Hrvatska se ne može obraniti od GM hrane

foto: Glasistre.hrKorporacije lažu da je GM hrana zdrava i sigurna, lažu da je jeftinija, da pogoduje okolišu i da će njome nahraniti svijet, rekao je dr. Marijan Jošt. Hrvatska nema mehanizme kojima bi se uspješno obranila od genetski modificirane hrane, posebice stoga što čak 95 posto sjemena uvozi, potvrdio je i Nenad Kuftić.

Eko-hrana je živa hrana, bez kemije, to je hrana koja čuva ljudsko zdravlje. Suprotno tome, hrana uzgojena na »mrtvoj zemlji« s mineralnim gnojivima i pesticidima nema vitalne energije i vrijednih nutritivnih sastojaka te nam donosi samo višak kilograma. Rekla je to Zlata Nanić, vlasnica prvog ekološkog imanja u Hrvatskoj – Zrno u selu Habijanovcu, 55 kilometara istočno od Zagreba.
Nažalost, eko-hrane u Hrvatskoj je još uvijek malo i njezina proizvodnja daleko je ispod naših potreba. Iako je ekološki uzgojena hrana skuplja, njezina je vrijednost, veli Nanić, daleko veća – ima od 50 do 70 posto više minerala i vrijednih sastojaka, a manje vode. Velik je problem što danas na našem tržištu nema sjemenja za ekološku proizvodnju. Da je ekološka hrana ukusna, i da kolači mogu biti dobri i bez jaja, bijelog šećera i čokolade, studentima je dokazala i na degustaciji nakon predavanja.
Drugi dan ciklusa predavanja »Znanjem do održivog razvoja gospodarstva« na Odjelu za ekonomiju i turizam »Dr. Mijo Mirković«, pulskog sveučilišta Jurja Dobrile bio je posvećen ekološkoj poljoprivredi.

Održivi razvoj je neodrživ

Sljedeće predavanje bilo je ono uvaženog znanstvenika na području genetike dr. Marijana Jošta pod nazivom »GMO – prilika ili prijetnja«. Već u uvodu je studentima srušio iluzije ustvrdivši da održivog razvoja nema, jer je svaki razvoj neodrživ. Zatim im je protumačio da je većina onoga što su učili u školi netočno. Tako je ustvrdio da plug nije simbol napretka poljoprivrede i čovjeka, već je čovječanstvu nanio više štete negoli sablja. Jer, navodi, od prvog drevnog pluga do današnjih dana napredak je bio strahovit i danas zemljom krstare milijuni benzinskih traktora koji ruju zemlju. Glavnina života, rekao je, nije na zemlji, već ispod nje te je to ilustrirao podatkom da samo u jednoj čajnoj žličici plodnog tla ima više organizama nego ljudi na cijeloj kugli zemaljskoj.
Nadalje je ustvrdio da za propast civilizacija nisu krive samo društveno-političke promjene, već loša poljoprivredna politika. Mezopotamija je propala upravo zbog navodnjavanja koje je uništilo tlo. Naveo je i primjer Kine i SAD-a koji godišnje gube ogromne količine plodnog tla – kako zbog navodnjavanja, što dovodi do salinizacije tla i neplodnosti, tako i zbog erozije. Istovremeno, dodao je, tlo se kontinuirano i sve više truje gnojivima i pesticidima. Koliko ih puno ima dokazao je činjenicom da je do 1939. godine postojalo samo 39 različitih pesticida. No poslije Drugog svjetskog rata ostatak bojnih otrova korišten je upravo za stvaranje novih vrsta pesticida pa se tako njihov broj do 1999. godine popeo na čak 22 tisuće.
– Industrijska poljoprivreda je protiv prirode, a genetički je inženjering loša znanost u službi velikog kapitala i sredstvo multikorporacija da ostvare kontrolu nad proizvodnjom hrane u svijetu globalizacije, ustvrdio je Jušt.

