Stav je Uprave da nećemo davati nikakve izjave za medije zbog njihove neobjektivnosti, rekao je jučer u telefonskom razgovoru Darko Mančić iz Ecooperative iz Matulja za Glas Istre. Tako niti nakon nekoliko dana potrage za čelnim ljudima te tvrtke – Mančićem i Emilom Gržinom, koji je i načelnik Općine Lovran – nisu dobili odgovore na niz pitanja koja su htjeli postaviti u vezi s prikupljanjem i privremenim skladištenjem različitih vrsta opasnog otpada – drvnog koji sadržava opasne tvari, otpadnih ulja, različitih muljeva koji sadrže opasne tvari do otpadnih baterija i akumulatora te elektroničkog otpada – u jednoj od hala bivše Pazinke.
Radi se o lokaciji koja se prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji iz 2005. godine nalazi u neposrednoj blizini druge sanitarne zone zaštite izvorišta u koju spadaju Pazinska jama i površinski vodotok Pazinčice.
»Hidrogeološkim istraživanjima i trasiranjem utvrđena je podzemna veza s aktivnim i pasivnim izvorištima pitke vode na desnoj obali rijeke Raše – Rakonek, Sv. Anton i Bolobani«, piše u mišljenju županijskog Odjela za održivi razvoj od 4. srpnja ove godine. Naime, Grad Pazin je zatražio mišljenje Županije, ali i inspekcije zaštite okoliša i one vodopravne nakon informacija o mogućem obavljanju djelatnosti skladištenja opasnog otpada u poslovnoj zoni Pazinka i u naselju Valići.

Mančić: Imamo dozvolu i dalje vas ništa ne treba interesirati

Ecooperativa ima dozvolu Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva od 29. kolovoza ove do istog datuma 2010. godine. Htjeli smo dogovoriti da se na licu mjesta, u hali MB Pazinke, nađemo s predstavnicima Ecooperative kako bismo preko medija građanima koji su uznemireni dali informaciju o tome što se ovdje konkretno skladišti, odakle dolazi taj otpad, kako se s njim postupa, koje su planirane mjere zaštite okoliša, što se čini u slučaju eventualnih incidenata. Zanimalo nas je koliko dugo otpad ostaje u Pazinu i gdje se i kako konačno zbrinjava. Ta će pitanja ostati bez odgovora.
– Imamo dozvolu i dalje vas ništa ne treba interesirati. Ne radimo nelegalno, nego smo čekali da dobijemo dozvolu. Zašto vas sve to zanima?, pitao je Mančić upućujući nas na inspekcije i rekavši da se oni u firmi trude napraviti sve što je potrebno te da su imali neugodna iskustva s medijima.
Uspjeli smo tek saznati da u krugu Pazinke skladište opasni otpad od trenutka kada su dobili dozvolu. – Vidjet ćemo što ćemo dalje raditi i u kojem će se smjeru firma orijentirati. Neću vam ništa dalje reći, rekao je Dario Mančić.
Ecooperativa je na popisu izvoznika opasnog i neopasnog otpada. Za ishodovanje dozvole za gospodarenje opasnim otpadom treba uz ostalo priložiti i plan gospodarenja otpadom u kojem se uz vrstu i količinu otpada traži i način skupljanja, uporabe i zbrinjavanja, oprema, kategorije i kapacitet građevine i uređaja, tehnološkog procesa i postupaka kao i način rada i mjere zaštite okoliša radi sprječavanja štetnog utjecaja na okoliš. Za dozvolu se, nakon što je očevidom utvrđeno da su ispunjeni svi sigurnosno- tehnički uvjeti, u državni proračun uplaćuje tisuću kuna upravne pristojbe.

Zgrada zaključana lokotom

Zakonom o otpadu i Pravilnikom o gospodarenju otpadom je uz ostalo propisano da se on mora skladištiti odvojeno po svojstvima, vrsti i agregatnom stanju, da podna površina mora biti nepropusna i otporna na djelovanje uskladištenog otpada, posude, spremnici i druga ambalaža moraju biti tako izrađeni da osiguravaju sigurno punjenje, pražnjenje i odzračivanje, dok se za tekući otpad mora osigurati sabirna jama ili posuda – tankvana, obujma najmanje deset posto svih posuda koje se mogu skladištiti pripadajućoj slijevnoj površini. Sve se ovo odnosi na neopasni i inertni otpad. Kod opasnog otpada treba još osigurati posude, spremnike i ambalažu za čuvanje i prijevoz otpada koji ima natpis s podacima o proizvođaču otpada, nazivu i vrsti ključnog broja otpada, dok oprema, uređaji i kapacitet građevine moraju osigurati nesmetano obavljanje djelatnosti, treba neprekidno nadzirati skladište i spriječiti pristup neovlaštenim osobama. Također je propisano da izvedba energetskih, plinskih, vodovodnih, ventilacijskih i ostalih instalacija mora biti u skladu s posebnim propisima koji uređuju skladištenje i rukovanje opasnim tvarima koje su sastojci opasnog otpada.
Fotografije koje prate tekst napravili smo na blagdan Svih svetih. U krug bivše Pazinke se uvijek može nesmetano ući. Zgrada na kojoj piše da je tu Ecooperativino odlagalište otpada s radnim vremenom od 8 do 16 sati radnim danom bila je zaključana lokotom, a na popisu su nabrojene mnogobrojne vrste otpada. Pravilnikom o gospodarenju otpadom je propisano da na skladištu mora biti natpis »Skladište otpada« čak i ako se radi o opasnom otpadu kao u pazinskom slučaju.
U odgovorima iz Ureda glasnogovornice Ministarstva zaštite okoliša piše da »poslovni prostor posjeduje vodopravnu dozvolu«, pa smo pokušali u Vodnogospodarskom odjelu Hrvatskih voda u Rijeci saznati na čije ime glasi dozvola, ali nadležnih jučer nije bilo. Stečaj Pazinke koji je počeo 2001. godine još traje, tvrtka MB Pazinka je u lipnju 2003. godine kupila bivši pogon Efekne pređe s tim da je odmah bilo problema s proizvodnjom, slanjem radnika na čekanje i višemjesečnim kašnjenjem u isplati plaća, pa je na pogon »sjeo« HBOR zbog zaduženosti tvrtke koja je registrirana za proizvodnju i trgovinu. U tom je prostoru od tri tisuće četvornih metara sada skladište opasnog otpada.

Selvina Benić
Glas Istre