U Hrvatskoj pada kupovna moć

Kupovna moćSkočila je inflacija, a pala kupovna moć građana. Studija njemačkog instituta za istraživanje tržišta Gfk o kupovnoj moći u Europi pokazala je da je Hrvatska pala za dva mjesta. Od 40 zemalja lani smo bili na 27. mjestu, a ove godine na 29. Prosječan neto dohodak po stanovniku u Europi je 11.998 eura, a u nas 4.565 eura.
Na vrhu ljestvice je Švicarska sa 27.521 eurom, a na začelju je Moldavija sa 685 eura. Najveću stopu rasta kupovne moći od 26 posto zabilježila je Ukrajina. Građani pojedinih regija u istočnoj i srednjoj Europi imućniji su od nekih susjeda u zapadnoj Europi.

Europski potrošači raspolažu s ukupno oko 8.000 milijardi eura neto dohotka. Po kupovnoj moći građana prednjače Švicarska i Liechtenstein s 27.521 eurom neto dohotka po stanovniku. Slijedi Luksemburg s 27.395 eura po stanovniku. Te su tri zemlje još uvijek oaze blagostanja u Europi.

Studija je također pokazala da stanovnici pojedinih regija u istočnoj i srednjoj Europi imaju na raspolaganju više novca nego neki njihovi susjedi u zapadnoj Europi. Tako stanovnici Budimpešte raspolažu s više novca nego stanovnici Freienbessingena u njemačkoj saveznoj zemlji Thueringen, a stanovnici glavnih gradova baltičkih zemalja raspolažu s više sredstava nego oni u najsiromašnijim talijanskim općinama.

Najveću stopu rasta kupovne moći zabilježila je Ukrajina, 26 posto, a Slovenija, najbogatija nova članica EU-a, zaostaje samo 1000 eura za razinom kupovne moći u odnosu na druge zemlje članice.

vijesti.hrt.hr

Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2025.

Pregled privatnosti

Koristimo kolačiće kako bi vam pružili najbolje moguće iskustvo korištenja web stranica. Kolačići su male tekstualne datoteke koje se pohranjuju u korisnikovu pregledniku. Većina kolačića sadrži jedinstveni identifikator koji se naziva ID kolačića: niz znakova koje web-lokacije i poslužitelji povezuju s preglednikom u kojem je pohranjen kolačić. To web-lokacijama i poslužiteljima omogućuje da razlikuju preglednik od drugih preglednika koji pohranjuju različite kolačiće te da pomoću jedinstvenog ID-a kolačića prepoznaju pojedinačne preglednike.

Kada komentirate, ako odaberete tu opciju, vaše ime i prezime i e-mail adresa spremit će se u kolačiću. Kada ponovno poželite komentirati, obrazac za komentiranje će se ispuniti s tim podacima. Trajanje tog kolačića je godinu dana.

Ako imate korisnički račun na iPazinu, prilikom prijave postavit ćemo privremeni kolačić kako bi znali da li vaš internet preglednik prihvaća kolačiće. Taj kolačić ne sadrži osobne podatke i nestaje čim zatvorite preglednik.
Kada se prijavite s korisničkim računom postavit ćemo nekoliko kolačića kako bi u njima sačuvali informaciju o vašoj prijavi i vaše postavke prikaza. Ovi kolačići traju dva dana, a postavke prikaza traju jednu godinu. Ako izaberete „Zapamti me“, kolačić s informacijom o vašoj prijavi trajat će dva tjedna. Prilikom odjave kolačić s informacijom o vašoj prijavi se briše.