Hrvatska dobiva nikad ozbiljnija upozorenja iz Bruxellesa. Prijeti li nam zaustavljanje pregovora? Zašto se na području pravosuđa tako malo učinilo i koji su prigovori Bruxellesa? Možemo li zbog toga propustiti ulazak u EU 2011.? Na ta i brojna druga pitanje odgovore su pokušali dati gosti emisije Otvoreno urednika i voditelja Mislava Bage: ministrica pravosuđa Ana Lovrin, saborski zastupnik SDP-a Ivo Josipović i Hannes Swoboda, izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku.

Između Hrvatske i Europske unije postoje problemi zbog kojih bi mogli biti zaustavljeni daljnji pregovori, a Hrvatska bi suspenzijom pet poglavlja mogla doživjeti sudbinu Turske. Premijer Ivo Sanader suočen je s prvom ozbiljnijom krizom u pregovorima s EU-om. Tri glavna čovjeka zadužena za odnose Hrvatske i Europske unije to su ovih dana i potvrdila. Premijer Sanader prvi je put javno priznao da nije zadovoljan pregovorima s Europskom unijom, a o tome je razgovarao i s čelnikom Europske pučke stranke Wilfriedom Martensom. Isto su ponovili i glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak te novi ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković.

Da nisu zadovoljni trenutačnim stanjem u odnosima s Hrvatskom, kao ni trenutačnim statusom i tijekom procesa pregovora, ističu i u sjedištu Europske unije. U Bruxellesu kao razlog navode političku nevjerodostojnost Hrvatske, činjenicu da Zagreb usprkos upozorenjima odbija odustati od Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa te podatak da su sve ključne reforme bile zaustavljene ili usporene tijekom nedavne predizborne kampanje. Umjesto jačanja povjerenja u hrvatsku administraciju, došlo je do problema u upravljanju pretpristupnim fondovima. Nisu riješeni mnogi problemi u pravosuđu, a borba protiv korupcije svela se na nekoliko postupaka koji su dobili velik publicitet, ali se, ocjenjuju u Bruxellesu, ni ti slučajevi ne rješavaju dovoljno brzo. U Europskoj uniji ne žele preuzeti ni najmanji dio odgovornosti za sporost u pregovorima s Hrvatskom. Krivnju prebacuju na Zagreb i kažu da je na Hrvatskoj da ubrza proces.

Hannes Swoboda je na pitanje voditelja smatra li da su pregovori RH s EU-om u blokadi odgovorio kako pregovori nisu blokorani, ali su u teškoj fazi. “Hrvatska se mora suočiti s problemom ZERP-a, reforme pravosuđa i gospodarstva, dodao je. Kazao je da je u ovom trenutku mogućnost da RH bude 2011. spremna za EU oko 20 do 30 posto, ali, smatra, to se može i promijeniti. “Bitno je da Hrvatska to napravi do kraja 2008. kako bi sadašnji sastav Europskog parlamenta potvrdio činjenicu o njezinom napretku”, istaknuo je izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku. Swoboda je uvjeren da će Slovenija prihvatiti arbitražno rješenje problema granice sa Hrvatskom, ali bi Hrvatska trebala pristati na kompromis. “Ponajprije to se odnosi na dogovor sa Slovenijm i Italijom u pogledu primjene ZERP-a”, naglasio je.

Ministrica Lovrin je istaknula da je postignut napredak u reformi pravosuđa, a također i u borbi protiv korupcije. Situacija nije tragična, smatra ministrica, ali je na svemu tome potrebno još raditi. Jedina bi teškoća mogla biti, kazala je, što je vremena sve manje.

Saborski zastupnik Josipović rekao je da je prošla vlada jako malo napravila u pregovorima s EU-om. K tome je, dodao je, i umanjivala probleme. Smatra da bi vlada ozbiljno trebala shvatiti preporuke Europske komisije.

Swoboda je naglasio da se problem korupcije u Hrvatkoj mora rješavati na višim razinama; do sada su procesuirane samo “sitne ribe”. “Također, hrvatski političari moraju pokazati dobru volju da su spremni uhvatiti se s korupcijom u koštac”, dodao je. Kazao je da je siguran da je premijer Sanader odlučan u tome, samo treba potporu ministrice Lovrin i ostalih. Smatra da bi se posebno trebao riješiti problem korupcije u ekonomiji, vojsci i pravosuđu.

Pred Vladom se nalazi platforma o refomi sudova kojom bi se broj općinskih sudova s dosadašnjih 107 smanjio na 64. Ministrica Lovrin rekla je da je platforma prezentirana struci koja ju je potvrdila. Kazala je kako će racionalizacija sudova pridonjeti njihovoj većoj učinkovitosti i kvaliteti. Upozorila je da otpor reformama pruža lokalna zajednica.

Josipović je rekao da se otpori takvoj reformi pružaju i u samom pravosuđu, ali, naglasio je, njima se treba oduprijeti. Veoma je važno da se ta reforma ne pretvori u “mijenjanje tabli na sudovima”, da se ne završi samo na kvantitativnom spajanju pojedinih sudova. U reformi pravosuđa, naglasio je, treba biti beskompromisan.

Vijesti.hrt.hr