Kultura u istom loncu s medom

pazin_ds4.jpgStara izreka kaže da se na muci poznaju junaci, a ako ju prilagodimo subjektima naše lokalne samouprave, mogli bismo reći da se “u recesiji poznaju dobri upravljači”. Lako je dijeliti kad ima (iako je malo tko u općinskom ili gradskom proračunu ikad imao doista toliko novca da ga, kako se ono kaže, nije imao gdje potrošiti), no političko je umijeće dijeliti kad nema dovoljno.

Ovih se dana u Pazinu, na raznim razinama dogovaranja, pripremaju programi javnih potreba, strukturirani i detaljizirani popisi izdataka i potpora iz gradskog proračuna za sljedeću godinu, koji će se sljedećeg utorka ponuditi na usvajanje gradskim vijećnicima. Vrhuncem umijeća u snalaženju s recesijom na razini lokalne samouprave se nekako smatra kada nešto, neka stavka, potpora, izdatak, ostane “na razini prošle godine”. To će reći da se financijske mogućnosti proračuna jedinice lokalne samouprave nisu popravile, da su zbog recesije još i manje, ali da, eto, neki korisnici mogu biti sretni što nisu dobili manje nego lani. U toj proračunskoj matematici faktor sreće je još izraženiji u činjenici da zahtjeva uvijek ima puno više nego što se iz proračuna može izdvojiti, pa neki podnositelji ne dobiju ništa, i zato još sretniji može biti onaj koji je dobio isto koliko i lani.

Za kulturu iduće godine 2,962 milijuna kuna

Kultura je najsimptomatičniji pokazatelj lokalne politike, jer je to područje društvenog života uvijek i svugdje najviše zanemareno, pa je korisnike “programa javnih potreba u kulturi” na razini lokalne samouprave i najteže zadovoljiti.U Pazinu se način financiranja javnih potreba u kulturi već godinama suštinski ne mijenja, iako ukupni iznosi variraju, pa čak i lagano rastu.

Polemičko je međutim pitanje što se sve pod pojam “kultura” pojavljuje u rečenom programu javnih potreba, kakva je struktura cijelog tog programa, i kako se iz većih ili manjih odstupanja od “isto kao lani” tradicije može iščitavati pazinska kulturna politika. Pazinski gradski program javnih potreba u kulturi za 2010. godinu težak je 2,962 milijuna kuna. To je iznos koji će eksponenti gradske vlasti javno izgovarati odgovarajući na pitanje koliko Grad ulaže u kulturu.

Taj iznos međutim nije točan. U sumi gradskih sredstava za kulturu značajni udio imaju iznosi namijenjeni redovnom radu ustanova u kulturi, gdje naravno najveći dio otpada na plaće, materijalne troškove, održavanje zgrada i ostalo, a sami kulturni programi tek su jedna manja stavka u ukupnim stavkama za funkcioniranje ustanove.

Zornije: za Pučko otvoreno učilište (zajedno s Osnovnom glazbenom školom) planirano je ukupno 635 tisuća kuna, od čega stavka “glazbeno-scenski, kazališni i drugi programi” iznosi samo 60 tisuća kuna. Ukupna stavka za Gradsku knjižnicu iznosi 656 tisuća kuna, od čega je 40 tisuća kuna rezervirano za nabavu knjiga i publikacija, ali stavke “kulturni programi”, kojima se pazinska knjižnica uistinu prilično dinamično bavi, u strukturi uopće nema. Muzej grada Pazina bi pak trebao dobiti 755 tisuća kuna, od čega za nabavu grade, izložbenu i izdavačku djelatnost 114 tisuća kuna.

Nedvojbeno je financiranje plaća djelatnika u kulturnim ustanovama, kao i održavanje tehničke ispravnosti prostora u kojima ti ljudi rade, obveza gradskog proračuna, no je li ispravno reći da, samo u ovom segmentu gradskih ustanova, Grad Pazin “za kulturu” daje 2,046 milijuna kuna (koliko je zbroj ukupnih stavki za tri gradske kulturne ustanove) ili ipak daje samo 214 tisuća kuna koliko je zbroj stavki za konkretne programe u sve tri
ustanove)?