Glad zbog neravnomjerno raspoređene hrane

Istaknuo je da korporacije, da bi zaštitile svoje profite, lažu da je GM hrana zdrava i sigurna, da je jeftinija, da pogoduje okolišu i da će njome nahraniti svijet. Istina je, tvrdi on, da nije dovoljno provjerena, da su hibridi izmišljeni samo zato da bi se podržala korporacijska prava vlasništava nad sjemenom. Ni tvrdnje o velikoj plodnosti hibrida nisu se ostvarile, pa je tako utvrđeno da su prinosi GM usjeva od dva do 20 posto manji, a na njih se troši od dva do pet puta više herbicida.
– Genetski inženjering neće riješiti ni problem gladi u svijetu jer ona nije rezultat nedostatka hrane, već socijalne i političke nepravde. Hrane ne nedostaje, dapače proizvodi je se i više od potreba. Ona je samo neravnomjerno raspoređena. Da je takav inženjering opasan, znamo i po tome što je mlijeko dobiveno uz pomoć hormona rasta uzrok da je u SAD-u sedam puta učestaliji rak dojke i četiri puta rak prostate. Srećom, u Europi upotreba tog hormona nije odobrena, rekao je Jošt.
Usporedio je stavove o transgenskoj hrani u SAD-u, gdje se ona i ne označava posebno jer se ne pravi razlika, i Europskoj uniji, gdje se smatra da potrošači imaju prvo na izbor. Naglasio je da Hrvatska ne poštuje svoje zakone, pa tako, mada je 1998. godine u Saboru izglasana zabrana sjetve genetski modificiranih biljaka, sam ministar naknadno to probno dozvoljava. Isto tako, mada bi, prema zakonu, svi proizvodi koji sadrže više od 0,9 posto GM sastojaka trebali imati to i istaknuto na deklaraciji, takvih znakova u našim dućanima nema. »Što ne znači da je naša hrana bez GM sastojaka, daleko do toga«, zaključio je Jošt.

U Istri tek sedam eko-proizvođača

O ekološkoj poljoprivredi u Istri govorio je prvi proizvođač eko-hrane u našoj županiji Nenad Kuftić. Naveo je da danas u Istri postoji tek sedam certificiranih eko-proizvođača, dok ih je osam u prijelaznoj fazi za dobivanje certifikata. Radi se o maslinarima, pčelaru i stočaru, a ostalo su proizvođači voća i povrća.

– Kada je 1998. godine eko-proizvodnja u našoj županiji bila u povojima, predviđanja su bila da će do danas biti oko 120 proizvođača koji se bave ekološkom poljoprivredom, da ćemo imati eko-gospodarstva, eko-hotele, eko-restorane, da ćemo uz pomoć Županije ekološku hranu uvesti u vrtiće. Od toga nije ostvareno gotovo ništa, a Istarska županija, osim deklarativnih akata i izrade raznoraznih strategija i planova eko-proizvodnje, ne čini gotovo ništa da nas doista i podrži. Stoga se iz godine u godinu mučimo da bismo platili visoke troškove ovakve proizvodnje te obnovu certifikata, rekao je Kuftić.

Osvrnuo se na činjenicu da Hrvatska nema mehanizme kojima bi se uspješno obranila od genetski modificirane hrane, posebice stoga što čak 95 posto sjemena uvozi. Ekološki su proizvođači, ustvrdio je, svojevrsni pokret otpora koji pokušava očuvati sjemenje autohtonih sorti.

1 komentar na “Hrvatska se ne može obraniti od GM hrane”

  1. Duric napisao:

    Sve postojeće GMO sjemenje kontrolira samo šest kompanija: Monsanto, Syngenta, DuPont, Dow, Bayer i BASF.

    Uz kompaniju Monsanto, sada poznatiju kao globalni “zlikovac”, i sve ove druge GMO korporacije imaju kriminalnu prošlost u koju su između ostalog uključene ozbiljne ekološke katastrofe i djelovanje protiv ljudskog života.
    Sve su one, jednom otkrivene, bježale od odgovornosti i krivnje pokušavajući iskriviti stvarnost širenjem laži i korupcijom.

    Autorizacija sadnje GMO sjemena predstavlja doslovce poklanjanje sjemenja, poljoprivrednika i suvereniteta neke zemlje nad proizvodnjom hrane u šake kriminalaca na širokoj razini.

    Podudarnost: I Ekonomija Je Organizirani Kriminal

    Kad su u pitanju ovako važni pojmovi za svaku državu kao što je suverenost, što je onda s najvažnijom, majkom svih suverenosti, onom monetarnom?

    Podudarnost: Genetski Modificirana Hrana (GMO), Ekonomija I Organizirani Kriminal

    http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum?func=view&catid=77&id=605

Komentiranje je onemogućeno.

Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2022.