Emil Daus: Dajmo zemlju onome tko želi raditi i živjeti od zemlje
„Iako dosad nismo sazivali konferencije na predmetnu temu, naivno misleći da Ministarstvo poljoprivrede želi zaštititi istarsko selo i malog poljoprivrednika koji u njemu živi, nakon događaja posljednjih dana primoran sam to učiniti u interesu zaštite poljoprivrednika koji žive i rade na području Općine Cerovlje i informiranja javnosti o istom”, izjavio je jutros na konferenciji za novinare u Općini Cerovlje Emil Daus, općinski načelnik.
Pojasnio je da je u svom mandatu, uz apsolutnu podršku svih vijećnika bez obzira na stranačku pripadnost, pokušao napokon riješiti problem državnog poljoprivrednog zemljišta na području općine, kao i osigurati preduvjete da tamošnji poljoprivrednici budu što spremniji i konkurentniji za ono što uskoro slijedi, a to je ulazak Hrvatske u EU.
Daus je u nekoliko točaka predstavio što je do sada u Općini Cerovlje učinjeno za poljoprivrednike, te pojasnio zbog čega poljoprivreda na tom području posljednjih godina, unatoč svemu, stagnira.
„Izrađena je Izmjena i dopuna Programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem na području Općine Cerovlje, koji je bio jedan od najtransparentnijih u državi, s obzirom da je svatko u svakom trenutku mogao putem interneta pregledavati koje su parcele planirane za zakup, prodaju i dugogodišnji zakup; To je naravno koštalo, ali nije nam bilo žao jer smo ga radili zbog naših poljoprivrednika. Ono što je bio najveći uspjeh tog programa je da smo napokon definirali poljoprivredne čestice državnog zemljišta u našoj općini, ali i ograničili maksimalne površine od 15ha po jednom natjecatelju za prostor Novačanske vale, gdje je bio planiran zakup, kako bi šansu imalo što više naših poljoprivrednika”, rekao je Daus, te dodao da je Općina izravno svake godine sufinancirala sadnice za višegodišnje nasade, kao i rad poljoprivredne udruge.
„Kod izrade Izmjena i dopuna PPUOC osigurali smo prostor za farme onim uzgajivačima koji su to zatražili, a nakon učestalih razgovora s poljoprivrednicima, na posljednjoj se sjednici Vijeća smanjio iznos ionako malog komunalnog doprinosa za poljoprivredne objekte za dodatnih 50%, kako bi u ovim krizom pogođenim vremenima poljoprivrednici uspjeli legalizirati svoje objekte te time sutra konkurirali na natječaje i subvencije sukladno normama EU-a”, istaknuo je Daus i dodao da je tijekom njegova mandata izravno u poljoprivredu na području općine Cerovlje uloženo oko 400.000 kuna proračunskih sredstava, što, dodaje, nije malo za skroman proračun te općine.
„Objavili smo krajem 2011. natječaj za prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta, koji je nedavno dobio odobrenje resornog ministarstva i uskoro ugovore šaljemo na kontrolu državnom odvjetništvu. Ohrabreni raspisivanjem prvog natječaja, planirali smo započeti s prikupljanjem dokumentacije za slijedeći, i to za zakup na području Novačanske vale”, najavio je Daus daljnje planove vezane uz poljoprivredu, te pojasnio zbog čega njihova realizacija postaje upitna.
„Tada stupa na snagu takozvani moratorij na sve postupke vezane za postupanje s državnim poljoprivrednim zemljištem, općina više ne može sprovoditi natječaje i čeka se novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu. U tih gotovo 15 mjeseci koliko čekamo, svjedoci smo jedne velike stagnacije poljoprivrede na našem području, usporenih investicija i to prvenstveno zbog neriješenog upravljanja poljoprivrednim zemljištem.
S obzirom da smo često kroz medije mogli čuti odgovorne ljude iz resornog ministarstva da se sprema zakon koji će pomoći hrvatskom selu i poljoprivredi, moram reći da je usvajanje istog u Hrvatskom saboru duboko razočaralo i ogorčilo i mene osobno, što je u ovom slučaju manje važno, ali i naše poljoprivrednike, što mi potvrđuju u svakodnevnim razgovorima.
Još me više žalosti činjenica da su iz vladajuće saborske koalicije od zastupnika iz Istre protiv prijedloga zakona glasali samo saborski zastupnici Kluba zastupnika IDS-a i Nezavisnog zastupnika Furija Radina. Očekivao sam to od svih Istrijana u saboru, jer ovo je preozbiljna problematika o kojoj ovisi budućnost istarskog sela i poljoprivrede. A znamo da je ona specifična i po različitoj zemlji i po usitnjenom katastru i rascjepkanosti parcela i po različitosti reljefa, itd. Bar naši ljudi bi trebali znati da je drukčiji problem poljoprivrednog zemljišta u Istri nego u Slavoniji ili negdje drugdje u Hrvatskoj”, rekao je Daus i nastavio iznositi sumnje vezane uz prijedlog novog zakona.
„U svim dosadašnjim izjavama vezanim za problem državnog poljoprivrednog zemljišta na području općine Cerovlje uvijek sam rekao da se problem državnog poljoprivrednog zemljišta može kvalitetno riješiti samo putem javnog natječaja. Čvrsto sam u to vjerovao jer vjerujem u pravnu državu i institucije, ali i zbog toga što sam smatrao da će ipak na kraju zakon omogućiti da lokalna samouprava definira maksimalne površine koje može dobiti jedan natjecatelj, kao i da neće biti ključni kriterij za dodjelu zemljišta gospodarski program. Više nisam siguran u to. Naprotiv, smatram da se tek sada otvara prostor za manipulacije.
