Bruno Čohilj, bivši predsjednik Općinskog suda u Puli, prvi je sudac koji je u izvansudskom postupku prihvatio platiti odštetni zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku. U drugom slučaju u kojem sudac odbija plaćanje vodi se spor između njega i države.

Dosad je odštetne zahtjeve plaćala država, no sada se situacija mijenja i država traži očitovanje suca i predsjednika suda te od njih zahtijeva povrat, doznaje Lider.To znači da se od suca traži da plati ono što je država platila onomu tko je tražio zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.Da država zauzima oštrije stajalište u mjerama skraćenja sudskih sporova, pokazuju i odluke Ustavnog suda u kojima je pravo na zaštitu dopušteno i u slučajevima u kojima je od pokretanja postupka do podnošenje zahtjeva prošlo i manje od tri godine. Dosad je Vrhovni sud zabranjivao pružanje zaštite prava na suđenje u razumnom roku u svim slučajevima u kojima je od pokretanja postupka do podnošenja zahtjeva prošlo manje od tri godine, pa makar u tom razdoblju sud nije učinio ništa. Ustavni je sud u nekoliko svojih odluka na tom području napravio jasan i radikalan rez. Najprije je dopustio zaštitu i u slučaju kraćeg roka kad je bila riječ o radnim sporovima i zemljišnoknjižnim slučajevima, a nakon toga je zaštitu dopustio i generalno, primjerice i u jednom parničnom postupku utvrđenja prava vlasništva. To, zapravo, znači da se nitko ne treba držati dogovornog roka od tri godine i dotad pasivno čekati, nego se zahtjev može postaviti i mnogo prije u slučaju da sud ne radi ili ne radi dovoljno ažurno.

Liderpress.hr