U Istri najviše duševnih bolesti u Europi, Istrani probleme skupljaju i drže u sebi dok ne puknu
U Istri, posebice na selu, nije rijetkost da se stide govoriti o duševnim bolestima u obitelji, a odlazak psihijatru kriju kao zmija noge. To još nije društveno prihvatljivo, za razliku od Amerike u kojoj je gotovo pitanje prestiža imati svog “schrinka”.
Glasno nakon tragedije
Tek kada se dogode tragedije kao što je bila krvava u Rohregerovoj ulici u Puli, više se govori o poremećajima uma. Statistički podaci o tome koliko je u Hrvata duševno bolesnih, nisu najtočniji, a posebice nisu ažurirani. Dostupnu smo pronašli statistiku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a odnosi se na 2002. godinu.
Tada su duševni poremećaji bili šesti razlog za odlazak u bolnicu. Činili su 6,97 posto svih bolesti za hospitalizaciju. Među duševnim bolestima shizofrenija je bila vodeća pojedinačna dijagnoza. Te je godine bilo zbog shizofrenije u bolnici 4737 muškaraca i 3280 žena. Po prebivalištu je zbog shizofrenije u bolnici liječeno 315 bolesnika iz Istarske županije, a 366 bolesnika iz znatno veće Primorsko-goranske županije.
Prazne statistike
U dokumentu “Slika zdravlja Istarske županije” podatak je da je u pulskoj bolnici 2002. bilo oko 19.000 pacijenata. Po vrsti bolesti, duševni su poremećaji bili na visokom šestom mjestu.
Duševnih je bolesnika bilo 5,64 posto. Te je godine zaraznih bolesti (5 posto) bilo manje od duševnih bolesti. Ako se uspoređuje s Primorsko-goranskom županijom, u kojoj je oko 100.000 stanovnika više nego u Istarskoj županiji, istarski poluotok ima razloga za otvaranje psihijatrijskih ustanova. Jedna od poznatijih pulskih psihijatrica, dr. Helena Marčinko, bavi se duševnim zdravljem pacijenata već 25 godina.
– Iz literature je poznato da je najviše duševnih bolesti u Europi u Istri, Hrvatskom primorju i jednom otoku pokraj obale Danske – kazala nam je psihijatrica Marčinko.
– Istrani su skloni duševnim problemima zbog emigrantske povijesti, ali i mentaliteta. Istrani probleme skupljaju i drže u sebi.
Takve osobe lakše “puknu” od, primjerice, Dalmatinaca, koji su otvoreni, glasni i svadljivi – objašnjava psihijatrica. Kod pacijenata iz Istre doktorica Marčinko je najčešće dijagnosticirala akutne reakcije na stres (zbog prometne nezgode, gubitka posla i sličnoga), reaktivne depresije i panične napadaje.
Od teških psihijatrijskih dijagnoza najviše je kod Istrijana zamjećivala shizofreniju, nerijetko genetski uvjetovanu.
