U skladnoj romaničkoj crkvici Blažene Djevice Marije “kod lokve” smještenoj na samom ulazu u Gologoricu ovih se dana obavljaju konzervatorski i restauratorski radovi na zidnim slikama (freskama) iz 14. stoljeća. Pod vodstvom sveučilišne profesorice s zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti Neve Pološki studentice četvrte godine iste akademije Mirna Međeral i Katarina Apolonio u sklopu studijskog terenskog rada saniraju ostatke gotičkih zidnih slika na sjevernom zidu nepoznatoga pučkog majstora s kraja 14. stoljeća.

Cilj im je prije svega konsolidacija žbukanih slojeva, koji su odvojeni od podloge, a ona je svakako potrebna prije potencijalne buduće sanacije objekta. Sačuvani zidni oslik prikazuje biblijsku scenu Poklonstva kraljeva (tri kralja sa slugama kod Svete obitelji), jednu od najstarijih u Istri.

Uz bok po starosti joj je prikaz Poklonstva iz Butonige, a najstarije je pak ono iz crkve svetog Elizeja u Draguću. Freske su datirane u prijelaz s 14. u 15. stoljeće ponajprije po urezanim glagoljskim grafitima koji sadrže datume, a najstariji je potpis onaj popa Antona iz Rijeke iz 1416. godine.

Stoga oslici, kao i crkva u cjelini, mogu biti samo stariji. Profesorica Pološki s akademijinog odsjeka za konzerviranje i restauriranje kaže da im je prvenstveni cilj omogućiti studentima praktičan rad na terenu bez čega nema pravog znanja. Lani je tako po ljeti u Gologorici na terenskom radu mjesec dana boravilo šest studenata što je financiralo Ministarstvo kulture, zagrebačko sveučilište i općina Cerovlje. Ove je godine sponzor samo zagrebačko sveučilište, pa će na oslicima raditi dvije studentice samo dva tjedna, dok se u idućoj godini nadaju nastavku radova koje uvijek prati Konzervatorski odjel u Puli.

Crkvica “kod lokve” pred nekoliko je godina zapela za oko njemačkom restauratoru (Bastian Hacker) koji je o njoj napravio diplomski rad, pritom izradivši vrijedan plan sanacije fresaka po kojem se danas radi. Glavni problem ove simpatične višestruko dograđivane i pregrađivane crkvice, kao i brojnih drugih na ovom nestabilnom flišnom (tašel) području, je narušena statika zbog kojih je tijekom stoljeća dolazilo do oštećenja zidova i fresaka. Stoga su davni crkveni “restauratori” najčešće pribjegavali rješenju da se stari oštećeni oslici otuču te ožbukaju nanovo što je vidljivo i danas.

Inače, tipološki ova romanička građevina s naknadno prizidanim velikim trijemom s preslicom na pročelju pripada skupini crkava s upisanim apsidama. No, ta je apsida tijekom kasnijih pregradnji uklonjena da bi se na njemu napravio drveni barokni oltar iz sredine koji datira u 17. stoljeće.

Od brojnih grafita zanimljiv je jedan latinski iz 1482. godine s potpisom “Agatha muliera” što donekle svjedoči o prisutnosti pismenosti kod žena u Pazinskoj knežiji. U prikazu Poklonstvo kraljeva interesantan je također motiv pretpostavljamo, nevjernika, s turbanom koji hrani čudovište, a konzervatorice su nam ukazale na novootkrivene glagoljske grafite koji tek očekuju transliteraciju (preslovljavanje u latinicu) i prijevod s, pretpostavimo, srednjovjekovnog čakavskog hrvatskog jezika.

– Ovdje se nalazi još jedan opravdani razlog za izgradnju Kuće istarskih fresaka u Draguću čiji dovršetak radova planiramo do kraja ove godine. Naime, osim u ovoj crkvici, srednjovjekovne freske se na području općine Cerovlje nalaze također u crkvi Svih Svetih u Gradinju, Sv. Vida u Pazu, Sv. Roka i Sv. Elizeja u Draguću, kazao je načelnik Emil Daus istaknuvši da posebno pozdravlja pristup restauriranju uključivanjem studenata s viših godina fakulteta. Time se znatno smanjuju troškovi, pa se općinama skromnijeg proračuna omogućava revitalizacija baštine.