Dionica Pazin – tunel Učka kad se definira koncesija

2Unatrag mjesec dana u javnosti je izašla informacija kako o projektu dovršetka izgradnje Istarskog ipsilona i redefiniranju koncesijskog ugovora intenzivno pregovaraju predstavnici Bina-Istre i hrvatske Vlade, odnosno Ministarstva financija i resornog Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. Naime, sadašnji ugovor o koncesiji istječe 2027. godine, a jedna od ponuđenih opcija Bina-Istre bilo je produženje koncesije za dodatnih pet godina da bi se ostvario dodatni investicijski i kreditni potencijal za izgradnju punog profila na dionici od 56 kilometara od Pazina do čvora Matulji, u što je uključen i projekt izgradnje druge cijevi tunela Učka. No, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić bio je kratak – “produženje koncesije naprosto ne dolazi u obzir”.

Koncesija do 2037. godine?

Ministar je tada pojasnio i da je riječ o jednom lošem koncesijskom ugovoru po RH i da treba znati da bi svako produženje koncesije bilo tretirano od strane Eurostata kao novi koncesijski ugovor koji automatski ide u javni dug države.

Ovih nam je dana direktor Bina-Istre Dario Silić potvrdio da su i dalje u tijeku pregovori s predstavnicima hrvatske Vlade s kojom je u rujnu 2012. potpisan Memorandum o razumijevanju, što govori koliko je za hrvatsku državu važan dovršetak autoceste na pravcu Pula-Rijeka.

– Ovaj sporazum definira okvire budućeg ugovora o koncesiji koji mora u potpunosti biti usklađen s pravilima Europske unije. Jedna od ključnih tema je i pitanje produljenja koncesijskog razdoblja na način da se rok koncesije vrati na inicijalni rok do 2037. godine koji je smanjen zbog ograničenja maksimalnog roka koncesije, koje je uvedeno izmjenama zakona o koncesiji, a da bi se mogao financirati nastavak izgradnje te smanjiti iznos potpore iz državnog proračuna, rekao je Silić.

Pojasnio je i da kratko koncesijsko razdoblje projekta Istarskog ipsilona, za koje se opredijelila država, ne otvara mogućnost pristupa održivim modelima financiranja.

– Drugim riječima, kratka razdoblja povrata kredita, iziskuju plaćanje visokih rata što se prihodima iz cestarine ne može pokriti pa se država opredijelila za subvenciju projektu. Praksa na sličnim projektima u EU pokazuje da duži periodi koncesije omogućuju vraćanje kredita s dužim otplatnim rokovima i samofinanciranje projekta te financijsku ravnotežu, neovisno o tome da li je razina prometa niska. U takvim slučajevima, subvencija države je niža ili pak nepotrebna, istaknuo je Silić.

Bina-Istra izgradila je, pojašnjava, novih sto kilometara poluautoceste koja je u drugoj fazi gradnje proširena u puni profil autoceste, u što je uloženo oko 600 milijuna eura. U sklopu izgradnje punog profila Istarskog ipsilona, Bina-Istra je financirala i izgradila dvije ceste koje nisu u koncesijskom području i na kojima nema naplate cestarine, a riječ je o spojnoj cesti čvor Umag-granični prijelazi Kaštel i Plovanija te iznimno bitan spoj Peličeti-Pomer.

Činjenica da će Bina Istra dobiti više od milijarde eura do kraja koncesije ostavlja dojam superprofita. No, Silić kaže da samo na prvu, građani mogu dobiti dojam da je biti koncesionar autoceste superisplativ posao, ali da u stvarnosti praktički sve autoceste u Hrvatskoj ovise o državnom proračunu i ne mogu se samofinancirati iz cestarina, što je i jedan od razloga zašto se krenulo u monetizaciju.

– Gradnja autocesta je skupa i dugovi koje su koncesionari stvarali u prošlosti za gradnju autocesta moraju se vratiti bankama uvećani za kamate. Primjerice, dug Bina-Istre iznosi oko 600 milijuna eura, dok ukupni troškovi koncesionara prelaze 1,1 milijardu eura do kraja koncesije. Moram naglasiti da iznosi koji se spominju od milijardu eura ne idu dioničarima Bina-Istre nego su to iznosi, pored cestarina, koji služe do kraja koncesije da se vrate dugovi, to jest troškovi financiranja za građenje autoceste u vlasništvu RH i svih građana Hrvatske, istaknuo je Silić.

Razvoj turizma i gospodarstva

Interes Hrvatske za gradnju autocesta, kaže Silić, ogleda se u činjenici da je većina autocesta turističkog karaktera, odnosno predstavljaju neophodnu infrastrukturu za razvoj turizma u državi.

– Uzimajući u obzir da turizam predstavlja više od 30 posto BDP-a Hrvatske onda je ulaganje u autoceste svakako opravdano. Financijska korist također nije zanemariva. Dokazano je da se puštanjem u promet zapadnog kraka Istarskog ipsilona u punom profilu autoceste, zahvaljujući kraćem vremenu putovanja, bilježi povećanje od 1,2 milijuna turista koji su doputovali Istarskim ipsilonom u posljednjih pet godina. Analize govore da je sve navedeno doprinijelo povećanju prihoda turističkog sektora za 779 milijuna eura u posljednjih pet godina. Završetkom dionice Pazin-tunel Učka, bit će u Istarsko gospodarstvo uloženo 200 milijuna eura, a kada se tome pridoda prihod države kroz porez na ovom projektu tijekom razdoblja koncesije, navedeno će utjecati na rast BDP-a za više od 0,5 posto, pojašnjava Silić i dodaje da osim turizma, autoceste omogućavaju veliki broj sporednih pozitivnih efekata, poput pozitivnog utjecaja na razvoj gospodarstva jer je u prostoru Istarskog ipsilona sagrađeno pet industrijskih zona te je znatno olakšana povezanost Istre s ostatkom Hrvatske. Što se tiče Bina-Istre, najvažniji razlog za autocestu i dupliranje Istarskog ipsilona i tunela Učke je sigurnost.

– Bina-Istra ima za cilj završiti Istarski ipsilon radi sigurnosti i brze i udobne vožnje naših korisnika. Stoga radimo na dovršetku izgradnje punog profila na dionici Pazin-tunel Učka-Matulji. Na tom se putu trudimo biti dobar partner nadležnom ministarstvu (MMPI) s kojim imamo odličnu suradnju i aktivno radimo da se dovrši autocesta u cijelosti na pravcu Pula-Rijeka. Usredotočeni smo na dionicu Pazin-tunel Učka za koju su dovršeni svi glavni projekti, dobivena je građevinska dozvola, osigurana su sredstva financiranja te je otkupljen veći dio zemljišta. Trenutno su pri kraju pregovori s državom radi utvrđivanja novog aneksa ugovora o koncesiji koji je preduvjet za početak izgradnje te dionice. Novi koncesijski ugovor predviđa da se još veći dio rizika vezanih za projekt prebaci na koncesionara u skladu sa smjernicama EU-a i zakonodavstvom. Stoga bi odluka o početku radova mogla biti uskoro donijeta. Bina-Istra je tehnički spremna, ističe na kraju generalni direktor Bina-Istre Dario Silić.

glasistre.hr

Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2022.