Intervju sa Davorom Šišovićem – dobitnikom nagrade koju dodjeljuje HAZU

Davor ŠišovićVeć i sama činjenica da je moje ime na popisu autora zajedno s dvojicom akademika i niz drugih uglednika bila mi je čast i zadovoljstvo, a sad su sva naša imena otisnuta zajedno na Strossmayerovoj povelji – divota jedna. Moja zadaća u monografiji »Nikola Tesla – I bi svjetlo« bila je prikazati utjecaj Tesle i njegova rada na umjetnost i umjetnike. Prenosimo intervju iz jučerašnjeg broja Glasa Istre.
Među djelima kojima su pripale ovogodišnje nagrade »Josip Juraj Strossmayer«, koje dodjeljuju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Zagrebački velesajam za najuspješnija znanstvena djela i izdavačke pothvate, povelju u kategoriji tehničkih znanosti dobio je nakladnik Zoro iz Zagreba za knjigu skupine autora »Nikola Tesla – I bi svjetlo«. Među autorima knjige je i naš novinar Davor Šišović, a uz njega su Korado Korlević, Zvonimir Jakobović, Mihovil-Bogoslav Matković, Vladimir Paar, Dalibor Perković, Branimir Pofuk, Renato Filipin i Miroslav Radman. Bio je to i povod za razgovor s Šišovićem.

– Što za tebe znači ova nagrada?

– Iako sam zapravo samo dio ekipe od devet autora, koju je kao deseti i najvažniji predvodio urednik Zoran Filipović, za mene osobno ta je nagrada neočekivano i fantastično priznanje, kako za uspješan kreativni rad na jednom zajedničkom projektu, tako i za »minuli rad«, odnosno znanje i informacije prikupljane godinama unatrag. Već i sama pojava mog imena na popisu autora uz dvojicu akademika i niz drugih uglednika bila je mi čast i zadovoljstvo, a sad su sva naša imena otisnuta zajedno na Strossmayerovoj povelji – divota jedna. Ako ne računam neka priznanja za knjige kojima sam bio urednik, ovo je tek druga nagrada za moje osobno bavljenje knjigama i književnošću. Prije dvije godine dobio sam povelju »Sfera« za popularizaciju znanstvene fantastike.

– Reci nam nešto o samoj knjizi, kojim se aspektom Teslina života bavi i koje novosti donosi u odnosu na prethodna djela o ovome velikom znanstveniku?

– Ova knjiga je zapravo monografija, velika, opsežna i teška knjižurina, čiji bi se sadržaj mogao najzornije predočiti parafrazom: »Sve što ste ikada željeli znati o Tesli, a niste imali koga pitati«. U svijetu su objavljene stotine knjiga o Nikoli Tesli, u nas tek nekoliko. Unatoč nekim mistifikacijama vezanima uz njegov život i izume, pogotovo u poznijim godinama, biografski je Tesla dosad prilično dobro rasvijetljen. Zato Zoroova monografija povrh osnovnog biografskog teksta, koji je napisao Dalibor Perković, donosi još desetak priloga koji nasljeđe Nikole Tesle pobliže smještaju u kontekst svjetskog razvoja znanosti i tehnike, ali i kulture i društvenog razvoja uopće. Naravno da se, detaljnije nego u inozemnoj literaturi, u ovoj knjizi obrađuju i Tesline mlađe godine, dok je živio u našim krajevima ili neposrednom susjedstvu, kao i počeci primjene Teslinih patenata u elektrodistribuciji u našim krajevima, tada pod austrougarskom vlašću. Knjiga je inače doživjela već i drugo izdanje, koje je dopunjeno novim prilozima: popisima patenata, kronologijom izumiteljstva u područjima kojima se Tesla bavio, kratkim biografskim bilješkama svih drugih znanstvenika relevantnih za njegov rad i vrijeme, i tematskim indeksima. Dodatna su vrijednost ove knjige vrlo kvalitetne dokumentarne fotografije. No, ako bismo sve radove saželi i interpretirali kroz jednu poruku o Nikoli Tesli, onda ću reći da iz cjeline svih tih podataka i njihovih interpretacija proizlazi da je Tesla, na razini opće povijesti čovječanstva, bio posljednji univerzalni znanstvenik, posljednji renesansni um leonardovskog tipa, koji je u mnogim područjima ljudskog znanja imao što reći i ostaviti u nasljeđe budućim generacijama. Nakon Tesle, ukupno ljudsko znanje se počelo vrlo brzo višestruko umnožavati, a znanost i znanstvenici morali su se sve uže i uže specijalizirati.

