“Kocka” – razarač obitelji i društva

Termin «ovisnost» donedavno se upotrebljavao za kemikalije kao što su alkohol, droge ili nikotin. Istraživanja su pokazala da i kockanje može prerasti u ovisnost u kojem slučaju je osoba ovisna o aktivnosti koja proizvodi iste učinke kao i droga. Ovisnik, unatoč spoznaji o tomeda mu kockanje donosi štetu, nastavlja s tom aktivnošću i uvjerava sam sebe da će velikim dobitkom i pokrivanjem dugova prekinuti s kockanjem.

Dok većina ljudi kocka da se opusti i zabavi, za neke se ljude kockanje s može promijeniti i razviti u problem. U širem smislu, ovisničko ili patološko kockanje uzrokuje razaranje svih aspekata života: psiholoških, fizičkih, socijalnih i poslovnih; uništava obiteljske veze, vodi do gubitka prijatelja, zaposlenja, uništava integritet osobe. Ovisničko se kockanje ponekad spominje i kao «skrivena bolest», jer ne postoje vidljivi fizički simptomi (za razliku od, na primjer alkohola koji se osjeti u dahu osobe koja ga je konzumirala).
Većina ljudi nema predodžbu o tome da kockanje vodi u ovisnost, a ovisnost u kriminal, razvod braka, samoubojstvo i druge ovisnosti.
Posljedice koje nastaju svrstavaju kockanje među javnozdravstvene probleme. Zdrava obitelj važna je za razvoj i podršku pojedinca u razvijanju samopoštovanja, razvijanju značajnih interpersonalnih veza, međusobnog poštovanja. Obitelj je centralna determinanta zdravlja, ona najjače utječe na život pojednica koji određuje njegov zdravstveni status i njegovu šansu za preživljavanje. Kada član obitelji ima problema s kockanjem ili je patološki kockar on može nepovoljno utjecati na svoje srodnike. Istraživanja su opisala različite negativne socijalne i zdravstvene posljedice za članove obitelji odrasle osobe koja je patološki kockar. Obiteljski problemi uzrokovani patološkim kockanjem nekog člana obitelji su disfunkcionalni odnosi, gubitak prihoda obitelji, zapostavljanje (djece, supruga, obaveza), nasilje.

Prema međunarodnoj klasifikaciji bolesti, kockanje se tretira kao:

1. kockanje i klađenje koje proizlazi iz načina života;
2. patološka sklonost kockanju koja je definirana kao poremećaj nagona i navika koje se kompulzivno i opetovano ponavljaju okupirajući cijelo njegovo biće na štetu socijalnih, radnih, materijalnih, obiteljskih, zdravstvenih i etičkih vrijednosti.

Da bismo neko kockanje mogli definirati kao patološko ono se mora pokazivati u najmanje pet od ovih deset simptoma:

1. zaokupljenost kockanjem (učestalo prepričavanje kockarskih događaja, planiranje budućih kockarskih pothvata ili smišljanje načina da se dođe do novca za kockanje);
2. potreba za sve većim ulozima ili rizicima kako bi se postigla željena razina uzbuđenja;
3. učestali napori da se kontrolira, smanji kockanje ili prestane s njim;
4. nemir i razdražljivost prigodom pokušaja smanjivanja ili prestanka kockanja;
5. kockanje kao način bijega od problema ili ublažavanje nekih neugodnih raspoloženja (depresije, osjećaja krivnje, bespomoćnosti);
6. nakon gubitka novca na kockanju kockar se često vraća slijedećeg dana kako bi ga nadoknadio;
7. laži prijateljima i članovima obitelji kako bi se prikrio stupanj uvučenosti u kockanje;
8. nezakonita djela kao što su krađe, krivotvorenja, prijevare, pronevjere kao bi se financiralo svoje kockanje;
9. ugrožavanje ili gubitak važne veze, posla, obrazovne ili poslovne mogućnosti zbog kockanja;
10. oslanjanje na druge za nabavljanje novca kojim bi se olakšala očajna financijska situacija prouzročena kockanjem.

