Ekonomski institut: U Istri treba ukinuti pet gradova i 20-tak općina

U Hrvatskoj je velik broj općina i gradova koje ne mogu pružiti kvalitetne javne usluge svojim stanovnicima. Više od polovica općina i gradova čak 50 posto svojih proračuna troši na vlastite zaposlenike i materijalne troškove. To je izrazito loša struktura proračuna. Zato se gradovi i općine ne mogu razvijati. Takve općine i gradovi bi se trebali povezati u osiguranju javnih dobara, pružanju javnih usluga i u financiranju razvojnih projekata – smatra znanstvenica Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Pod njenim vodstvom, tim stručnjaka proveo je opsežno istraživanje raspodjele javnih poslova između različitih razina vlasti i njihovog finaciranja s ciljem da utvrde koje su mogućnosti daljnje decentralizacije. Studiju je naručila Hrvatska zajednica županija i napravljena je 2010. na temelju podataka o izvršenju lokalnih proračuna u 2009. Ova studija koja je rađena četiri mjeseca mogla bi poslužiti kao svojevrsni orijentir u decentralizaciji koju je najavila nova Vlada.

Hrvatska je podijeljena na 21 županiju uključujući i grad Zagreb, 127 gradova i 429 općinu. Jurlina Alibegović smatra kako je osnovni problem velikog broja teritorijalnih cjelina njihov ograničen kapacitet i nemogućnost financiranja javnih potreba stanovnika. Najveći dio prihoda općine, gradovi i županije ostvaruju od poreznih prihoda. No, tu postoji veliki nesrazmjer: 429 općina ostvaruje 15,8 posto, 126 gradova 39,9 posto, Grad Zagreb 28,9 posto, a 20 županija 15,4 posto ukupnih prihoda lokalnih proračuna.

Treba ukinuti općine ispod 2000 stanovnika

Posebni problem je veliki broj općina s malim brojem stanovnika. U više od trećine od ukupnog broja općina živi manje od 2000 stanovnika, a u 36 općina živi manje od 1000 stanovnika, još je 121 općina u kojoj živi između 1000 i 2000 stanovnika. Stoga Ekonomski institut predlaže da minimalni broj stanovnika za općinu bude dvije tisuće, za grad 10 tisuća a za veliki grad 35 tisuća stanovnika.

Ekonomski institut, nadalje, predlaže uvođenje kriterija minimalnog vlastitog prihoda koji treba iznositi 1900 kuna po stanovniku za općine, a 3100 kuna po stanovniku za gradove. Analiza je pokazala da čak 77 od ukupno 127 gradova ostvaruje ispodprosječan prihod po stanovniku. Više od polovice gradova je u 2009. imalo prihode manje od 3000 kuna po stanovniku, a više od trećine manje 2000 kuna po stanovniku. Loša slika prihoda je i kod općina. Njih čak 66 posto ima prihode manje od 2000 kuna po stanovniku (ne računajući pomoć), a samo 5 posto općina ostvaruje prihode iznad 6000 kuna po stanovniku.

Iako ova studija pokazuje kako su unutar sustava lokalne samouprave najveći problem gradovi i općine, ministar uprave Arsen Bauk nedavno je utvrdio da nisu općine problem te da nije rješenje problema u pripajanju neuspješne općine susjednoj – uspješnoj. Dapače, naglašava kako nije protiv osnivanja novih općina.

No, ova analiza stručnjaka sa Ekonomskog instituta pokazuje kako je sadašnji sustav lokalne samouprave neodrživ. Veliki broj općina i gradova ovisi o pomoći države. Iako bi trebali služiti razvoju svojih teritorijalnih jedinica i stanovništvu, veliki broj gradova i općina postoji rade sebe samih i nekoliko službenika koji tu rade.

Nova decentralizacija

Tome bi u novom sustavu decentralizacije, koji se najavljuje, trebalo stati na kraj.

– Cilj buduće decentralizacije treba biti usmjeren na to da općine i gradovi pružaju svojim stanovnicima visoku kvalitetu javnih usluga, a svoje postojanje trebaju temeljiti na fiskalnoj neovisnosi i povećanju odgovornosti prema trošenju javnih sredstava – smatra znanstvenica Dubravka Jurlina Alibegović, piše Jutarnji list

U Istri će ih malo preživjeti

Prema posljednjem popisu stanovništva od deset istarskih gradova, prema kriteriju broja stanovnika, preživjelo bi tek njih pet. ‘Nestalo’ bi i dvadesetak općina.

