Invazivna tropska alga se i dalje širi vrsarskim podmorjem

caulrac.jpgInvazivna tropska alga Caulerpa racemosa, prije pet godina otkrivena u vrsarskom podmorju, i dalje se polako širi, ali ne brzinom kojom bi, kako se govorilo prilikom njenog pojavljivanja, sasvim prekrila morsko dno i uništila autohtonu vegetaciju, a time i hranu za morske organizme.

Stručnjak rovinjskog Centra za istraživanje mora Instituta »Ruđer Bošković« dr. Andrej Jaklin je za nedavnog obilaska nalazišta kod otoka Sv. Juraj ustanovio da se zimi zbog niskih temperatura vode alga povlači, a ljeti ponovno širi na nove površine.
Vjerojatno uz pomoć morskih struja, stanište kod Sv. Jurja se ponajviše širi prema Rtu Petalon. Alga se najbolje »hvata« na pješčanom i muljevitom dnu, pa je tako prekrila veći dio pijeska na tom području. Pojavljuju se i pojedinačne »fleke« u mulju vrsarske luke. Slabije se širi na stjenovitom tlu.
– Za nas je najvažnije da Caulerpa racemosa nije opravdala naziv »alga ubojica«, koji su joj neki nadjenuli. Njeno širenje nije katastrofično brzo, a pokazalo se i da ne uništava autohtonu floru i faunu, kaže Jaklin. U novom staništu tropske alge Jaklin je primijetio brojne periske, trpove, rakove, ribe i hobotnice. Za sada nije utvrđeno da se ovi organizmi i hrane ovom algom, ali je činjenica da se među njom nastanjuju. Jaklinu je posebno drago što Caulerpa racemosa, iako polako u njih ulazi, ne ugrožava sačuvane livade cvjetnice, bitne za staništa s mekanim i sedimentnim tlom

Za sada samo povremeno praćenje

Rovinjski istraživači nisu ovom prigodom posjetili novo nalazište, koje je pred dvije godine otkrio ronilac Nenad Puškarić kod rta Šiloka između Funtane i Poreča. Prilikom prvog posjeta Jaklin i dr. Ljiljana Iveša s rovinjskog te dr. Ante Žujević sa splitskog Instituta za biologiju i ribarstvo, koji se u Hrvatskoj ponajviše bavi invazivnim algama, ustvrdili su da se najsjevernije jadransko nalazište Caulerpe racemose na dubini od sedam metara produžilo na stotinjak metara dužine.
U međuvremenu Ljiljana Iveša je otišla na specijalizaciju u inozemstvo, a Jaklin, da bi zadržao status istraživača, mora provoditi znanstvene projekte i o njima izdavati radove. Caulerpa racemosa ne spada među njih, pa je prati nauštrb svog istraživačkog posla, te joj se ne može više posvetiti. Predstojnik CIM-a dr. Nenad Smodlaka nam je potvrdio da se rovinjski institut osim povremenog praćenja ne može više posvetiti invazivnim algama. Za to im nedostaje sredstava, ali i istraživača, koji se moraju baviti istraživanjima u pojedinim projektima. O Caulerpi racemosi se teorijski sve zna, pa se o njoj ne mogu objavljivati znanstveni radovi, što je uz istraživanja osnovna zadaća istraživača.

Rezerve prema mehaničkom uklanjanju

Znanstvenici su inače rezervirani glede daljnjeg razvoja naselja tropskih algi. Poznato da se od svakog dijela Caulerpe racemose koji otpadne razvije nova. Zbog toga su i rezervirani prema mogućnostima njihova uklanjanja, posebno na dnu koje je pokriveno kamenom, gdje se efikasno ne može ukloniti korijenje biljke. Kako su u Jadranu invazivne alge već otkrivene na pedesetak mjesta, a vjerojatno ih ima i na drugima, za sada je odlučeno da se uklanjaju na posebno vrijednim područjima nacionalnih parkova.
Do sada je uklanjanje obavljeno na nalazištu u Nacionalnom parku Mljet. Tu je međutim riječ o malom nalazištu u Velikom jezeru, gdje je Caulerpa racemosa pronađena uz najveći koraljni greben u Sredozemnom moru. Pod nadzorom splitskog instituta, akcija je provedena kombiniranim metodama, pa su alge uklanjane mehanički i uz pomoć mamutskih sisaljki, a nalazište je dodatno pokriveno plastičnim folijama.
Racemosa i po širenju manje opasna taxifolia su se pojavile u svim područjima Sredozemnog mora, pa je to već globalni problem. Uz njihovo praćenje, u Hrvatskoj je pokrenuta internetska stranica (www.izor.hr/kaulerpa) o tropskim algama te je tiskano sto tisuća brošura na hrvatskom, engleskom i talijanskom jeziku kojima se upozorava na opasnost invazivnih algi i mjere opreza da se ne bi ljudskim nemarom, sidrima i ribolovnim alatima još više širile.
Znanstvenici smatraju da kratkoročno gledano neke vrste ovih algi mogu ugroziti pojedine dijelove podmorja, ali da će dugoročno priroda sama naći ravnotežu, pa nema mjesta paničarenju i senzacionalizmu. Svoje tvrdnje podupiru podacima da je u posljednjih sto godina u Mediteran dospjelo stotinu vrsta algi, od kojih i deset invazivnih, ali nijedna nije ugrozila biljni i životinjski svijet ovog mora.

Glasistre.hr

Oglasi
Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2019.