Na predavanju o mogućim uzrocima pomora austrijski pčelarski stručnjak dr. Karl Crailsheim podsjetio je na one o kojima se i inače spekulira: na nametnike koji pčelama oslabljuju imunitet, na bolesti i viruse, na pesticide, na klimatske promjene i pojave koje prate proces globalnog zatopljenja, ali i na stres kod pčela. Gužva je u pazinskom Spomen domu potrajala i cijelu subotu.

USKORO – fotogalerija!

Još se zapravo uopće ne zna što je uzrok velikog pomora pčela posljednjih godina u svijetu, posebno u Americi, ali znanstvena zajednica u pčelarstvu neumorno traži uzroke i pokušava riješiti problem, suzujući izbor na nekoliko čimbenika koji se dalje ispituju. Ovo je sažetak jučerašnjeg predavanja austrijskog pčelarskog stručnjaka dr. Karla Crailsheima održanog pred ispunjenom dvoranom pazinskog Spomen doma drugog dana 4. dana meda. Predavanjem, sudeći po komentarima, mnogi naši pčelari nisu bili zadovoljni, očekivali su konkretnije odgovore, pogotovo zbog raširene bojazni da će do pomora pčela ubrzo doći i u našim krajevima, a ni pčelari ni znanstvene institucije još ne znaju kako da se na to pripreme.

Od mogućih uzroka pomora Crailsheim je podsjetio na one o kojima se i inače spekulira: na nametnike koji pčelama oslabljuju imunitet, na bolesti i viruse, na pesticide, na klimatske promjene i pojave koje prate proces globalnog zatopljenja, ali i na stres kod pčela, često uzrokovan i neodgovornim gospodarenjem. Sporadični uzroci pomora pčela u nekim su slučajevima i identificirani, kao primjerice u Njemačkoj, kada je masovni pomor izazvao pesticid koji se inače koristi za zaštitu sjemena prije klijanja. Uzrok, međutim, ni u tom slučaju nije bilo lako utvrditi jer se biljka proklijala iz tog sjemena pokazala bezopasnom za pčele; međutim otkriveno je da je u trenutku sjetve zbog trenja među sjemenkama velika količina tog pesticida oljuštena sa zrnja i otpuhnuta u zrak, i to u količini i koncentraciji koja se za pčele pokazala smrtonosnom. Jedna od teza koja se također razmatra u znanstvenom svijetu jest i da pomor pčela nije ništa posebno, da se takve pojave ciklički događaju i da se mogu smatrati – prirodnima.

Proizvedeno manje meda

Opasnost od pomora pčela bit će glavna tema predstojećeg kongresa svjetske pčelarske federacije APIMONDE, koja će se na jesen održati u francuskom Montpelliereu, uz očekivano sudjelovanje deset tisuća pčelara iz cijeloga svijeta, među kojima i tisuću znanstvenika koji će zajedničkim snagama potražiti rješenje za pošast koja ne prijeti samo pčelama i pčelarstvu, odnosno proizvodnji meda, već će, ako pčele nestanu, ugroziti i opstanak mnogih biljnih vrsta koje pčele oprašuju, kako je najavio Crailsheim.

Uz ovu aktualnu temu, iako se pokazalo da je i na svjetskoj razini još uvijek velika nepoznanica, stručna predavanja jučer su održali gost iz Bosne i Hercegovine Ferid Velagić, koji je govorio o proizvodnji matične mliječi, te hrvatski stručnjak Damir Rogulja, koji je govorio o unapređenju prodaje pčelinjih proizvoda.

Iako je minula sezona zbog klimatskih ekstrema bila jako nepovoljna za pčelarstvo u Istri i Hrvatskoj te je meda, za razliku od prošlih godina, proizvedeno vrlo malo, organizatori Dana meda iz pazinske Pčelarske udruge Lipa ugodno su iznenađeni odazivom izlagača. Odaziv publike pak ne treba čuditi: dok je u petak Spomen dom vrvio djecom (u jednom trenutku vani se nanizalo više od dvadeset autobusa koji su najmlađe posjetitelje dovezli u Pazin), u subotu su za gužvu bili zaslužni odrasli posjetitelji. U ponudi meda i pčelinjih proizvoda, pogotovo istarskih izlagača, osjetan je napredak i u rasponu vrsta meda te drugih proizvoda, kao i u načinu njihova pakiranja i prezentacije. Na svakom su se štandu mogle kušati barem tri vrste meda, a bilo i onih koji su nudili po sedam-osam vrsta, među kojima i aromatizirane medove, što je za naše tržište novost. Maštovitiji su postali i proizvođači napitaka na bazi meda: pored već proslavljene medice, ove su se godine u Pazinu mogle kušati i druge aromatizirane rakije s medom (primjerice na bazi borovnice), pa čak i vinski likeri s dodatkom meda.

Davor Šišović
Glasistre.hr