Istrani zavirili u nekad najdublju jamu na svijetu

istarski_speolozi_2014U Labadnicu (Abisso di Trebiciano) na tršćanskom Krasu pokraj mjesta Trebče (Trebiciano), najstariju istraženu jamu na svijetu, spustila se prošloga tjedna speleološka ekipa sastavljena od trinaest članova SD-a Istra iz Pazina, SD-a Estavela iz Kastva i SD-a Buje. Istraživačko-edukacijski pothvat s ciljem upoznavanja vrlo bogate povijesti istraživanja, ali i uređenja ove poznate krške spilje odveo je istarske speleologe okomito 329 metara u dubinu zemlje.

Do samog dna na kojem se nalazi podzemno jezero koje je, slično Pazinskoj jami, inspiriralo mnoge ljubitelje podzemlja, ali i umjetnike te avanturiste, stigli su metalnim stubama. Nekada su bile drvene, ali su zbog čestog truljenja zamijenjene onim trajnim.

Stube povezuju međukatove ove velike vertikalne spilje s kojih se račva put u više smjerova, a krajnje je odredište podzemno jezero na koje je davne 1841. stigao Anton Frederick Lindner istražujući tok ponornice Timave.

Od svog je otkrića, kada je i izrađen prvi nacrt jame, Labadnica je čak 83 godine slovila kao najdublja jama svijeta, a 1924. ju je na “tronu” zamijenio Rašporski ponor na Ćićariji dubok 365 metara. U Labadnici su započela i prva hidrološka te speleoronilačka istraživanja u svijetu, a mnogi su naraštaji speleologa istraživali jamu, kopali, širili podzemne kanale, prolaze, tehnički je opremali, pa su u nju tijekom stoljeća u više navrata ručno transportirane na tone razne građe.

Voda na dnu jame stiže od Timave, krške rijeke ponornice koja izvire kod Turkovih škulja na južnoj strani Snježnika u Hrvatskoj (4 kilometara sjeverno od Klane), teče u pravcu zapada kroz slovenski Kras u duljini od 54 kilometara, a zatim ponire u Mohorčičevu jamu kod Škocjanske jame. Podzemnim kanalom teče u duljini od 39 kilometara do Štivana (San Giovanni di Duino) kraj Trsta gdje ponovno izlazi na površinu, a zatim nakon svega dva kilometra utječe u Tršćanski zaljev.

U jami kojom gospodari tršćanski speleološki klub Societa Adriatica di Speleologia se od 1999. kontinuirano prati količina podzemne vode, kemijski sastav, temperatura i mikroklima na dubini od 50, 100 i 240 metara.

Ekipu su činili: Paride Pernić, Alexander Fabriš iz SD-a Buje, Petar Matika, Kristijan Racan i Mladen Jekić iz pazinske Istre, Antonio Ciceran iz vrsarskog SD-a Had te Andrija Rubinić, Ozren Dodić, Larisa Grabar, Damir Haramija, Ivana Banac, Marko Vrkić i Dario Maršanić iz kastavskog SD-a Estavela. Viđeno na tršćanskom Krasu pripomoći će im pri osmišljavanju uređenja istarskih speleoloških objekata.

glasistre.hr

Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2022.