Gologorica: Restauracuija freski u crkvici B.D.M.

gologorica_freske_2014U skladnoj romaničkoj crkvici Blažene Djevice Marije “kod lokve” smještenoj na samom ulazu u Gologoricu ovih se dana obavljaju konzervatorski i restauratorski radovi na zidnim slikama (freskama) iz 14. stoljeća. Pod vodstvom sveučilišne profesorice s zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti Neve Pološki studentice četvrte godine iste akademije Mirna Međeral i Katarina Apolonio u sklopu studijskog terenskog rada saniraju ostatke gotičkih zidnih slika na sjevernom zidu nepoznatoga pučkog majstora s kraja 14. stoljeća.

Cilj im je prije svega konsolidacija žbukanih slojeva, koji su odvojeni od podloge, a ona je svakako potrebna prije potencijalne buduće sanacije objekta. Sačuvani zidni oslik prikazuje biblijsku scenu Poklonstva kraljeva (tri kralja sa slugama kod Svete obitelji), jednu od najstarijih u Istri.

Uz bok po starosti joj je prikaz Poklonstva iz Butonige, a najstarije je pak ono iz crkve svetog Elizeja u Draguću. Freske su datirane u prijelaz s 14. u 15. stoljeće ponajprije po urezanim glagoljskim grafitima koji sadrže datume, a najstariji je potpis onaj popa Antona iz Rijeke iz 1416. godine.

Stoga oslici, kao i crkva u cjelini, mogu biti samo stariji. Profesorica Pološki s akademijinog odsjeka za konzerviranje i restauriranje kaže da im je prvenstveni cilj omogućiti studentima praktičan rad na terenu bez čega nema pravog znanja. Lani je tako po ljeti u Gologorici na terenskom radu mjesec dana boravilo šest studenata što je financiralo Ministarstvo kulture, zagrebačko sveučilište i općina Cerovlje. Ove je godine sponzor samo zagrebačko sveučilište, pa će na oslicima raditi dvije studentice samo dva tjedna, dok se u idućoj godini nadaju nastavku radova koje uvijek prati Konzervatorski odjel u Puli.

Crkvica “kod lokve” pred nekoliko je godina zapela za oko njemačkom restauratoru (Bastian Hacker) koji je o njoj napravio diplomski rad, pritom izradivši vrijedan plan sanacije fresaka po kojem se danas radi. Glavni problem ove simpatične višestruko dograđivane i pregrađivane crkvice, kao i brojnih drugih na ovom nestabilnom flišnom (tašel) području, je narušena statika zbog kojih je tijekom stoljeća dolazilo do oštećenja zidova i fresaka. Stoga su davni crkveni “restauratori” najčešće pribjegavali rješenju da se stari oštećeni oslici otuču te ožbukaju nanovo što je vidljivo i danas.

Inače, tipološki ova romanička građevina s naknadno prizidanim velikim trijemom s preslicom na pročelju pripada skupini crkava s upisanim apsidama. No, ta je apsida tijekom kasnijih pregradnji uklonjena da bi se na njemu napravio drveni barokni oltar iz sredine koji datira u 17. stoljeće.

Od brojnih grafita zanimljiv je jedan latinski iz 1482. godine s potpisom “Agatha muliera” što donekle svjedoči o prisutnosti pismenosti kod žena u Pazinskoj knežiji. U prikazu Poklonstvo kraljeva interesantan je također motiv pretpostavljamo, nevjernika, s turbanom koji hrani čudovište, a konzervatorice su nam ukazale na novootkrivene glagoljske grafite koji tek očekuju transliteraciju (preslovljavanje u latinicu) i prijevod s, pretpostavimo, srednjovjekovnog čakavskog hrvatskog jezika.

– Ovdje se nalazi još jedan opravdani razlog za izgradnju Kuće istarskih fresaka u Draguću čiji dovršetak radova planiramo do kraja ove godine. Naime, osim u ovoj crkvici, srednjovjekovne freske se na području općine Cerovlje nalaze također u crkvi Svih Svetih u Gradinju, Sv. Vida u Pazu, Sv. Roka i Sv. Elizeja u Draguću, kazao je načelnik Emil Daus istaknuvši da posebno pozdravlja pristup restauriranju uključivanjem studenata s viših godina fakulteta. Time se znatno smanjuju troškovi, pa se općinama skromnijeg proračuna omogućava revitalizacija baštine.

Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2025.

Pregled privatnosti

Koristimo kolačiće kako bi vam pružili najbolje moguće iskustvo korištenja web stranica. Kolačići su male tekstualne datoteke koje se pohranjuju u korisnikovu pregledniku. Većina kolačića sadrži jedinstveni identifikator koji se naziva ID kolačića: niz znakova koje web-lokacije i poslužitelji povezuju s preglednikom u kojem je pohranjen kolačić. To web-lokacijama i poslužiteljima omogućuje da razlikuju preglednik od drugih preglednika koji pohranjuju različite kolačiće te da pomoću jedinstvenog ID-a kolačića prepoznaju pojedinačne preglednike.

Kada komentirate, ako odaberete tu opciju, vaše ime i prezime i e-mail adresa spremit će se u kolačiću. Kada ponovno poželite komentirati, obrazac za komentiranje će se ispuniti s tim podacima. Trajanje tog kolačića je godinu dana.

Ako imate korisnički račun na iPazinu, prilikom prijave postavit ćemo privremeni kolačić kako bi znali da li vaš internet preglednik prihvaća kolačiće. Taj kolačić ne sadrži osobne podatke i nestaje čim zatvorite preglednik.
Kada se prijavite s korisničkim računom postavit ćemo nekoliko kolačića kako bi u njima sačuvali informaciju o vašoj prijavi i vaše postavke prikaza. Ovi kolačići traju dva dana, a postavke prikaza traju jednu godinu. Ako izaberete „Zapamti me“, kolačić s informacijom o vašoj prijavi trajat će dva tjedna. Prilikom odjave kolačić s informacijom o vašoj prijavi se briše.