Čitav je Pazin botanički park

Iz tiska je upravo izišao neobični prospekt “Stabla u urbanom prostoru Pazina” koji domaćima, kao i turistima (na engleskom jeziku), predstavlja dosad pomalo zanemarenu botaničku baštinu. Prirodno bogatstvo vrsta drveća prikazano je kroz jedanaest ponajljepših primjeraka uglavnom alohtonih stabala koje rese urbani prostor: atlaski i libanonski cedar, gigantska sekvoja (mamutovac), kruhovac, libocedar, alepski bor, ginko biloba, divlji kesten, siva topola, hrast kitnjak i ladonja.

– Na uskom pojasu grada nalazi se preko stotinu vrsta stabala, što nema nijedan grad u okruženju, pa se može kazati da je čitav Pazin jedan botanički park, kaže Valter Milohanić, autor zanimljivog uratka o zelenim površinama.

Već se dugi niz godina bavi uređenjem krošnji, samostalno proučava gradsku botaniku, a na inicijativu ga je ponukala niska svijest o vrijednost prirodnog blaga. U određivanju vrsti koristio je savjete mladog pazinskog šumara Marna Milotića, zatim upravitelja Šumarije Pazin Krešimira Jakupaka te još jednog velikog gradskog poznavatelja botanike koji je želio ostati anoniman.

“Naši su parkovi nastali kad i njihovo okruženje, dakle, zajedno sa širenjem grada planski su kreirani još u vrijeme Austrije, a zatim i Italije”, kaže Milohanić napominjući da se za razliku od primjerice bečkih perivoja i parkova u Pazinu zbog mikroklimatskih razloga mnogo gušće sadilo kako bi drveće zaraslo jedno u drugo te tako stvorilo zajedničku gustu krošnju odnosno debeli hlad u kojem će se za ljetne žege odmarati stanovnici. Smatra da bi se eventualnim intervencijama u parkovima odnosno razrjeđivanjem parkova, što neki zagovaraju, nenadoknadivo narušila njihova cjelina.

Svojevrsni dendrološki (znanost o drvenastim biljkama) vodič uz kratki opis nabrojanih vrsti precizno na karti grada locira mjesto na kojem stabla rastu, a namjernike poziva da posjete i Željeznički park u kojem prevladava crni bor, raznovrsne parkove Istarskih velikana i Narodnog ustanka, školski park u kojem se na većini stabala nalazi istaknuti latinski naziv, kao i glavne turističke atrakcije Kaštel i Pazinsku jamu. Prospekt (distribuiran po turističkim punktovima), koji je po svojoj formi skromnih dimenzija i dosega, mogao bi poslužiti kao motiv za daljnju revalorizaciju prirodnog nasljeđa, a možda i kao poticaj za stvaranje novih ili obogaćivanje postojećih (botaničkih) parkova.

Milohanić je tiskanje prospekta financirao sredstvima vlastite nezavisne liste.

Glas Istre

7 komentara na “Čitav je Pazin botanički park”

  1. zeleno volim napisao:

    Znao sam da su parkovi puni drvnih vrsta, ali da ih ima toliko puno nisam znao. Super mi je setnja po karti na letku. Steta sto nema vise stranica.

  2. oximoron napisao:

    netko gleda svijet oko sebe
    a netko je gollum

  3. urednost napisao:

    Još kad bi parkovi bili uređeni.Mi koji smo živjeli i u mraku, znamo kako su
    parkovi izgledali i kako su bili uređeni.Pazin je imao komunalnog redara koji
    je bio na terenu i pazio na parkove. Nije čekao da netko dođe u ured i da
    netko prijavi nekoga da bi izašao na teren.

  4. Zagor napisao:

    Spomenu san i to da je za vrijeme Jugoslavije posađeno pola „Parka velikana“ na mjestu di je bila talijanska „Gimnazija reale“, iza kipa od Dušana Džamonje “Smrt fašizmu sloboda narodu“. Za vrijeme Juge su obnovljeni svi parkovi i nasadi koji su bili dosta uništeni od strane savezničkog bombardiranja. Neki su i nastali zbog tog bombardiranja, npr. park-dječje igralište na Starom trgu. Zanimljiv je i podatak koji mi je u razgovoru reka jedan od najvećih autoriteta šumarstva u Istri mr.sc. Ivan Pentek, a to je da je on krajem sedamdesetih krenu u izradu gradskog arboretuma na mjestu fratarskega vrta. Posađeno je dosta vrsta ( neman podatak točno koliko ), međutim oko Božića i Nove godine građani su popilili jele i cedrove ( radi dobre visine i oblika ) koje su koštale od 200 do 800 DEM i to skoro sve. Pentek je tada zaključija da Pazin još ni dovoljno spreman za gradski arboretum i odustalo se od tega. Šteta. Međutim ostalo je dosta vrsta koje su starosti oko 33 godine i lijepo se razvijaju.

  5. a joh napisao:

    Ja kažem da dok se ne mazne nekoga po đepu za uništavanje istih, bacanje
    papira po cesti i slično, ništa od toga.

  6. pazinjanka napisao:

    Pazin JEST doista grad koji ima u samom centru jako puno drveća. I definitivno nisam znala za taj podatak o vrstama. Hvale vrijedan proaspekt mladog čovjeka!
    Gdje se može nabaviti prospekt?

  7. Zagor napisao:

    U turističkoj zajednici, u ulici Franine i Jurine.

Komentiranje je onemogućeno.

Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2024.