Kamenolom pred pragom obiteljskih kuća

Kamenolom u PazinuKamenolom Podberam nedaleko od Pazina, koji već četrdeset godina radi nadomak sela Mačići i Pilati, približit će se selu za dodatna 84 metra, potvrdili su nam u pulskoj Cesti. Time će se primaknuti naselju na udaljenost manju od 200 metara. U selu Mačići nisu zbog toga sretni.

– Buka je konstantna jer delaju do 11 navečer u dve smjene, a jednom u šetimani miniraju, kaže nam Ivica Ujčić iz sela Mačići, koje broji pet obitelji, a čija je kuća 215 metara od ruba kamenoloma. Širenjem kamenoloma pred prag kuće stigli bi im buka, miniranje i prašina, kaže, a okolno bi zemljište dodatno izgubilo na vrijednosti. Udaljenost bi tada iznosila svega 130 metara što se kosi sa županijskim Prostornim planom donesenim 2002. godine koji limitira udaljenost novih kamenoloma na 500 metara od naselja. Unatoč tim ograničenjima, Ujčić se plaši da će se proširenje dozvoliti, a da će stariji suseljani prodati zemljište u neposrednoj blizini kamenoloma. Za pomoć se obratio udruzi Zelena Istra, a pitanje širenja kamenoloma pokrenuo je i putem Mjesnog odbora Stari Pazin.

– Prve reakcije na eksploataciju kamena odavno su prošle. Ostaje činjenica da ponekad nekome može smetati kamena prašina ili miniranje, ali primjedbe nismo zaprimili, odgovara gradski pročelnik za financije Edi Ćus na pitanje žale li se mještani okolnih sela na rad jednog od većih istarskih kamenoloma, površine 12 hektara. Voditeljica odsjeka za zaštitu okoliša županijskog Odjela za održivi razvoj Ljiljana Dravec kaže da nemaju informacija o širenju kamenoloma, ali da neće dopustiti širenje bliže od 500 metara od naselja. – Ne namjeravamo širiti granice kamenoloma koje su već odobrene sukladno rješenjima iz rudarskog projekta, a u skladu s koncesijom za izvodenje rudarskih radova, odgovara direktor pulske tvrtke Ceste Miro Mirković na pitanje može li se kamenolom širiti prema naseljima usprkos županijskom Prostornom planu. Najavljeno širenje zapravo je završna faza pripreme za sanaciju kamenoloma prema odobrenom eksploatacijskom polju Podberam koje sveukupno zauzima površinu od čak 24 hektara, ističe Mirković u opširnom dopisu. Obuhvat eksploatacijskog polja koje je još 1980. godine odobrio tadašnji pazinski Općinski komitet za privredu seže dodatna 84 metra prema selima Mačići i Pilati. “Zahvat u prostoru kojim se priprema sanacija je ranije planiran na osnovu odobrenog rudarskog projekta izradenog u listopadu 2003. na temelju kojeg je u veljači 2005. godine izdana koncesija za izvodenje rudarskih radova od strane službe za gospodarstvo županijskog Ureda državne uprave”, kaže Mirković.

Tvrtka trenutno s vlasnicima zemljišta koje se nalazi unutar eksploatacijskog polja pregovarao cijeni, dok će s onima s kojima ne postignu pogodbu “pokrenuti zakonski postupak izvlaštenja nekretnina koji je u tijeku” nakon čega bi trebali početi radovi. Utvrđene eksploatacijske rezerve osiguravaju proizvodnju za iduće 22 godine, ali će sve ovisiti o stanju na tržištu i potražnji, kaže direktor pulske Ceste u dopisu. Materijal iz kamenoloma koristi se isključivo na području Istarske županije ponajviše za cestogradnju, a u tvrtki Cesta radi ukupno 111 radnika s područja Pazinštine. Grad Pazin prosječno godišnje prihoduje 320 tisuća kuna naknade za eksploataciju mineralnih sirovina, a ove godine zbog radova na istarskoj autocesti očekujemo nešto više prihode, kaže pročelnik Ćus. U dva smo navrata načuli da se podberamski kamenolom proširuje zbog toga što je stopirano otvaranje kamenoloma Krase nedaleko od sela Bazgalji u obližnjoj Općini Gračišće, koji je htjela otvoriti pulska Cesta, ali tu neslužbenu informaciju nismo uspjeli utvrditi.

Nestalo selo Kras

Na području kamenoloma i asfaltne baze Podberam još početkom šezdesetih nalazilo se selo Kras, u kojem su živjele tri obitelji. Zbog otvaranja kamenoloma selo je 1969. godine porušeno. Prethodno su se dvije obitelji iselile u obližnje Mačiće, a jedna otišla u Ameriku, saznajemo od Slobodana Ladavca, poznatijeg kao Bino Jagar, kojeg smo susreli prilikom obilaska Mačića.

Kamenolom potencijalna poduzetnička zona

Prostor kamenoloma i asfaltne baze Podberam potencijalna je pozicija za buduću poduzetničku zonu zbog prometnog položaja, ali i postojeće komunalne infrastrukture, kaže gradonačelnik Renato Krulčić. Susjedna travnata ledina preko ceste Pazin – Beram nedavnim je izmjenama Prostornog plana Grada Pazina proglašena poduzetničkom zonom Pazinka III. Gradonačelnik kaže da informaciju o širenju eksploatacijskog polja kamenoloma nisu zaprimili, a prema njegovim saznanjima,
vlasnik zemljišta kamenoloma je Hrvatski fond za privatizaciju.

