Konačnim prijedlozima Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava te izmjenama i dopunama zakona o područjima i sjedištima sudova koje je Vlada nedavno poslala u Sabor traži se hitno postupanje.

Razlozi su vezani uz punu primjenu Zakona o kaznenom postupku s 1. rujna. Zakon je donesen još 2008., ali njegova primjena ide u fazama.

Što se tiče istarske pravosudne scene, opet se kod općinskih državnih odvjetništava – kao i u slučaju općinskih, prekršajnih i trgovačkog suda – predlaže racionalizacija. S Općinskim državnim odvjetništvom u Pazinu spojit će se, primjerice, ono u Bujama.

Na razini Hrvatske predlaže se smanjenje broja općinskih državnih odvjetništava s 55 na 34. Po zakonu o kaznenom postupku umjesto takozvane sudske istrage ustanovljena je državnoodvjetnička, koja se treba primjenjivati na sve novozaprimljene kaznene predmete.

Postojeća organizacija ne omogućava provedbu tih novih ovlasti državnih odvjetništava jer je potrebno više dužnosnika za početni rad u predmetima s više okrivljenika, kao i oprema i prostor za rad. Inače, krajnji rok za racionalizaciju je konac 2019.

Od 65 općinskih sudova u Hrvatskoj koji rješavaju kaznene predmete predloženo je njihovo smanjivanje na svega 33. Među njima su i općinski sudovi u Puli i Pazinu. U Puli bi se rješavali predmeti za područje općinskih sudova u Labinu i Rovinju, a u Pazinu oni za sudove u Bujama i Poreču.

Naime, kada optužnicu podnese nadležno državno odvjetništvo, za svaki optužni akt treba obaviti ispitivanje pred optužnim vijećem, koje čine tri suca. Budući da velik broj općinskih sudova ima mali broj sudaca, preplovljen je broj onih sudova koji to mogu kadrovski i infrastrukturno odraditi.

Također je predloženo da se u Istri jedino na pulskom Općinskom sudu rješavaju oni predmeti iz oblasti Obiteljskog zakona koji ne trpe odgodu izvan radnog vremena. Dosad se uglavnom dežuralo na svim sudovima pa su i troškovi bili veliki.

Novost u zakonu je osnivanje općinskog radnog suda u Zagrebu, ne bi li se ubrzalo rješavanje predmeta iz domene radnih sporova. Tako se ujedno ostvaruje i dogovor Vlade i sindikalnih središnjica. Lani je na svim općinskim sudovima zaprimljeno 15.409 predmeta iz radnog zakonodavstva, a čak se 7.805 odnosilo na zagrebački sud.