Mislim da je svima jasno da novi zakon nije za male, već za velike. I to nije dobro, bez obzira o kome se radilo. Nije dobro da u središnjoj Istri, gdje zapravo 10-tak hektara u jednom komadu predstavlja oazu u pustinji, netko sam dobije 50, 70 ili 100 ha. Premalo imamo kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta i nije u redu da sve pripadne samo jednom.
Znamo dobro kako je selo odumiralo kad su se poljoprivredom bavili samo veliki. Znamo dobro i što se dogodilo kad su ti veliki propali i potegli sve za sobom. A ono što je najvažnije, znamo koliko nam znači svaki poljoprivrednik i svako radno mjesto u ovoj općini.
Stoga, pozivam Vladu RH, resorno ministarstvo, i one saborske zastupnike koji su podržali ovaj Zakon, da čuju i nas iz jedne relativno male općine u unutrašnjosti Istre koja je sve više počela obrastati korovom i makijom, a nije više rijetkost i šumama, te da pomognete našim poljoprivrednicima na način da još jednom razmotrite zakon koji ste predložili i donijeli, jer on stvarno neće pomoći našim malim poljoprivrednicima kojima je rad na zemlji jedini izvor prihoda”, izjavio je Daus i poručio:
„Decentralizirajte napokon Hrvatsku, dozvolite lokalnoj samoupravi da sama odlučuje što će se događati u njenom dvorištu, jer ovaj zakon čini baš suprotno. Kontrolirajte nas ako se bojite manipulacija, ali molim vas, odustanite od toga da je najvažniji kriterij gospodarski program jer ste tek sada otvorili prostor za manipulacije. Budimo iskreni – gospodarski program piše administracija, a zemlju obrađuje poljoprivrednik. Nemojmo zemlju dati onome tko ima jaču administraciju, nego onome tko želi raditi i živjeti na zemlji i od zemlje”.
Uz Dausa, konferenciji je prisustvovao i Ivan Jurada, predsjednik Općinskog vijeća Općine Cerovlje.
regionalexpress.hr
2 komentara na “Emil Daus: Dajmo zemlju onome tko želi raditi i živjeti od zemlje”
Komentiranje je onemogućeno.
Emile, podrška na ovoj inicijativi!
Nažalost, okrupnjavanje je i cilj mnogih legislativa koje nam slijede ili onih koje smo nedavno primjenili. Uglavnom od osamostaljivanja…
Povijest nas uči kako je mala, samostalna poljoprivreda pojedinaca ili obitelji, ili malih međuobiteljskih udruženja, bila osnova otpora državnom centralizmu, uzurpaciji administracije, okosnica borbe protiv krajnje (egzistencijalne) neimaštine te temelj za otpor državnom i elitističkom totalitarizmu. Kao primjer možete vidjeti slučaj Rusije, u vrijeme Staljina.
Evo kratak pregled: http://www.johndclare.net/Russ10.htm
Naravno, pored ljudske indolencije i nemotivacije u kolektivnom pristupu, ovaj pristup je, ipak, po drugim izvorima, bio direktna mjera smanjivanja utjecaja i otpora sela – u biti samodostatnih zajednica. Te zajednice su bila sela od mnogih obitelji, i bile su u stanju pružiti potpuni otpor državi i samostalno se prehraniti. Dakle, ustrajati i preživjeti u svom revoltu.
Sličan pristup može se vidjeti u zadnjih 50-ak godina u SAD-u, kroz poljoprivrednu poticajnu politiku, kroz okrupnjavanje zemljište te posebice kroz poticanje GMO sjemena, što sve dovodi do nestajanja samostalnih pojedinaca i zajednica, a stvara ovisnost o industriji, dakle megakorporacijama. Imate i ostale nesretne primjere takvih pristupa, redovito potpomogunute GMO sjemenom, a sve u cilju iskorjenjivanja gladi. Koje li grube ironije!
Jedan od temelja Europske unije jest i agrarna politika (često poznata samo kroz poljoprivredne poticaje/fondove), koja ima slične tendencije, ali koja se često ogrće u plašt poticaja malog poljoprivrednog gospodarstva. Što, u pravilu, nije točno.
U Hrvatskoj je na redu promjena zakona po mjeri EK, koja daje “naputke”. Zamislite si samo koja je snaga i važnost tog segmenta gospodarstva kad se među najvećim borbama jedne Njemačke ili Francuske vode upravo oko poljoprivednih poticaja! A koliko stanovnika i kakvo li gospodarstvo ima Hrvatska, spram navedenih… :(
Znajući konstrukciju tog istog tijela koje definira agrarnu politiku EU te njegov utjecaj na zakone, regulative i odluke (u stvarnosti potpuno samostalno i neovisno donosi zakone), a s druge strane nažalost redovito dokazanu tromost naših državnih tijela i neprimjenjivost brojnih zakona i regulativa, možemo reći kako će hrvatska poljoprivreda biti oblikovana po potrebi EU, a ne našim. Slijedom, nije interes da prežive samostalni i mali poljoprivrednici, nego čim veći, a u konačnici – oni koje će kupiti veliki industrijsko-korporativni konglomerati.
Nego, jeste li znali da Monstanto ima ured i u Lijepoj našoj? :)
Motike u ruke i u – vrt!
Dajmo je Ivanu Mijandrušiću, on najbolje zna ča će s njon.