U Humu održan drugi Festival industrijske konoplje

Da bi industrijska konoplja mogla konačno postati u cijelosti legalna Ministarstvo zdravlja trebalo bi predložiti izmjene Zakona o suzbijanju zlouporabe droga i time proizvođačima omogućiti korištenje stabljike konoplje u industrijske svrhe. Trenutno se može koristiti samo sjeme za proizvodnju ulja, brašna i kozmetike, dok se stabljike, iako su vrijedna sirovina u izradi oko 25 tisuća proizvoda, i to u svim industrijskim granama – građevini, tekstilu, čak i u proizvodnji papira, zbog aktualne zakonske regulative moraju uništiti, zaorati na poljima. Da zakonske izmjene s velikim nestrpljenjem očekuju proizvođači konoplje, moglo se čuti i na Drugom festivalu industrijske konoplje jedinom takom u hrvatskim okvirima, održanom u subotu u Humu- najmanjem gradu na svijetu.

– S obzirom se može koristiti samo sjeme usredotočili smo se na proizvodnju sjemena, brašna, ulja i čajeva, no svakako da postoji veliki interes i za korištenje stabljika s obzirom one sada na poljima propadaju, rekao je mladi Ročanin Marin Zornada. Marinov OPG jedan je od nekoliko udruženih OPG-ova koji su ove sezone u okolici Huma zasijali šest hektara industrijske konoplje. U prosječnim sezonama urod po hektaru iznosi 400 kilograma sjemena ekološke proizvodnje, a u najboljim godinama i do 700 kilograma. Pola litre ulja od konoplje na humskom se sajmu prodavao po sajamskoj cijeni od 150 kuna, pola kilograma sjemenka po 30 kuna, a pola kilograma brašna po 40 kilograma. Pored lokalnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja se bave proizvodnjom konoplje, na drugom izdanju humske manifestacije sudjelovali su i gostujući proizvođači i izlagači iz Istre, Hrvatske te Slovenije, sveukupno njih petnaestak. Vili Radonić iz pulskog obrta VR Choco Art, jedini je u Hrvatskoj koji radi kvalitetnu čokoladu od konoplje.

– Čokolada gdje kakao dosiže 72 posto namijenjena je onima koji su alergični na orašide, na taj način mogu jesti nešto slično orašidima, a to su oljuštene sjemenke konoplje, rekao je Radonić. Buzetski obrtnik Saša Vujović zadovoljno je trljao ruke.

– Posjetiteljima je posebno atraktivno energetsko piće Cannabis energy drink, a traži se i brašno od konoplje, ulje, sjemenke, čajevi, proteini. Proizvodi od industrijske konoplje su budućnost. Ljudi su probali sve živo za zdravlje, industrijsku konoplju još nisu, a oni koji jesu proširili su vijest da ima odlične učinke, povjerio nam je Vujović. Čajevi od konoplje, brašno, ulje među ostalim su se nudili i na štandovima trgovine Agnes iz Pazina, OPG-ova Pamić iz Pamići, Sveti Petar u Šumi te Brozan iz Gračišća. Gost festivala bila je “Domaća web tržnica”, prva online tržnica lokalnih poljoprivrednih proizvoda s područja Istre. Udruga Hum kao organizator sajma održanog u suorganizaciji buzetske Turističke zajednice te pod pokroviteljstvom Grada Buzeta, Istarske županije i županijskog Odjela za turizam, pobrinula se za edukativni dio programa. Renata Kiršić predstavila je Zadrugu za etično financiranje – Etičku banku, Anton Rudan govorio je o samoniklom bilju i konoplji u prehrani. Autor poznatih TV serijala LNB i šumski kuhar, vlasnik prvog restorana sa jelima od konoplje i samoniklog bilja u centru Zagreba, ujedno je u Humu pripremao različita jela od kraljice bilja, konoplje, poput burgera od konoplje. -Veseli me da postoje ovakvi festivali poput humskog i da promoviraju jednu od najsnažnijih biljaka današnjice, a to je industrijska konoplja koju treba uzimati preventivno, a ne tek kada se oboli, istaknuo je Anton Rudan. Njegova je preporuka da se u jelo stavi 10 do 20 posto konoplje, da li brašna, ulja ili sjemenka.

– Pri izradi burgera primjerice, uz povrće kao dodatke, koristim soju, ali stavljam 30 posto sjemenki od konoplje koje prethodno izmiksam. Dobije se snažan energetski burger koji je tri puta jači od mesnog burgera, ustvrdio je Rudan. Dejan Rengeo iz Slovenije govorio je o strojevima za sakupljanje i preradu industrijske konoplje- od polja do stola. Rengeo je već godinama posvećen promicanju i istraživanju uzgoja i prerade konoplje, inicijator je izmjena zakonskih rješenja vezanih uz proizvodnju i primjenu konoplje u susjednoj Sloveniji. Kao član Međunarodnog Instituta za kanabinoide drugi dio predavanja posvetio je kanabinoidima. Korado Korlević govorio je o upravljanju kreativnošću, a kao gosti večernjeg programa bili su najavljeni Belfast Food te DJ Vlad Tepes. U Hrvatskoj je postignut nekakav zakonodavni konsenzus za korištenje sjemenki industrijske konoplje, podvrste sativa (Cannabis sativa) u prehrambene svrhe. Iako je bivša država bila među pet najvećih proizvođača industrijske konoplje na svijetu, ova je biljka gotovo nestala s hrvatskih i istarskih polja, no sada se na njih očito polako vraća.

glasistre.hr

Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2019.