Anđelo Dagostin
Glasistre.hr

5 komentara na “Kamenolom pred pragom obiteljskih kuća”

  1. JedanPazinac napisao:

    A ča je s kamenolomom usred Pazina iznad Autotransa?
    Kamo se vozi to kamenje ?
    Koliko grad Pazin ima koristi od toga ?
    Miniranja su opet sve jača, teren i okolne kuće sve se jače tresu.
    Ča mislite Pazinci da li nam se more desit nešto ovakvo (pogledajte link)
    http://www.flatrock.org.nz/topics/money_politics_law/punching_a_hole_in_the_earth.htm
    Speleolozi sigurno bolje znaju kakovo je podzemlje Pazina,
    I kako na to more uticat svakodnevno miniranje.
    Nadam se da mi ostali to nećemo nikad saznat iz prve ruke kao ovi jadnici sa linka.
    Ča ovo u Pazinu nikemu ne smeta ?

    1. Lina napisao:

      Rupa izgleda stravično, a meni se kuća više ili manje strese svaki dan nekoliko puta, što god o tome mislili ili rekli mineri u susjedstvu. I nije ugodno, a da ne djeluje na zidove – nije istina! Kao da je svaki dan nekoliko malih potresa!
      Speleolozi, statičari, stručnjaci – oglasite se!

    2. dandjelo napisao:

      https://www.ipazin.net/?p=2020
      Ima još jedan tekst u kojem je podrobnije obrađeno pitanje, nakon dobivanja suglasnosti SDUUDI-ja (ali ga nema na netu).
      Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom (vladina ustanova) je dopustio da se kamenom raspolaže ne kao s rudnim bogatstvom već kao s materijalom gradilišta. Tako da je investitor slobodan da vozi kamen gdje hoće i kako hoće (koliko je to legitimno je druga stvar, ali legalno je). Pazin nema materijalne koristi od toga, osim ako se uzme u obzir da će se s gradnjom Lidla zaposlit novi prodavači i skladištari (ali i neki sadašnji dobit otkaz) i korist od konkurencije (koja je također upitna zbog dogovora trgovačkih kuća). Grad Pazin je dao potvrdu glavnog projekta gradilišta i nakon toga dobio (ono što je javno objavljeno) kameni rasuti materijal za asfaltiranje iza autobusne i građevinski materijal za deponiranje u jamu Lakota. Za miniranja imate državne inspekcije koje su već obavile izvide i pokazale svojim mjerenjima da su miniranja ispod graničnih vrijednosti koje su utvrđene zakonom.
      Istine radi valja kazati da je svaka investicija u Pazin dobrodošla. No, objašnjenje da će se time uljepšati taj dio grada ne stoji, jer je sad rupčaga ogromna i ne sakrije je ni tri lidla, a konstantno miniranje usred grada također pomalo zabrinjava, premda ja ne osjećam nešto to miniranje, a nalazim se na trgu. Koliko čujem najviše se osjeti u Rusijanima, neznam kako je točno u drugim dijelovima grada.

  2. JedanPazinac napisao:

    Ta objašnjenja, suglasnosti državnih ustanova, inspekcija, državnih ureda…i svih “legitimnih” izdavača raznih papira ?!?
    Čemu oni služe ?
    Da bi se moglo palit mine usred grada i reć da je sve kako rabi i po zakonu.
    Na početku radova, te mine su bile vrlo jake.
    Onda se je očito neki pobuni i stvarno nakon tega je bilo puno podnošljivije. Zadnje dane opet hitaju kako pomućeni.
    I naravno sve je po zakonu.
    Kad su vršili ispitivanja iz državne inspekcije sigurno su mine bile ispod
    dozvoljene jačine. To se izmjeri zapiše zapisnik,napravi elaborat…
    i sve je po zakonu.
    Nakon tega opet moru delat ča ih je volja.
    To ča je Pazin dobi za asfaltirat iza autobusne je smiješno u odnosu na ono ča se dnevno odvozi iz kamenoloma (ups greška, to je “gradilište” a ne kamenolom).
    A ča se Lakote tiče i to je malo čudno jer većina kamiona kreće zgoron prema Staren Pazinu a ne prema Lakoti.
    Ma ki zna kamo to pelju ???
    Kemu baš sad treba toliko kamenja i to kvalitetnega ?
    Tega materijala ni malo.
    Ma nigderi u blizini se ne vidi da to deponirju.
    To bi bi jako veliki kup.

    U Lakotu im je zgodno popeljat koju turu kad im se namiješa zemlja,
    pa više ni prva klasa.Riješe se škarta na jednostavan način.
    Zamažu nam oči ( i cestu), a grad kao fol dobije materijal za nasipavanje Lakote.

    Ja iman osjećaj da nas opet šišaju kao ovce.
    I to sve po zakonu, legalno sa papirima.

    Ča mislite ljudi ?
    Ili nič ne mislite ?

    Ajde razmislite, ali najprije se dobro proveselite u ovoj najluđoj noći.
    Neka svima bude veselo i sretno.
    Ozbiljne teme ćemo puštit za 2010.

Komentiranje je onemogućeno.

Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2019.