– Koja je konkretno tvoja uloga u ovoj knjizi? Odakle je poteklo zanimanje za Teslu? Jesi li se i ranije njime bavio?

– Moja zadaća u monografiji »Nikola Tesla – I bi svjetlo« bila je prikazati utjecaj Nikole Tesle i njegova rada na umjetnost i umjetnike, dakle nisam se neposredno bavio samim Teslom, već slikom o njemu i njegovu nasljeđu koje su umjetnici raznih profila – pisci, dramatičari, slikari, skladatelji ozbiljne i popularne glazbe, autori filmova i stripova – pretakali u svoja umjetnička djela. Tema je bila izazovna, meni odranije tek djelomično poznata, a temeljito istraživanje provedeno za potrebe tog teksta otkrilo mi je čitav novi svijet. Još za života Tesla je bio inspiracija svojim bliskim prijateljima, piscima Marku Twainu i Hugu Gernsbecku, a do danas je na raznim motivima Teslina stvaralaštva nastalo stotine književnih djela, filmova, stripova, čak i opera. Osobno mi je bilo najintrigantnije pratiti kako je Tesla utjecao na autore znanstvene fantastike (neki su ga čak prikazivali kao izvanzemaljca koji je došao prosvijetliti i popraviti nas, ljude), a neočekivano otkriće bilo mi je njegovo pojavljivanje kao lika u horor filmovima i stripovima, gdje se vrlo često imenom Tesla nazivaju (muški i ženski) – vampiri. Novi val umjetničkih djela nadahnutih Nikolom Teslom počeo je nastajati u zadnje dvije-tri godine, u ozračju obilježavanja 150. obljetnice njegova rođenja, a iz dana u dan pojavljuju se nova. Pisao sam o tome i u Glasu Istre.

– Kakav je bio rad u ekipi uvaženih stručnjaka različitih profila?

– Nikad se nismo ni vidjeli u grupama većim od četiri. Svaki je obavio svoj dio posla održavajući neprestanu radnu komunikaciju s urednikom Zoranom Filipovićem, moderne komunikacijske tehnologije omogućile su nam razmjenu potrebnih podataka putem interneta, i zapravo svatko je marljivo radio na svojoj temi, a jedino je urednik znao kako će sve to skupa ispasti. A ispalo je odlično – ova monografija nije samo korisna, edukativna i sadržajna, ona je i prelijepa. Zapravo se autorska ekipa počela susretati tek na promocijama knjige, osobno sam sudjelovao na tri takve – lani u Frankfurtu u vrijeme Međunarodnog sajma knjiga, zatim u Novigradu kod Jerice Ziherl te u Šibeniku. I drugi su autori također jako zadovoljni kako je knjiga ispala.

– I sam se baviš izdavaštvom, publicistikom i organiziranjem kulturnih manifestacija. Što se trenutno priprema u tvojoj »radionici«? Planovi za budućnost?

– Svaki čas, idućih dana ili tjedana, trebalo bi iz tiska izaći nekoliko knjiga kojima sam urednik. Jedna od njih, za koju se nadam da će biti vrlo intrigantna, jest SF roman mladog pisca Danila Brozovića po naslovom »Bojno polje Istra«. To je cyberpunk roman smješten u blisku budućnost, u kojoj Istra vodi rat za odcjepljenje od Hrvatske. Uredio sam i knjigu Hermana Hessea »Vještice i sablasti iz Rajnskog antiquariusa«, u kojoj je slavni nobelovac sakupio mnoštvo pričica o raznim stravičnim i sablasnim pojavama, među ostalima i o slučaju Jure Granda, vampira iz Kringe. Ponosim se također uređivanjem drugog, proširenog izdanja kultne knjige Drage Orlića »Štorice od štrig i štriguni«. Pripremam još nekoliko SF knjiga istarskih autora, među ostalima Marine Jadrejčić i Robija Selana te proznu zbirku Željka Maurovića. U tijeku su uobičajeni godišnji natječaji Istrakona za SF priče te Festivala fantastične književnosti za priče o divovima, kao i drugi Zoroov natječaj za priče s blogova. Te ću knjige uređivati dogodine. Nekoliko mojih vlastitih autorskih projekata također čeka na red (možda će se najbrže od njih pojaviti knjiga o Julesu Verneu i Pazinu), s dosta se stvari bavim, a i moj redovni novinarski posao prilično je zahtjevan, tako da su mi prilike za rad na knjigama – čisti dar.

Razgovarala Vanesa BEGIĆ
Snimila Adriana TOŠIĆ
Glasistre.hr

Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2022.