glede izmjena dpu-a moguće napraviti potrebne promjene ako je to u interesu nemalog broja građana..Kamen i IKB također imaju “svoja”parkirna mjesta pa mi nije jasno zašto to nebi mogli i stanari. Ne mora to bit rampa ali male blokade za parkirna mjesta možda da.Ja sam isto načelno protiv smanjivanja zelenih površina ali to je sam centar grada.Prvu godinu npr.stanari mogu sami platiti blokade a druge godine plaćati najam javne površine i iznosu koji ne bi prelazio 300 kn.Parkiralište na trgu ostalo bi javno.Ne bi trebalo plaćati parking boya ili zapošljavati novog.Park velikana je na 50-tak koraka udaljenosti,šuma na 75 m sve do Buzeta pa nije neka drama ukloniti npr.onaj mali otok u sredini Muntriljske ili 45 kvadrata između Rivijere i zgrade ako to može pridonijeti rješevanju problema s kojim se susreću svi stanari Muntriljske koji koriste automobil i to po nekoliko puta dnevno.Pazin bi i bez toga ostao rijetko zeleni grad na što smo svi ponosni.Nezavisni imaju dobru volju i znam da nije lako plivati u bari punoj krokodila . Nadam da se i da se u ovoj raspravi na ipazinu može sipati ideje.Neke su neostvarive tehnički i zakonski ali možda se nešto pozitivno može izleć i od ideja nas nepotpisanih komentatora. Pozz Tomo.
Upravo tako, pa primjer Lidla je primjer kako “ipak se nešto može”, a slucaj Muntiljske je po meni i ostajem pri svojoj tvrdnji vrh bezobrazluka, posebno nakon ovog objasnjenja “Obećano nam je da će nam biti predstavljeno nekoliko modela i da ćemo zajednički doći do rješenja, međutim, kad smo odluku izglasali, gradskoj upravi više nismo bili potrebni, i više nas nisu konzultirali. Sve daljnje detalje i cijenu za stanare gradska uprava odredila je sama, tj. zajedno s Uslugom”. To nam govori da se tako nesto nemoze dozvoliti, zato Vam je dragi moji Nezavisni ovo škola za buduce odluke koje cete donositi, sve prije tri puta provjerite, ne dozvolite gradonačelniku i njegovoj “kamarili” da rade što hoće nego slušajte glas naroda, samo čekam kad će se netko sjetiti i oko nebodera ponoviti ovaj horor oko parkiranja..