Dan sjećanja i počast mons. Boži Milanoviću u Kringi

Jučer je u Kringi, svetom misom i polaganjem vijenca i svijeća uz spomen ploču na rodnoj kući Bože Milanovića, svečano obilježen Dan sjećanja i 127. obljetnica rođenja zaslužnog istarskog svećenika.

Na misi se, koju je predvodio župnik Stipan Bošnjak, okupilo mnoštvo vjernika, a kao gosti su nazočili i saborski zastupnik Antun Kliman, čelnici udruga Hrvatska Istra i Braće hrvatskog zmaja, desetak čelnika i članova Hrvatske demokratske zajednice iz susjednih općina, kao i nekoliko drugih Istrana, poklonika lika i djela mons. Milanovića.

Župnik je na kraju mise predstavio okupljenima životopis svećenika, javnog djelatnika i hrvatskog rodoljuba Bože Milanovića, s naglaskom na njegovo veliko prijeratno i ratno antifašističko djelovanje, potom i na njegovo prohrvatsko djelo u vrijeme međunarodnog utvrđivanja granica (Pariška konferencija) između Italije i Jugoslavije, kao i na njegov strpljiv vjernički, odgojni, obrazovni i demokratski angažman, u uvjetima poslijeratnog jedva snošljivog komunističkog pritiska prema Crkvi, svećenstvu i vjernicima.

Nakon mise se okupljeno mnoštvo, u mimohodnoj povorci predvođenoj hrvatskom i papinskom zastavom, uputilo prema rodnoj kući Bože Milanovića.

Nakon polaganja vijenca i svijeća, i kratke molitve za dušu pokojnika, skupu se obratio i Mario Sošić, u ime Družbe hrvatskog zmaja, koja posebno njeguje djelo i spomen na mons. B. Milanovića. U duhu toga, Družba je pred sedam godina izradila i postavila njegovu brončanu bistu u spomen parku u središtu Kringe, kao i sudjelovala u izradi i postavljanju spomen ploče na rodnoj kući.

Vezujući se na te prošle njihove inicijative, govornik je istaknuo kako se upravo sada vidi, slijedom zvižduka ‘antifašista’ u Pazinu, a i popratnih istarskih ideoloških Inicijativa u Saboru i potpornih zastupničkih prijedloga da ‘i Istra razmisli o referendumu o autonomiji-odcjepljenju’, kako su u Istri na javnoj političkoj sceni još veoma jake protuhrvatske snage, koje djeluju suprotno milanovićevom istarskom antifašističkom smjeru.

‘Istra jedino, i što bliže s Hrvatskom, a što dalje od Rima i Beograda i svakog oblika totalitarnog komunizma’

A taj je njegov smjer posve jasan, istaknuo je Sošić, i može se ukratko opisati ovako: Istra jedino, i što bliže s Hrvatskom, a što dalje od Rima i Beograda, i od svakog oblika totalitarnog komunizma, pa prikazivao se on danas i kao ‘antifašizam’.

On smatra kako je hrvatska duša i svijest istarskog naroda još uvijek, i danas, većinski na strani milanovićevog putokaza i kako se to, u ovakvoj demokratskoj hrvatskoj državi, neće i ne može promijeniti.

Skup je završio spontanim svenarodnim pjevanjem, Krasne zemlje Istre mile, s posebno se u ovoj prigodi osjetio dirljivim, i naglašeno istaknutim, nastavni stih – Dome roda hrvatskog!

Organizatori su po završetku ove javne svečanosti, upriličili domjenak i druženje u Društvenom domu, iz koga se mogla završno čuti i pjesma Domovini-Bože čuvaj Hrvatsku.

ipress.rtl.hr

3 komentara na “Dan sjećanja i počast mons. Boži Milanoviću u Kringi”

  1. ipazin republika napisao:

    Ipazine, zašto za tako jedno nakaradno okupljanje ultrakonzervativnih antiintelektualnih snaga, objavljujete čak dva članka? Ovo okupljanje ne zaslužuje više od dva retka, a kamo li ove izbljuvke poput takozvanog dr. Marija Sošića, ostrašćenog antikomuniste. Mislim, oni su pjevali domovini “Bože čuvaj Hrvatsku”. Gospodine Sošiću, sva vaša vjera u Boga, Hrvatskoj – ovako nakaradnoj i besperspektivnoj neće pomoći, kao ni vaša antikomunistička klerofašistička propaganda. Istra je, uz vašu pomoć, pomoć puno bolje živjela i pod Beogradom i pod Rimom. Pod Beogradom su se otvarale fabrike, gradili stanovi za ljude, škole su bile pune, ljudi su imali posao itd. Kad dostignete taj standard, onda si pjevajte “Bože, čuvaj Hrvatsku!”, trenutno teško da joj Bog može biti od ikakve koristi.

    1. tito_je_partija napisao:

      i tema iz članka, ali i tema iz komentara da se nekad bolje živjelo pod beogradom je trovanje našeg životnog prostora. u hrvatskoj se nikad nije živjelo bolje nego danas. nikad nismo bili bogatiji, nikad naša ljudska prava nisu bila veća, nikad nismo imali ovako uređen grad, okoliš, državu. ima još puno toga za napraviti, ali ne pozivajte na stara dobra vremena, jer ona to nisu bila.

      1. sdp napisao:

        Zanimljiv stav. Koji su ti argumenti za tu tezu?
        Ovo gore nisam vidio kao plakanje za dobrim starim vremenima, već kao kritiku bogomoljaca.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Oglasi
Komentari
Anketa

Treba li Pazinu participativno budžetiranje?


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 7 dana
Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2017.