Istra i Rijeka među četiri neto financijera države

lim-istraSamo četiri od 21 županije su neto uplatitelji, a 17 neto primatelji iz proračuna opće države i takav model regionalnog ustroja nije dugoročno održiv, zaključak je rada “Neto fiskalni položaj županija od 2011. do 2013.”, objavljenog u novoj publikaciji Instituta za javne financije (IJF), a čiji su autori Anto Bajo, Marko Primorac, Petar Sopek i Marin Vuco.

Očekivano, najbolju prosječnu godišnju neto fiskalnu poziciju ima Grad Zagreb, od 13,7 milijardi kuna. Na drugom je mjestu Istarska županija s neto fiskalnom pozicijom u plusu od 795 milijuna kuna, a slijede Primorsko-goranska sa 731 milijunom kuna te Zagrebačka županija sa 134 milijuna kuna. Sve ostale županije bilježe negativne neto fiskalne pozicije, a među njima najslabiju imaju Vukovarsko-srijemska, od 1,69 milijardi kuna te Osječko-baranjska županija, 1,67 milijardi kuna.

Ispada tako da od cijele zemlje samo Zagreb, kojem pomaže centralizacija, Istra, te Rijeka, čija je industrija u tranzicijskom periodu desetkovana, u proračun daju više no što od njega dobivaju: na karti neto platitelja/primatelja tako se ponovno ističe sjeverozapad zemlje, koji po ovdje istraženim kriterijima vuče naprijed, a nekako se ta slika poklapa i s političkom kartom zemlje gdje se Istra i Rijeka redovito crvene, čak i onda kada je lijevoj opciji popularnost u debelom padu… Što ovakav nesrazmjer govori o ekonomskom i fiskalnom razvoju zemlje, te može li se vezati uz političke preferencije, pitali smo stručnjake.

Vedrana Đulabića, docenta na Pravnom fakultetu u Zagrebu, istraživanje Instituta za javne financije nije iznenadilo. Ono je, kaže, Đulabić, samo dokazalo da postoje problemi koje smo kao znanstvenici već odavno detektirali.

– To je, prvo, visoki stupanj centralizacije zemlje, što dovodi do toga da građani općenito počinju gubiti sliku o važnosti lokalne samouprave, jer se sve značajne odluke donose negdje drugdje, a ne u njihovoj jedinici. Pitaju se čemu uopće služi lokalna samouprava ako se sve krupnije odluke donose u jednom ili više velikih centara. Drugo, općenito se postavlja pitanje opravdanosti sadašnjeg teritorijalnog ustroja koji počiva na 556 lokalnih jedinica, 20 županija i Gradom Zagrebom s posebnim statusom. Ovakav županijski ustroj za sobom povlači i 21 ispostavu gotovo svih centralnih upravnih tijela, od porezne uprave, mirovinskog, zdravstvenog, javnih poduzeća, itd.

glasistre.hr

2 komentara na “Istra i Rijeka među četiri neto financijera države”

  1. i ja napisao:

    I ča sad? kad je bila Jugoslavija, išlo je u Beograd, sad ide u Zagreb i u grlom najglasnije župamije. Grlo imaju ali ruke za rad nemaju.

  2. i ja napisao:

    Ča je ono bilo, neko podno grijanje na trgu u Osijeku ili griješim?. I naša djeca u Istri bi išla na bazen i na razne radionice i sl. Hoćemo božinice za penzionere kao u Zagrebu. Slabo mi je od tih podataka. Lijepa naša?

Komentiranje je onemogućeno.

Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2020.