Podsjetimo, u Bujama živi 5.127 stanovnika, u Buzetu 6.105, u Labinu 11.703, u Novigradu 4.328, u Pazinu 8.630, u Poreču 16.696, u Puli 57.765, u Rovinju 14.367, u Umagu 13.594 i u Vodnjanu 6.144 stanovnika.

Što se, pak, tiče općina u Istri Bale broje 1.129 stanovnika, Barban 2.715, Brtonigla 1.607, Cerovlje 1.671, Fažana 3.569, Funtana 924, Gračišće 1.408, Grožnjan 733, Kanfanar 1.538, Karojba 1.442, Kaštelir-Labinci 1.459, Kršan 2.958, Lanišće 327, Ližnjan 3.916, Lupoglav 935, Marčana 4.260, Medulin 6.552, Motovun 1001, Oprtalj 862, Pićan 1.820, Raša 3.197, Sveta Nedelja 2.960, Sveti Lovreč 1.017, Sveti Petar u Šumi 1.067, Svetvinčenat 2.183, Tar-Vabriga 1.996, Tinjan 1.672, Višnjan 2.266, Vižinada 1.155, Vrsar 2.152 i Žminj 3.470 stanovnika. (iPress/foto Lucijan Blagonić)

www.ipress.hr

 

 

7 komentara na “Ekonomski institut: U Istri treba ukinuti pet gradova i 20-tak općina”

  1. Demagog napisao:

    Ča reć drugo nego: “Bogu hvala!”. Zajno sutra ih moru poj ukidat. Ča se mene tiče more se puštit 2-3 grada po županiji i to je to.

    1. NestorMahno napisao:

      u ovom slučaju je bog,Ekonomski institut u Zagrebu

    2. Tambura.. napisao:

      Baš da ću se kandidirat za selonačelnika. A joh, ode mi plaća. A joh.

  2. Anonimno napisao:

    Čim prije

  3. Demagog napisao:

    Zamisli, više od pol općina i gradova troši 50% šoldi na svoju administraciju! To je strašno ljudi! Nevjerojatno! Stvarno su sami sebi svrha!

  4. taz napisao:

    Broj općina u Istri, ali i u Hrvatskoj općenito, je prevelik i trebalo bi ga smanjiti. Jedno Lanišće sa 327 stanovnika je općina? Zašto?

    Što se gradova tiče mislim da oni i nisu toliki problem.

    1. Dezulovic napisao:

      Grad Vodnjan?

Komentiranje je onemogućeno.

Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2025.

Pregled privatnosti

Koristimo kolačiće kako bi vam pružili najbolje moguće iskustvo korištenja web stranica. Kolačići su male tekstualne datoteke koje se pohranjuju u korisnikovu pregledniku. Većina kolačića sadrži jedinstveni identifikator koji se naziva ID kolačića: niz znakova koje web-lokacije i poslužitelji povezuju s preglednikom u kojem je pohranjen kolačić. To web-lokacijama i poslužiteljima omogućuje da razlikuju preglednik od drugih preglednika koji pohranjuju različite kolačiće te da pomoću jedinstvenog ID-a kolačića prepoznaju pojedinačne preglednike.

Kada komentirate, ako odaberete tu opciju, vaše ime i prezime i e-mail adresa spremit će se u kolačiću. Kada ponovno poželite komentirati, obrazac za komentiranje će se ispuniti s tim podacima. Trajanje tog kolačića je godinu dana.

Ako imate korisnički račun na iPazinu, prilikom prijave postavit ćemo privremeni kolačić kako bi znali da li vaš internet preglednik prihvaća kolačiće. Taj kolačić ne sadrži osobne podatke i nestaje čim zatvorite preglednik.
Kada se prijavite s korisničkim računom postavit ćemo nekoliko kolačića kako bi u njima sačuvali informaciju o vašoj prijavi i vaše postavke prikaza. Ovi kolačići traju dva dana, a postavke prikaza traju jednu godinu. Ako izaberete „Zapamti me“, kolačić s informacijom o vašoj prijavi trajat će dva tjedna. Prilikom odjave kolačić s informacijom o vašoj prijavi se briše.