Za Kuću za pisce 40 tisuća kuna

Pazinski program javnih potreba u kulturi ve_ godinama sadrži i stavku građevinskih radova – sanacije i restauracije spomeničkih građevina. Za sljedeću godinu ta stavka nije velika, iznosi tek 405 tisuća kuna i vezana je za proporcionalne iznose potpora od Istarske županije i ministarstva kulture. U stavkama klasičnih građevinskih sanacija već godinama prednjači Kaštel (u koji se planira uložiti 220 tisuća kuna), dok su puno manji iznosi planirani za nastavak obnove crkve Sv. Petra i Pavla u Trvižu, zgradu Rapicio u Pazinu te kule Turnić u Lindaru. Po vrsti projekta iz kratkog popisa odskače Kuća za pisce, čije će se uređenje iduće godine dovršiti s gradskih 40 tisuća kuna. Sasvim je u redu obnavljati kulturne spomenike, no je li opravdano takav izdatak navoditi u “istom košu” s aktualnim kulturnim stvaralaštvom? Iz istog ovog programa javnih potreba u kulturi financiraju se i aktivnosti velikog broja pazinskih udruga. Iako je ukupna stavka za sve udruge zajedno “teška” samo 258 tisuća kuna, plus 151 tisuću kuna za posebne programe koje provode ili udruge ili ustanove, učinak aktivnosti iz ove stavke je za imidž Pazina kao “grada kulture i stvaralaštva” najveći. Međutim, unutar ova dva tematska područja vlada i najveća pojmovna zbrka, a time i netransparentnost kada je riječ o gradskoj politici prema kulturi.

Treba na to ukazati, jer opet će netko reći da će gradska vlast financirati rad pazinskih kulturnih udruga i njihove programe s ukupno 409 tisuća kuna u 2010. godini, što zapravo nije točno.

Na popisu udruga “u području kulture”, navedeni su i, primjerice, Speleološko društvo Istra, Udruga geodeta Istre, Kinološko društvo, Udruga pčelara Lipa, Lovačko društvo Vepar, Izvidački odred Huhober, Društvo “Josip Broz Tito”, a među kulturnim programima navedeni su i Dani meda u Pazinu. Sve nabrojane udruge postoje s razlogom, okupljaju lijep broj članova, imaju korisne i hvalevrijedne aktivnosti, ali valjda je bjelodano jasno da ne spadaju u područje kulture, kao ni Dani meda, koji su prekrasna, ali nisu kulturna manifestacija.

Zar je teško formirati posebnu stavku koja bi se, recimo, zvala “program javnih potreba u poljoprivredi i ekologiji” pa tamo premjestiti udruge i programe koji u dosad primjenjivanoj formi zapravo krivotvore dojam o gradskoj brizi prema kulturi?

Neke korisnike trebalo bi premjestiti i medu političke organizacije, ili među udruge i programe namijenjene djeci i mladima. Tek bi to trebao biti prvi korak prema budućoj kulturnoj politici Grada Pazina koja bi, svakoj recesiji usprkos, dala do znanja koje kulturne vrijednosti aktualna gradska vlast cijeni više, a koje manje te što je u nizu zahtjeva za financiranje kulturnih programa izvorno kulturno stvaralaštvo, što je reprodukcionizam, a što je samo hobi.

Davor Šišović, Glas Istre

2 komentara na “Kultura u istom loncu s medom”

  1. blabla napisao:

    nastavak obnove kuće Rapicio??? pa ona će im se sama izbrisati iz proračuna :)

  2. bleble napisao:

    :-D
    Ispravak: krivo si iščitao nije nastavak već prva sredstva koja se skoro svake godine planiraju, a nikad ne utroše. Kad bude još kamen na kamenu onda će krenuti velika sanacija, ma šalim se, neće ni tada.

Komentiranje je onemogućeno.

Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2022.