Sjećate li se manifestacije koja se prije nekog vremena održavala obično sredinom studenog, vikend poslije Martinje, pod nazivom Dan otvorenih vrata seoskih domaćinstava? Tu su manifestaciju, u sklopu nekad vrlo bujajućih aktivnosti na razvoju i promociji istarskog turizma, zajedno bili provodili Turistička zajednica Istarske županije, udruga Agrotour Histria te agencija ID Riva Tours.

Prvi takav dan otvorenih vrata organiziran je 2001. godine, idućih se godina ustalio, ali nakon 2005. godine, kada je ta manifestacija održana peti i posljednji put, tiho se ugasio, baš kao i promocijske i razvojne aktivnosti, ali i skoro svaki oblik potpore koji je tada istarskom agroturizmu bio više nego potreban.

U Dane otvorenih vrata seoskih domaćinstava iz godine u godinu uključivalo se sve više domaćinstava – u početku ih je bilo desetak, na kraju tridesetak, a posljednje dvije manifestacije zabilježile su oko četiri tisuće posjetitelja. U muk koji je pratio tiho ukidanje
ove manifestacije sada nećemo ulaziti, već ćemo sa zadovoljstvom obznaniti da je ova Istri potrebna i dobrodošla manifestacija ponovno oživjela.

Dogodit će se u nedjelju, 17. listopada, kada će od 11 do 18 sati svoja vrata otvoriti deset
istarskih agroturizama, ali će za razliku od prijašnjih sličnih dogadaja naziv manifestacije ovaj put glasiti Dani otvorenih vrata agroturizama Istre, a glavni je organizator Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRRI), u suradnji sa županijskim Odjelom za poljoprivredu te županijskom i državnom turističkim zajednicom.

Prekretnica u brizi o istarskom agroturizmu Ova nagla prekretnica u brizi o istarskom agroturizmu, djelatnosti kojoj je prije nekoliko godina zapravo zaprijetilo izumiranje nauštrb puno profitabilnijih seoskih kuća za odmor s bazenima, povod je da u razgovoru s direktorom AZRRI-ja Gracianom Prekaljem rasvijetlimo razloge i motive za ovakvo usmjeravanje dogadaja i pozicioniranje njihovih subjekata.

Naime, otkako je Istarska županija popustila u svojoj brizi o istarskom agroturizmu te nakon što je tihim gašenjem čak nekoliko istarskih udruga ulogu koordinatora ove djelatnosti pokušao preuzeti konzorcij Ruralis, ali se za značajnije njegove rezultate u tom pravcu bar u posljednje dvije-tri godine baš i ne zna – a sve zainteresirane strane, iako su postajale sve svjesnije da u Europi brigu o agroturizmu vode poljoprivredne a ne turističke strukture, ništa nisu činile da zakonodavno i organizacijski postave stvari na europski način – činilo se da su ostaci  ostataka istinskog agroturizma u Istri obezglavljeni i prepušteni sami sebi.

– Je li AZRRI još samo jedan u nizu “spasitelja” istarskog agroturizma ili bi tu moglo nečega doista i biti?
– Kroz nekoliko medunarodnih projekata koje je AZRRI provodio, a u kojima su sudjelovala i neka istarska agroturistička domaćinstva, kao što su bili primjerice projekti “Ruraltour” ili “Adria food quality”, osjetilo se da najviše problema imaju agroturistički objekti s vlastitom poljoprivrednom proizvodnjom. Problemi postoje i u tržišnom plasiranju njihovih vlastitih proizvoda kroz agroturističku ugostiteljsku ponudu, ali i u nabavi sirovina, primjerice mesa istarskog goveda, kojega samo doma ćinstvo ne proizvodi. Kroz dosadašnje aktivnosti Ministarstva turizma i regionalnih turističkih vlasti najviše se pažnje posvećivalo objektima, ali bit je u tome da agroturizme treba sagledavati kao poljoprivredne proizvodače.

