Krmeni dio turskoga teretnog broda Undadryatik potpuno je izgorio, dok pramčani dio broda i dalje gori i po svoj prilici brodu nema spasa te će vjerojatno, zajedno sa 11 tona opasnog tereta – uljnih produkata – i 200 kamiona završiti na dnu mora. Ukoliko se to ne dogodi, brod plamenu mogao bi ako struje budu kakve su sada završiti na istarskoj obali. Naime, Undadryatik je u 16.30 sati bio na 11 milja od kopna i ukoliko nastavi ovim tempom od 1,5 milju na sat do Porera najjužnijeg rta Istre bi mogao doći za 10 sati.

Turski teretni brod ‘UndAdryatik’ koji je, iz Istanbula za Trst , prevozio 11 tona uljnih produkata i 200 kamiona jutros je zahvatio požar 15 nautičkih milja zapadno od Rovinja, na granici hrvatskog teritorijalnog mora i Zaštićenog ribolovnog pojasa (ZERP-a).

Na mjesto nesreće odmah su upućena su tri broda koja su se našla u blizini (teretni brod Rik, tegljač Brodospas Sun i grčki putnički brod Ikarus Sun. Posada grčkoga broda oko sedam sati spasila 22 člana posade i devet putnika koji su se nalazili na brodu i prevezla ih u Veneciju.

Poziv u pomoć upućen je s broda Nacionalnoj središnjici za traganje i spašavanje na moru sa sjedištem u Rijeci rano jutros oko četiri sata putem obalne radiopostaje Split.

Požar pokušavaju ugasiti kanaderi, a na mjesto događaja upućena je brodica Lučke kapetanije Pula s vatrogascima. S naftne platforme ‘Ivana’ upućen je u pomoć i remorker, ali im je gašenje požara onemogućeno zbog mogućih eksplozija.

‘Ovaj incident nije neočekivan s obzirom na broj brodova koji plove na ovoj ruti. Podaci iz londonskog Lloyda govore da na 1.000 tankera njih 0,8 posto doživi potpunu havariju.

Samo u 2005. godini, a to su posljednji podaci kojima raspolažemo, na ovoj ruti plovilo je 1.850 različitih brodova, pa stoga je i incident očekivan. Sreća u nesreći je ta da u ovom slučaju nije riječ o tankeru koji je prevozio 100 tisuća tona nafte, nego o brodu koji je imao vozila’, kazao je predsjednik udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić.

‘Da za Hrvatsku stvar bude tragičnija, iako se katastrofa dogodila u našim teritorijalnim vodama, cijelu intervenciju napravila je talijanska obalna straža. Još gore od svega je da Hrvatska nema ni luku spasa u slučaju da brod ne potone, što je u ovom slučaju teško očekivati’, istaknuo je Piršić.

‘Ribari iz Umaga rekli su mi da je intervenciju na terenu napravila talijanska obalna straža, što samo dokazuje da Hrvatska nije spremna na ovakve događaje’, dodao je.

UndAdriyatik izgrađen je 2001. godine u njemačkom brodogradilištu u Flensburgu. Dug je 193, a širok 26 metara. Ukupna masa mu je 22900 tona, a maksimalna brzina 21,5 čvorova. Izgrađeno je 6 takvih brodova za dva naručitelja. Četiri su u vlasništvu turske kompanije UND Ro Ro. Turska tvrtka UN Ro Ro specijalizirana je za transport kamiona, a u vlasništvu je nekoliko jakih međunarodnih transportnih poduzeća iz Turske.
Piršićeve tvrdnje o intervenciji talijanske obalne straže demantirao je koordinator iz Nacionalne središnjice za traganje i spašavanje u Rijeci Radovan Linić.

‘Neistina je da su Talijani rukovodili akcijom. Čitavu akciju od početka vodila je nacionalna središnjica iz Rijeke. Također nije istina da Hrvatska nema luku spasa. Postoji točno određena procedura po kojoj se zna kamo se brod može, ako ne potone, otegliti.

Njegovo tegljenje može zatražiti samo kapetan broda. Nakon toga taj zahtjev se prosljeđuje u nadležno Ministarstvo, gdje se uz pomoć GIS sustava, na osnovu svih parametara o brodu, određuje luka u koju će se brod odšlepati.

Ukoliko kapetan to ne napravi, a brod ne potone, u priču se mogu uključiti i neke druge zainteresirane strane koje bi od toga imale koristi’, zaključio je Linić.

Prema dostupnim podacima koje je lani u svom Izvješću o stanju okoliša objavila Agencija za zaštitu okoliša, od 1998. do 2004. godine zabilježeno je 516 onečišćenja mora i pomorskoga dobra, od toga 206 iz nepoznatih izvora, 185 onečišćenja s kopna i 125 onečišćenja s plovnih objekata. Najviše onečišćenja bilo je u akvatoriju luke Rijeka – 56 posto.

‘Vlasnik broda može očekivati da plati za svu eventalnu štetu koja bi mogla nastati. Isto tako vlasnik može očekivati da ćemo tražiti naknadu za aktiviranje kanadera i brodova za gašenje, kazao je ministar pomorstva prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta.
U spomenutom izvješću je istaknuto kako je tek 2005. godine započelo prikupljanje podataka o opasnim i onečišćujućim tvarima koje se ukrcavaju, iskrcavaju ili su u provozu kroz hrvatske morske luke.

Podaci o onečišćenjima prilikom rukovanja opasnim tvarima ne prate se sustavno te nema podataka o broju akcidenata, troškovima saniranja, o načinima postupanja s eventualno prolivenim/prosutim i na drugi način ispuštenim opasnim tvarima prilikom njihova rukovanja u lukama, a ni načinima ni mjestima njihova odlaganja, ocijenili su stručnjaci Agencije za zaštitu okoliša.

Tportal.hr