Goloruki naspram moćne armade

Komemoracijom je prekjučer obilježeno paljenje sela Kresini 1943., kada je izgorjelo 57 seljana svih generacija. Prilikom polaganja vijenca i cvijeća na spomenik s otisnutim imenima žrtava na ulazu u selo predsjednik SABA-a Rovinjštine Drago Pulić rekao je da su Kresini najveće stratište na ovom području u Drugom svjetskom ratu.

Općinski načelnik Aldo Bančić obećao je da će općina čuvati uspomene na ove dogadaje, najavivši postavljanje spomenika u Feštinima. Prilikom postavljanja vijenca i cvijeća na zajednički grob kresinskih žrtava, na drugom kraju sela, povjerenik SABA-a za Žminj Romano Božac istaknuo je da su Kresini pokazali koliko su tvrdi kamen i zemlja Istre, oduprijevši se goloruki moćnoj njemačkoj armadi. Medu nastradalima bili su i tek jednogodišnji Anton te 91-godišnji Ive, koji nisu nikako mogli nauditi okupatoru.

Koliko su ovdašnji ljudi voljeli svoje selo, pokazali su povratkom na zgarište i obnovom spaljenih kuća. Zahvalu što su ostali na rodnoj grudi Kresincima je uputio predsjednik SABA-a Istre Tomislav Ravnić. Podsjetio je da je akciju čišćenja Istre, koja je trebala biti dio njemačkog Adriatische Küstenlanda, naredio osobno Hitler. Jedinice koje su trebale provesti taj zadatak, s čak 70 tisuća vojnika, formirane su od njemačkih i talijanskih brigada. Operacija je trebala trajati tri, a odužila se na osam dana, zbog čega su Nijemci i poduzeli snažne akcije zastrašivanja stanovništva, poput one u Kresinima.

– Mnogi bi iz sadašnjeg državnog vodstva najradije da se o ovome ne govori. Njih ne zanimaju ni bliža ni dalja prošlost, već osobni interesi. Uzimali su u privatizaciji, uzimaju i danas, pa se može reći da ovako rastrošno društvo još nismo imali, zaključio je Ravnić. O operacijama čišćenja govorio je i Miljenko Benčić. Po njegovim riječima, Nijemci su, vodeni talijanskim skvadristima, posebno bili brutalni na području Pazina i Žminja. Razlozi su bili potpisivanje Pazinskih odluka i osnivanje partizanskih jedinica na ovom području središnje Istre, koje su okupatori htjeli na brzinu razbiti.

Partizanske jedinice su ih, medutim, iznenadile, prvo u Tićnu, potom na prilazu Pazinu, u Sošićima i Vodnjanu, tako da su kasnili u dolasku u Pulu. U povodu najava TV emisije o svećeniku Boži Milanoviću kao osloboditelju Istre, i Ravnić i Benčić rekli su da mu antifašisti odaju dužnu počast, ali smatraju da se Istra ne bi oslobodila i priključila matici zemlji bez Narodnooslobodilačkog pokreta.

Podsjetili su da je o tome govorio biskup Josip Pavlišić, sudionik Pazinskih odluka, koji je rekao ga je bog pomogao, ali da Istra ne bi ušla u sastav Hrvatske da nije bilo Tita i partizana. Da nije bilo njihovog pokreta, vjerojatno ne bi nikad došlo do Pariške mirovne konferencije, na kojoj je Milanović dokazivao hrvatstvo Istre. Pred zajedničkom grobnicom u Kresinima svoje je stihove o epopeji žrtava govorila pjesnikinja Vesna Milan. Stihove Zvane Črnje govorile su pak učenice Osnovne škole Vladimira Nazora.

Glas Istre

Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2022.