Grad književnosti kao kulturni ili opći koncept?

knjiga2.jpg(Glas Istre, 5. ožujka 2011.) Pazin – grad književnosti, koncept kulturne strategije Grada Pazina, s kojim se složila većina članova pet radnih timova koji su razradivali viziju kulturnog razvitka grada u proteklih osam mjeseci na dobro posjećenoj ovotjednoj javnoj raspravi u Spomen domu bio na propitivanju gradana koji žele aktivno sudjelovati u kreiranju kulture grada.

Ivica Gržinić, pazinski dogradonačelnik, uvodno je rekao da će se donošenjem ovog dokumenta
definirati vizija kulturnog razvitka grada, dok je Boris Demark, pazinski pročelnik za društvene djelatnosti, kazao da su u radne timove nastojali uvrstiti predstavnike svih struktura vezanih uz kulturu grada.

Prijedlog strategije predstavio je Davor Mišković iz Rijeke kazavši da se radi o općem planu
koji ima svrhu pronaći komparativne prednosti Pazina s postojećim resursima u odnosu na druge sredine.

– Ta je prednost pronadena u povezanosti s književnošću, što ne znači da će se druge kulturne aktivnosti smanjiti, već naprotiv, takvo će usmjeravanje podići čitav kulturni standard grada, rekao je Mišković.

Koncept Pazina kao grada književnosti videoprezentacijom je predstavio nositelj ideje, novinar Glasa Istre Davor Šišović nabrojavši brojne poveznice Pazina s književnim djelima i poznatim književnicima te nisku pazinskih književnih manifestacija. Naglasio je da će se strategija
moći ostvariti ako je budu pratile odgovarajuće financije pa je stoga predložio formiranje
tima (gradske agencije) koji bi se bavio apliciranjem projekata na vanjske fondove.

Na trosatnoj o strategiji koja, premda na papiru obuhvaća samo sljedeće petogodišnje razdoblje,
trajno usmjeruje kulturni razvitak grada te istovremeno duboko zadire pitanje identiteta Pazina,
mogla su čuti brojna mišljenja, prijedlozi kritike koje će se, po najavama izradivača, uzeti u obzir prilikom izrade završne verzije strategije.

Osnovno pitanje koje se na samom početku prirodno javilo bilo je znači li prihvaćanje identiteta Pazina kao grada književnosti opredjeljenje na području kulturnog razvitka ili generalno brendiranje grada, što je upitao Toni Erdfeld. Pročelnik Demark je rekao da “Pazin može ravnopravno razvijati priču na više kolosijeka” te da se primjerice identitet grada meda ne kosi s identitetom grada književnosti, a na pitanje što će jednom pisati na ulaznoj ploči u grad nije dobiven jednoznačan odgovor.

Galiano Labinjan pozdravio je donošenje strategije te upozorio da se pritom ne smije zanemariti bogata sakralna baština. Mirko Grdinić kritizirao je preveliku općenitost strategije, dok je Željko Šperanda izradivače upitao gdje je detaljna analiza sadašnjeg stanja na temelju kojeg se sastavljala strategija.

Polemika se razvila izmedu GONG-ovke Suzane Jašić i europrojektantice Manuele Hrvatin. Dok Hrvatin ispred “vizionarstva stavlja troškovnike” smatrajući da bi kulturna strategija trebala iznjedriti cjelogodišnji profitni kulturni produkt (što bi za razliku od nekomercijalnog koncepta grada književnosti, kaže, mogli biti svakodnevni Dani Julesa Vernea) koji će pokrivati ostale kulturne aktivnosti, Jašić smatra da kultura ne smije robovati profitu i turizmu te da se ne smije zanemariti socijalni kapital grada Pazina, koji se ogleda u iznimnoj produkciji civilnog društva.

Valter Milohanić podržao je vezivanje kulture uz turizam te brendiranje Pazina kao grada Julesa Vernea, dok je Radenko Sloković iz Turističke zajednice središnje Istre kazao da “može prihvatiti da se Pazin u sferi kulture proglasi gradom književnosti, ali da sintagma grad-književnosti nije ono zbog čega će netko dolaziti u Pazin”.

Mnogi su se tijekom rasprave upitali što je s općom strategijom razvoja Grada Pazina, koja je pokrenuta prije nekoliko godina, a nikad nije dovršena. Stjepan Gabrić je rekao da ima odredeni zazor prema “strategijama”, jer se Pazin u zadnjih petnaest godina prometnuo u grad s mnogo projekata koji nikad ne dožive realizaciju.

Šišović je pak ustvrdio da kultura i kulturni turizam mogu imati vrlo značajan ekonomski efekt, koji bi čak mogao kompenzirati deindustrijalizaciju grada u zadnja dva desetljeća. Smatra da su kulturne inicijative dovedene na rub opstanka zbog nedosljednog i netransparentnog financiranja kulture od gradskih vlasti u zadnjih 15 godina te da bi odlaganje rješavanja tih problema moglo dovesti do toga da se više ne bude imalo što u kulturi razvijati.

Na novinarsko pitanje koliko će donošenje strategije koštati gradane Pazina i na što će se ta svota utrošiti, pročelnik Demark je na javnoj raspravi rekao da podatak nije tajan, ali da ga ne zna napamet. Sutradan nam je odgovorio da se trošak strategije odnosi na autorski honorar Davoru Miškoviću, koji iznosi 22.500 kuna neto. Autor, Davor Mišković, po riječima pročelnika Demarka odabran je zbog iskustva u izradi kulturnih strategija, odnosno zato što je bio autor Istarske kulturne strategije.

Glas Istre, 5. ožujka 2011.

Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2024.