Moderni život, sa svojim naglaskom na informaciji, automatizaciji i globalizaciji olakšava nam rad i daje nam više slobodnog vremena, ali zbog toga sada imamo cijeli niz novih zdravstvenih problema. Samo će vrijeme reći da li će ovi moderni zdravstveni problemi s vremenom nestati. Do tada, ovdje su neke od novih 7 zdravstvenih problema modernog društva.

1. Sindrom računalnog vida

Ako cijeli dan provodite ispred ekrana računala, imate velike šanse za dobiti sindrom računalnog vida (CVS – Computer vision sindrom). Sindrom obuhvaća sve očne ili vidne probleme ljudi koji provode puno vremena ispred ekrana računalu. Prema American Association Optometric, simptomi uključuju glavobolje, suhe i crvene oči, zamagljen vid, dupli vid, poteškoće u fokusiranju, poteškoće razlikovanja boja, osjetljivost na svjetlo, pa čak i bol u vratu ili leđima. Čak 75 posto korisnika računala ima CVS simptome i to najčešće zbog odsjaja, slabog osvjetljenja, radne stolice i nepravilnog držanja. Da biste prevladali CVS, trebalo bi monitor držati oko pola metra udaljeno od očiju i šest centimetara ispod razine očiju, i biti siguran da je neposredno ispred vas kako bi se smanjilo kretanje očiju. Podesite rasvjetu tako da odstranite odsjaj ili refleksiju. Također možete podesiti svjetlinu na monitoru kako bi se smanjilo naprezanje oka. Čak i nekoliko jednostavnih postupaka može pomoći, poput udaljavanja pogleda sa ekrana svakih 20 ili 30 minuta i fokusiranja na nešto udaljeno. A uvijek možete koristiti i kapi za oči da bolje navlažite kapke i površinu oka.

2. Gubitak sluha uzrokovanog slušalicama

Slušalice koje stavljamo u uho koriste se na mnogo digitalnih glazbenih uređaja. Oni stanu u uho, ali ne poništavaju pozadinsku buku, te na taj način prisiljavaju korisnike da pojačaju glasnoću, često na 110 do 120 decibela. To je dovoljno glasno da uzrokuje gubitak sluha nakon samo sat i 15 minuta. I danas, ljudi provode mnogo više vremena slušajući prijenosne glazbene uređaje i na taj riskiraju trajni gubitak sluha. Kao rezultat toga, mladi ljudi su razvoju izgube sluh što se obično može vidjeli tek kod mnogo starijih osoba. Stručnjaci preporučuju stišavanja zvuka i ograničavanje količine vremena koje se provodi slušajući glazbu na oko sat vremena dnevno. Slušalice koje se postavljaju izvan ušnog kanala mogu također pomoći. Takve slušalice poništavaju pozadinsku buku i tada nije potrebno pojačavati zvuk.

3. E-tromboza

Ovo stanje odnosi se na duboke venske tromboze, gdje nastaje do krvnih ugrušaka u dubokim venama, poput onih u nogama. Ti ugrušci mogu biti smrtonosni ako se dogodi prelazak na pluća. Tada mogu uzrokovati plućnu emboliju. Ugrušci mogu nastati kada se dotok krvi usporava ili zaustavlja, kao što je u razdoblju duže nepokretnosti. Slično tome može doći do razvoja ugrušaka u dubokim venama nekome tko provodi mnogo vremena ispred računala bez micanja. Iako je zabilježeno samo nekoliko slučajeva e-tromboze slučajeva, milijuni ljudi koji provode većinu svog vremena ispred računala su u opasnosti. Izbjegavanje e-tromboze je jednostavno: potrebno je ustati i kretati se svakih sat vremena, dotaknite se nožnim prstima dok radite, stavite opremu i potrošni materijal u na raličita mjesta tako da biste se morati dignuti da dođete do njih, nemojte prekrižiti noge dok sjedite za stolom, nemojte trošiti pauze za ručak na stolu (radije hodajte dok jedete ukoliko ste u mogućnosti).

