Nismo krivi, jer nismo ništa gradili, već smo samo uredivali ulice i trgove. Stav je to koji su na jučerašnjoj glavnoj raspravi na Općinskom sudu u Pazinu zauzeli optuženici, lupoglavski načelnik Franko Baxa te izvodači popločivanja Boljuna Rino Marinac (obrt Rima) i Aleksandar Šverko (obrt AM).

Općinsko državno odvjetništvo u Pazinu optužilo ih je da su počinili kazneno djelo protupravne gradnje unutar kulturno-povijesne jezgre Boljuna od 13. svibnja 2008. do kraja travnja 2010. godine, a tijekom maratonske glavne rasprave, koja je potrajala šest sati, osim samih optuženika ispitana su dva svjedoka odnosno zaposlenika Konzervatorskog odjela u Puli.

Obranu su zastupali odvjetnici Bruno Čohilj, Mario Biondić i Vanesa Zandel Lončari ć iz pulskog odvjetničkog društva Čerin-Čohilj-Rovis, koji su u brojnim smjerovima pokušavali osporiti tužbu koju je samostalno predstavljao općinski državni odvjetnik Siniša Milevoj.

Osim što za popločivanje nije potrebna gradevinska dozvola, obrana je inzistirala da šteta po kulturno dobro nije počinjena, da se u glavnini ipak poštovao idejni projekt, koji je bio usuglašen s konzervatorima, da je betoniranje prije popločivanja uobičajeno gradevinsko pravilo te da se popločivanje moralo dovršiti zbog pritiska stanovnika, koji nisu mogli normalno živjeti uz raskopane ulice.

Osim toga, ukazivali su na navodne propuste konzervatora, dugogodišnju nebrigu i činjenicu da su nadležne službe zapostavljale Boljun, pa čak i na to da je licenciranje izvodača radova, koje obavlja Ministarstvo kulture, čista formalnost. Naime, boljunski su slučaj usporedili s nešto ranijim istovjetnim popločivanjem rovinjske ulice Carrera, kada je za licencirani pazinski Kamen radio nelicencirani trećeoptuženi Aleksandar Šverko u svojstvu podizvodača. On je posvjedočio da je čitava ulica uz odobrenje konzervatora betonirana prije popločivanja.

Novi pročelnik Konzervatorskog odjela u Puli Zoran Glivarec je kao svjedok optužbe rekao da je u rovinjskom slučaju bila “specifična situacija zbog infrastrukture koja se nalazi ispod popločenja”. Glivarec je rekao da nikad nisu dali konačno odobrenje za ploča u Boljunu te naveo da je ključan nadzor na terenu.

Na pitanje branitelja Čohilja je li radovima narušena kulturna vrijednost Boljuna, Glivarec je ustvrdio da nije. Povjesničarka umjetnosti i konzervatorica Rosana Nenadić u projekt se uključila tek u travnju 2008. godine, a nakon što su stigli u izvid prvih izvedenih radova, na koje nisu bili pozvani, zaključila je da je ozbiljno narušena ambijentalna vrijednost.

Državnom odvjetniku Milevoju Baxa je na pitanje kada su prestali s radovima odgovorio: “Početkom ove godine”, a na pitanje zašto se nisu žalili na rješenje Baxa je rekao da su smatrali da su radili u skladu s projektom. Na Baxin navod da smatra da betoniranje ne može narušiti izgled Boljuna, odvjetnik Milevoj ga je zapitao smatra li snažnijim vlastito mišljenje od rješenja nadležnog ministarstva, a na što je Baxa rekao da je mišljenja da je betoniranje korisno za Boljun.

Predsjednik Općinskog suda u Pazinu Denis Hek odgodio je sudenje za 8. studenoga, kada
bi obrana trebala ispitati bivšu pročelnicu Konzervatorskog odjela u Puli Narcisu Bolšec Ferri, projektanta Marija Smilovi ća i nadzornika radova Robija Pjerina Brajkovića, a zatražit će se i vještačenje u nadležnoj instituciji, ne bi li se utvrdilo je li riječ o gradenju te je li došlo do narušavanja kulturnog dobra.

Glas Istre