Prvi put od uspostave Republike Hrvatske Nacrtom novog Zakona o socijalnoj skrbi predviđa se decentralizacija sustava socijalne skrbi.

Nacrt novog Zakona tako predviđa ustrojavanje Županijskog zavoda za socijalnu skrb koji bi imao svoje ustrojbene jedinice podružnice i koji bi osim javnih ovlasti obavljao i druge stručne, istraživačke i razvojne poslove. Tako bi Županijski zavod osim obavljanja svojih javnih poslova između ostaloga trebao sudjelovati i u donošenju socijalnog plana za područje županije, osiguravao bi razvoj socijalnih usluga na svojem području, davao prijedlog nadležnom ministru vezano za ustrojavanje mreže djelatnosti socijalne skrbi na području svoje nadležnosti, pripremao bi i provodio projekte koji se financiraju iz sredstava pretpristupnih i EU fondova, kao i iz drugih nacionalnih i međunarodnih izvora financiranja, te sudjelovao u projektima kao partner.

Svaka jedinica područne ( regionalne) samouprave trebala bi osnovati svoj Savjet za socijalnu skrb, kojemu bi cilj bio planiranje i razvoj mreže socijalnih usluga i ostvarivanja prava, obveza, mjera i ciljeva socijalne skrbi na svom području. Broj članova Savjeta za socijalnu skrb određivao bi se njenim statutom. Savjet za socijalnu skrb činili bi predstavnici područne (regionalne) i lokalne samouprave, zavoda za socijalnu skrb u županiji, obiteljskog centra, domova socijalne skrbi te drugih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, ustanova obrazovanja, zdravstva, zapošljavanja i drugih djelatnosti važnih za socijalno uključivanje korisnika, komora u socijalnoj skrbi, strukovnih udruga, udruga za promicanje prava korisnika socijalne skrbi te sindikata i poslodavaca u socijalnoj skrbi.

Sustav socijalne skrbi i nadalje bi se velikom mjerom financirao iz sredstava proračuna Republike Hrvatske. Tako bi se npr., iz sredstava proračuna financiralo ostvarivanje prava na novčane pomoći iz sustava socijalne skrbi, ostvarivanje prava na socijalne usluge temeljem uputnice ( nova prava koja predviđa Zakon), financiranje rada ustanova socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska i to: Zavoda, obiteljskih centara i domova socijalne skrbi, financiranje rashoda za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju prostora, kupnju poslovnih objekata, rashoda za investicijsko održavanje, hitne intervencije, opremanje prostora, te
ulaganje u informatizaciju u ustanovama socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska, investicijsko ulaganje u ustanove socijalne skrbi čiji je osnivač ili su osnivači jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave, u slučaju potrebe saniranja posljedica prouzročenih elementarnom nepogodom, odnosno drugom katastrofom.

Jedinice područne i lokalne samouprave dužne bi bile osigurati financijska sredstva za pravo za troškove stanovanja i za rad onih ustanova čiji su osnivač. Zakon predviđa i sufinanciranje usluga stalnog, cjelodnevnog i poludnevnog boravka iz državnog proračuna i proračuna jedinica regionalne (područne) samouprave, gradova njihovih sjedišta i velikih gradova na čijem području korisnik, koji nema sredstava za plaćanje usluge smještaja.

Veliki gradovi i gradovi sjedišta jedinica lokalne samouprave obvezni bi bili u svom proračunu osigurati sredstva za osnivanje i rad pučkih kuhinja, kao i pružanje usluga prihvatilišta za beskućnike.

Naime ovim nacrtom Zakona predviđeno je uvođenje pojma beskućnika a time ujedno i dužnost za stvaranjem uvjeta za otvaranjem prihvatilišta za beskućnike .

Livio Dolgoš,
diplomirani socijalni radnik