– O tome se priča već godinama, ali nitko ništa ne poduzima. Poduzimate li vi što?
– Otkako se AZRRI kroz svoje projekte bavi agroturizmom, nastojimo prenijeti probleme ljudi kojima je to djelatnost na razine na kojima se problemi mogu riješiti. Na osnovi razgovora koje smo započeli s državnim tajnikom u Ministarstvu turizma Ivom Mujom, a kasnije i s ministrom Damirom Bajsom, osnovano je povjerenstvo koje je izmijenilo stari Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga na seljačkim domaćinstvima, čime su uvelike olakšani uvjeti poslovanja agroturizama. Taj uspjeh nas je ohrabrio da preuzmemo inicijativu i pomognemo istarskim agroturizmima u unapredivanju temeljnih uvjeta njihovog poslovanja, a devetnaest domaćinstava koja su potpisala izjavu o suradnji s AZRRI-jem čak razmišljaju o osnivanju udruge.

– Istarskih udruga za agroturizam je dosad bilo najmanje tri, a četvrta je njihova organizacija konzorcij Ruralis; neće li još jedna udruga dodatno raslojiti istarsku agroturističku ponudu umjesto da je objedini?
– Za tih devetnaest domaćinstava AZRRI je koordinator njihova sudjelovanja u domaćim i inozemnim projektima, a pripremamo ih i za kandidiranje na medunarodne natječaje. Konkretni projekti za konkretne korisnike

– Hoćete reći da to nitko drugi ne radi?
– Svi drugi, od državnih do lokalnih razina, bave se samo informiranjem o mogućnostima, pa nitko te ljude ne osposobljava da ponudena sredstva uspješno uzmu i nitko ih u tim kompliciranim postupcima ne vodi. Mi ne nudimo vezu prema bankama za dobivanje kredita, mi smo ponudili pomoć u odabiru razvojnog puta, a svaka bespovratna sredstva koja se mogu dobiti, mogu ubrzati put do željenog cilja. Zato se ne bavimo općenitim stvarima, već kao AZRRI radimo na konkretnim projektima za konkretne korisnike.

– Je li napokon počela plodnija suradnja u potpori razvoju agroturizma izmedu poljoprivrednih i turističkih vlasti u Istri?
– Pokušavali smo takvu suradnju uspostaviti sa županijskim Odjelom za turizam i Turističkom zajednicom, pokušat ćemo opet kada novoimenovani ljudi preuzmu svoje funkcije, ali… Evo, recimo, Turistička zajednica Istarske županije priprema novu brošuru istarskog agroturizma koju će predstaviti na predstoje ćem Danu otvorenih vrata, no u toj brošuri nema onih domaćinstava koja suraduju s AZRRIjem, koja imaju poljoprivrednu proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda, ali zato ima puno seoskih kuća za odmor i bed&breakfast objekata, čak i takvih kojima su vlasnici stranci. AZRRI-jevi agroturizmi bave se poljoprivrednom proizvodnjom i oni su zatražili da im pomognemo u rješavanju problema, njihova je inicijativa da se osnuje nova udruga, iako su već članovi odranije postojećih udruga pa čak i Ruralisa (koji je zapravo zadruga), ali nisu zadovoljni načinom njihovog funkcioniranja. Ne želimo stvarati suprotstavljene strane, ali smatramo da je krajnje vrijeme da se u ruralnoj Istri netko zauzme za agroturizam, jer nakon svojedobnog uzleta ove djelatnosti brojke se više ne povećavaju.

– Vraćamo se starom, ali još uvijek neodgovorenom pitanju: što je zapravo agroturizam i kako taj pojam zaštititi od zloporabe?
– Da, problem je kako prave agroturizme odvojiti od ostalih i kako onda tim pravima pomoći. Jedan od načina je i ovaj naš predstojeći Dan otvorenih vrata: domaćinstva koja su uključena u ovogodišnju akciju i koja će biti promovirana sva odreda imaju i poljoprivrednu proizvodnju, a većina njih i preradu. Drugim riječima, smatramo i ovom manifestacijom u praksu provodimo načelo da treba promovirati ona domaćinstva koja to ustrojstvom svoga obiteljskog gospodarstva zaslužuju, a ne na lijepe oči ili prema veličini bazena. Želimo predstaviti obitelji koje na vlastitoj starini održavaju tradiciju svojih predaka u poljoprivrednoj proizvodnji, naravno osuvremenjenoj i prilagodenoj današnjim uvjetima, i to kroz agroturizam nude kao vjerodostojan i autentičan proizvod ruralnog prostora Istre.

Glas Istre