Premda o patološkim kockarima u Hrvatskoj nema preciznih podataka, u razvijenim zapadnim zemljama njihov je postotak između jedan i tri posto populacije. Tri četvrtine kockara su muškarci.
Problematični (patološki) kockar ne može odoljeti kockanju bez obzira na to gubi li ili dobiva. Ako gubi, kocka da bi vratio izgubljeno, a, ako dobiva, kocka dalje uvjeren da ima sreće. Na kockanje troši sve više vremena i novca, gubi zanimanje za druge aktivnosti, počinje lagati o svome kockanju, zanemaruje obaveze na poslu i u obitelji. Još uvijek smatra da može kontrolirati nagon za kockanjem, pokušavajući da smanji ili prestane s kockanjem, a zbog stresa, dolazi do sukoba sa članovima obitelji i bližnjima jer osjeća nemir i razdražljivost te se ponovno vraća kockanju. Počinje posuđivati novac za kockanje i zaduživati se. Kako bi pokrio dugove ulazi u kriminalne aktivnosti, razne prijevare, pronevjere, krađe, pljačke. Počinje osjećati sram, kajanje, ima grižnju savjesti zbog onoga što čini supruzi i djeci Zbog otuđenja od obitelji i prijatelja, situacija se čini bezizlaznom, slijedi razvod, odavanje drugim porocima kao što su alkohol ili droga, što kockara dovodi do emocionalnog sloma. Kockar ne vidi izlaz iz svoje situacije, a podaci govore da čak 20% patoloških kockara pokuša samoubojstvo. Kockari dolaze iz svih društvenih slojeva.
U većini zapadnih zemalja (SAD, Kanada, Velika Britanija, Norveška, Švedska, Nizizemska, Švicarska, Italija) zbog alarmantnog broja ovisnika počele su se osnivati udruge koje rade po principu smanjenja štete – pomoć ljudima da obuzdaju nagon i da prestanu dok nije prekasno. U nekim zemljama zakonom je regulirano da takve udruge financiraju upravo oni koji priređuju takve aktivnosti. Pomoć se pruža preko telefona za pomoć ili individualnom i grupnom terapijom.

Kockanje i mladi

Kockanje nema više negativne konotacije i stigmatizacije, ono je legalan, rasprostranjen, svima dostupan, društveno prihvatljiv oblik zabave. U Zagrebu nema naselja u kojem nema barem jedna kladionica. Kladiti se može doslovno na sve sportove u bilo kojem kutku svijeta. Pojam „globalnog sela“ još jednom dolazi do izražaja.
Kockanje, s obzirom na to da je društveno prihvatljivo, postaje i popularni oblik rekreacije za adolescente. Iako je zakonom zabranjeno kockanje za mlađe od 18 godina, u praksi nije teško naći odraslu osobu koja je spremna prekršiti zakon. Odrasli kupuju «listiće» za mlade za «dio zarade». Masovni mediji i reklamiranje potiču zanimanje mladih za kockanje, ali pridonose i općem raspoloženju da je kockanje prihvatljiv oblik zabave.
Kao i kod odraslih, problematično kockanje kod mladih ima negativan utjecaj na sve aspekte života, od učenja i školskog uspjeha to mentalnog i fizičkog zdravlja. Rizična su skupina naravno djeca čiji se roditelji kockaju, pa oni usvajaju takav model ponašanja. Neki od simptoma da neka mlada osoba ima problema s kockanjem mogu biti: neobjašnjiva potreba za večom količinom novca, izostanci iz škole, produženo vrijeme gledanja sporta na televiziji (ili teleteksta), odustajanje od slobodnih aktivnosti, udaljavanje od prijatelja i obitelji, česte promjene raspoloženja, depresije, kasni noćni telefonski razgovori.

Kockanje u Hrvatskoj

Prema podacima Ministarstva financija tijekom 2006., za vrijeme Svjetskoga nogometnog prvenstva, građani Hrvatske su u kladionicama uplatili 412,6 milijuna kuna.
U Hrvatskoj, trenutno, 13 trgovačkih društava ima koncesiju za priređivanje klađenja na 2005 uplatnih mjesta što je 200 više nego 2005. godine. Na 2000 građana dolazi po jedno uplatno mjesto.
Osobe koje imaju problem s kockanjem u Hrvatskoj liječe se na odjelima za ovisnosti od sredine devedesetih godina. S obzirom na konstantan porast broja uplatnih mjesta, raste i broj osoba koje traže pomoć stručnjaka jer ne mogu kontrolirati svoje porive i kockanje im je prouzročilo velike (najčešće financijske) probleme.

Ukoliko ste prepoznali simptome patološkog kockanja kod neke osobe iz Vaše blizine i želite mu pomoći u prevladavanju njegove/njezine ovisnosti, imajte na umu da je ovisnost o kockanju vrlo ozbiljan poremećaj, i da osoba ne može jednostavno prestati. Zapamtite da te osobe vrlo dobro lažu i sebi i drugima. Uz stalno poticanje motivirajte ih da promijene svoje ponašanje. Pomozite im da sami uvide svoju ovisnost, neka prihvate odgovornost za posljedice kockanja i nemojte ih osuđivati – to bi ih moglo vratiti u ovisnost.

Zagreb.hr

Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2020.