4. Anksiozni poremećaj

Svi imamo svoje brige, nesigurnosti i strahove, no anksiozni poremećaj je pretjerana i nerealna nelagoda ili zabrinutost zbog životnih problema. Iako se često pojavi bez ikakvog posebnog razloga, zbog većih problema modernog života kao što su kao što su terorizam, ekonomska kriza ili kriminal, mogu dovesti do do težih posljedica kao što su teške bolesti. Anksiozni poremećaj pogađa oko 6,8 milijuna ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama, i simptomi uključuju nemir, umor, razdražljivost, nestrpljivost, poteškoća u koncentraciji, glavobolja, prevrnut želuca, i otežano disanje. Anksiozni poremećaji se liječi antidepresivima, psihoterapijom i slično.

5. Ortoreksija

Čini se kao da svaki dan čujemo nešto novo o tome što ne bi trebali jesti. Stalnim bombardiranjem informacijama o hrani i zdravlju može zbuniti svakoga, ali za ljude koji imaju poremećaj prehrane ili ortoreksiju, to može biti veoma opasno. Osobe s ortoreksijom su opsjednute prehranom zdrave hrane i imaju izgrađene stroge dijete koje slijede “religiozno”. Iako mnogi ljudi koji imaju ortoreksiju postaun pothranjeni, mršavost im nije glavni njihov cilj već prehrambena čistoća. Među znakove otoreksije spada: ukoliko razmišaljte više od tri sata dnevno o zdravoj hrani, planiranje prehrane danima unaprijed; osjećaj zadovoljstva što se slijede stroga pravila a ne uživa se jedući; osjećaj socijalne izoliracije i vrlo kritični stav prema onima koji ne slijede sličnu prehranu. Psihijatrijska zajednica službeno ne priznaje ortoreksiju kao poremećaj.

6. Sindrom bolesne zgrade

Tvrtke su otkrile da je oblaganje zgrade s izolacijom, zatim brtvljenjem i hermetičkim zatvaranjem prostora dobro za održavanje konstantne temperature u prostoru zgrada. Na taj način se smanjuju troškovi vezani uz potrošnju energije. Takve mjere zahtijevaju grijanje, ventilaciju i klimatizaciju prostora. Naime, kada je zgrada je zapečaćena, ne može se otvarati prozor da bi ušao svježi zrak. Rezultat je sindrom bolesne zgrade. Simptomi uključuju glavobolju, iritacije oka, nosa ili grla, suhi kašalj, suha koža ili svrbež kože, vrtoglavica, mučnina, umor i osjetljivost na mirise. Procjena je da bi oko 30% svih američkih poslovnih zgrada moglo biti “bolesno”, tako da se preporuča redovito održavanje klimatizacijskih sustava, uključujući čišćenje ili zamjenu filtera, ograničavanje pušenja; i ventilaciju područja u kojima se koriste boje, ljepila ili otapala.

7. Socijalni anksiozni poremećaj

Unatoč sve brojnijim načinima komunikacije među ljudima u našem tehnološkom svijetu, ljudi sa socijalnim anksioznim poremećajem osjećaju se sve zatvoreniji u svoj svijet. Prema američkom zdravstvenom institutu, osobe sa socijalnim anksioznim poremećajem imaju “intenzivan, uporan, i kronični strah da će ih drugi ljudi gledati i suditi te da će raditi stvari koje će ih osramotiti”, a taj strah može biti toliko intenzivan da ometa rad, školu i druge redovne aktivnosti. A ono što je još teže, može učitii teškim stvaranje prijatelja i zadržavanje istih. Takvo stanje ima i fizičke manifestacije što uključuje pretjerano trepetanje, prevrnut želudac, lupanje srca, smetenost i proljev. Socijalni anksiozni poremećaj je vjerojatno kombinacija nasljednih čimbenika i koline. Oko 15 + milijuna ljudi u Sjedinjenim Državama su pogođeni socijalnim anksioznim poremećajem koji obično počinje u djetinjstvu. Poput drugih anksioznih poremećaja, liječenje često uključuje lijekove i psihoterapiju.

http://health.howstuffworks.com/