Jesu li krive političke odluke smanjile broj stanovnika za 600?

Pazin

Samo u deset posljednjih godina grad u kotlini izgubio je 600 stanovnika, pa sada ima skromna 4.382 žitelja. Prava brojka onih koji  su se odselili još je i veća, a od potpune demografske katastrofe Pazin je spasio umjereni pritok doseljenika, uglavnom iz  kontinentalne Hrvatske i bliskog inozemstva.

Situacija bi bila i gorča da mnogi Pazinci nisu pronašli radno mjesto u okolnim istarskim sredinama. Dok okolna sela, koja su  administrativno također dio Pazina, uspijevaju održati populaciju, središnje je mjesto nakon demografskog pada od 300 stanovnika u 90-ima, početkom tisućljeća desetkovano. Premda se u Hrvatskom zavodu za statistiku zbog promjena metodologije (u stanovnike se više ne ubrajaju odsutni dulje od godine koji u mjesto popisa dolaze rjeđe od jedanput tjedno) ograđuju od  usporedbi ovogodišnjeg popisa stanovništva s prethodnima, u pazinskom slučaju lako je uočiti da se radi o dramatičnim promjenama. Možemo to usporediti s drugim istarskim gradovima, pa bi, s padom od 17 posto kakav bilježi Pazin, Rovinj (12.910
stanovništva 1991. godine) pao na 10.716, dok bi Poreč sa 7.585 iz 1991. pao na 6.296 (danas ima 9.684).

Dok su drugi rasli, grad nad Jamom koji je mislio da od samostalne države može samo prosperirati, doslovno je – tresnuo!
Teško je po strani ostaviti emocije. Gledam fotografiju svoga 1.e razreda iz 1987. godine, kada su nas u plavim kutama poredali na stube i vidim da nas više od polovice nema. Rasuli se po svijetu. Zašto? Spomenimo raspad pazinske industrije pod navalom
divlje privatizacije. Propadali su gospodarski divovi Pazinka, Istraplastika, Istracommerce, a da se tijekom dva desetljeća nije uspio privući nijedan veći investitor. Kaže jedan sugradanin: “Neka propadne još Kamen pa možemo staviti ključ u gradsku bravu.”

Premda je Pazin godinama na samom začelju po ostvarenju prihoda, primjerice nikad se nije jasno zaiskala pomoć od ostalih naprednih istarskih gradova i Županije u kojima je ista partija na vlasti dva desetljeća. S druge strane, trošila su se sredstva u projekte koji su neisplativi ekonomiji grada ili mu ne mogu donijeti brzi profit, primjerice u gradski pročistač za što bi se sada
mogla privući sredstva iz kakva EU-fonda. Dvadeset godina mladim obiteljima nisu ponudeni povoljniji POS-ovi stanovi. Malo se marilo za industriju koja je i stvorila Pazin kakvog znamo, a kad se i krenulo s gospodarskim zonama, bila je to zakašnjela
reakcija. Istovremeno su se godinama okolnim općinama praštali dugovi za zajedničke institucije, i dotle pravili hiperoptimistični projekti sportskih dvorana, trgova, velodroma, kolodvora, staračkih domova…

Doduše, realizirane su mrtvačnice, kako u Pazinu, tako i u okolnim mjestima.

Glas Istre, 22.7.2011.

Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2021.