Kalvarija, prema latinskom calva: gola lubanja, ili Golgota, brežuljak je kraj Jeruzalema na kojemu je prema novozavjetnom zapisu razapet i umro Isus Krist. Općenito, simbol je patnji i ispaštanja. U evanđelju po Mateju čitamo: “Kad stigoše na mjesto zvano Golgota – što znači lubanja – dadoše mu da pije vino, pomiješano sa žuči. On okusi i ne htjede piti. Tada ga razapeše i kockom razdijeliše među se haljine njegove… Zajedno s njim razapnu dvojicu razbojnika: jednoga s desne strane, a drugoga s lijeve (Mt, 27 33-38)“.

Naracija cijele Kristove muke

Od ranobaroknoga doba, kalvarije se kao postaje križnoga puta uređuju u prirodi, obično na rubu naselja i uglavnom su dijelom križnoga puta, simboličnog niza od četrnaest postaja koje slijede naraciju Kristove muke: prva postaja je u podnožju, 12. s raspećem i tri križa na vrhu, 13. i 14. postaja pri spustu ili u samoj crkvi.s trima kamenim križevima na vrhu, od kojih dominira središnji s likom raspeta Isusa.

Pobožnost križnoga puta (via crucis, via dolorosa) ima korijene u 4. i 5. st. kada su hodočasnici u Jeruzalemu častili mjesta Isusove muke. Za one koji nisu mogli u Jeruzalem, franjevci su u 12. st. podizali križne putove po Italiji, Španjolskoj i Francuskoj. Pobožnost se proširila po cijelom svijetu. Broj postaja mijenjao se od sedam do trideset, da bi se ustalio na četrnaest. U Istri su kalvarije podizane u drugoj polovici 19. i početkom 20. st. Rijetke su u obalnom dijelu, česte u središnjem dijelu Istre. Može se reći da gotovo svako veće mjesto u središnjoj Istri ima svoju kalvariju: Beram, Boljun, Gračišće, Kringa, Paz, Pazin, Sv. Petar u Šumi, Tinjan, Žminj…

Najstarija je, pretpostavlja se, Kalvarija u Žminju, sagrađena 1728. godine.

Impozantna Kalvarija iznad Pazina

Impozantna Kalvarija, s postajama križnoga puta i osmerokutnom kapelicom, nalazi se na brežuljku iznad Pazina. Ne zna se sa sigurnošću kada je Kalvarija sagrađena. Spominju se godine 1764., kada je završena barokna rekonstrukcija pazinske župne crkve Sv. Nikole, pa 1837. i 1860. Te 1860. godine sagrađena je u historicističkom slogu kapelica prema projektu arhitekta Giuseppea Antonija Ciprijanija.

Ona je u stvarnosti postala petnaesta postaja Križnoga puta, koji inače ima četrnaest sljedova: 1. Pilat osuđuje Isusa na smrt, 2. Isus prima na se križ, 3. Isus pada prvi put pod križem, 4. Isus susreće svoju majku, 5. Šimun Cirenac pomaže Isusu nositi križ, 6. Veronika pruža Isusu rubac, 7. Isus pada drugi put pod križem, 8. Isus tješi jeruzalemske žene, 9. Isus pada treći put pod križem, 10. Isusa svlače i napajaju žuči, 11. Isusa pribijaju na križ, 12. Isus umire na križu, 13. Isusa skidaju s križa i polažu Mariji u krilo, 14. Isusa polažu u grob.

Iz izvješća o vizitaciji porečkog biskupa Francesca Polesinija, od 3. lipnja 1780. godine, saznajemo o postojanju brda Kalvarija. Treba podsjetiti da je do 1788. godine pazinska župa bila u sastavu porečke biskupije.

Biskupa dočekali na brdo Kalvarija

U izvješću se navodi: “Nakon objeda krenuo je sa svojom pratnjom i stigao na granicu austrijske države gdje su ga dočekali mnogi župnici i svećenici. Nakon što je uzjahao konja što su mu ga oni pripremili, krenuo je dalje. Pred njim su išli austrijski vojnici, koji su stalno pucali iz mušketa. Prolazeći kroz predjele župa bio je pozdravljan punjavom i zvonjenjem zvona. Kada je stigao na granicu ovog teritorija dočekali su ga drugi vojnici koji su ga pozdravili pucnjavom iz mušketa. Kada je stigao na mjesto zvano Brdo Kalvarija dočekali su ga prečasni gospodin don Mate Lukšetić, dekan… i ostali pazinski kler…”.

Brdo Kalvarija nalazi se sjevernije od Pićna gdje su pronađeni dijelovi histarske gradine. Na brdu Kalvarija smještena je romanička crkvica Sv. Mihovila iz 13. st. Budući da je izgrađena na vrhu brda, njen prirodni belvedere nudi neometen pogled na okolna područja. Ovaj lijepi pogled je 1999. godine obogaćen kamenom skulpturom Obitelj, talijanskog kipara Nane Zavagnoa, koji je sudjelovao u Mediteranskom kiparskom simpoziju na Dubrovi kod Labina.

Šest raspeća u središnjoj Istri

Kalvarija na brežuljku kod Boljuna sagrađena je 1914. godine po uzoru na slične u središnjoj Istri. Riječ je o tri kamena križa. Na blagdan Sv. Josipa 2016. godine porečki i pulski biskup dr. Dražen Kutleša predvodio je pobožnost križnog puta i blagoslovio obnovljenu Kalvariju. Obnovu Kalvarije u drevnom Boljunu, koja je trajala godinu dana, posebno su željno iščekivali Nevenka i Radovan Križman koji su financirali radove. Nešto dalje od središta Tinjana, uz romaničku crkvicu Sv. Križa iz kraja 13. st., nalazi se kalvarija sagrađena 1894. godine.

Supetarsku Kalvariju (1880.), koja je nakon dovršetka sanacije 2009. godine jedna od najljepših u središnjoj Istri, blagoslovio je pater Krištofor, pavlin iz Varšave, na blagdan Cvjetnice prije početka tradicionalne procesije. Podsjetimo da je Kalvarija u Gračišću podignuta oko 1856., u Kringi 1876., u Pazu 1885., a ona u Bermu 1901. godine.

(PRIPREMIO Robert BURŠIĆ)