LAG za bolji život u ruralnim područjima
Nakon osnivanja Lokalne akcijske grupe (LAG) središnje Istre 2011. i sjeverne Istre u srpnju ove godine, potpisan je sporazum o osnivanju LAG-a Labinštine, u tijeku je i osnivanje LAG-a Poreštine, danas se pak u Vodnjanu održava osnivačka i izborna skupština LAG-a Južne Istre. Potonji će obuhvaćati područje grada Vodnjana te općina Barban, Fažana, Ližnjan, Marčana, Medulin i Svetvinčenat.
Sve spomenute općine južne Istre već su na svojim vijećima donijele odluku o pristupanju LAG-u, a njihovi predstavnici i svi zainteresirani stanovnici bili su na tri seminara u organizaciji AZRRI-ja na kojima su se pobliže upoznali sa svrhom i ciljem osnivanja LAG-a. Budući da bi početak funkcioniranja LAG-ova trebao uvelike biti od pomoći samim mještanima, a mnogima još uvijek nije jasno o čemu se točno radi, o lokalnim akcijskim grupama razgovarali smo s dr. sc. Eziom Pinzanom, koordinatorom osnivanja LAG-a južne Istre i pročelnikom Upravnog odjela za gospodarstvo i EU-projekte Grada Vodnjana.
– Strateški plan ruralnog razvoja Istarske županije koji je donesen 2008. godine predviđa osnivanje LAG-ova na području naše županije. Kroz LAG-ove se sada prvi put definira model suradnje jedinica lokalne samouprave između njih samih te s ostalim udrugama, zadrugama, obrtnicima, poduzetnicima, predstavnicima civilnog društva te pojedincima s njihovog područja, dakle dolazi do pravog javno-privatnog partnerstva. Bitno je naglasiti da je učešće predstavnika jedinica lokalne samouprave u upravnim tijelima LAG-a ograničeno na 20 do 50 posto te da se potiče uključivanje ostalih subjekata u upravna tijela, a posebice žena, kojih mora biti najmanje 30 posto, te mladih, što njima omogućuje aktivno kreiranje politike razvoja nekog područja. Glavni cilj LAG-a je izrada zajedničke lokalne razvojne strategije, komunikacija i djelovanje svih subjekata u cilju poboljšanja kvalitete života u ruralnim područjima, objasnio je Pinzan.
LAG-ovi postoje u cijeloj Europi već odavno i značajni su pokretači razvoja ruralnih područja EU-a kroz LEADER pristup (Povezanost aktivnosti za razvoj ruralnog gospodarstva). Ovaj koncept inicirala je Europska komisija kao instrument za razvoj ruralnih područja kroz strukturni fond za razvoj poljoprivrede EU-a pa su u tu svrhu u razdoblju od 2007. do 2013. godine bile na raspolaganju 2,2 milijarde eura.
U Hrvatskoj je trenutačno registrirano oko 40 LAG-ova i svaki dan osnivaju se novi. Osnivanjem LAG-ova koncentriraju se i sve bitne informacije na jednom mjestu pa tako pravovremeno pruža informacije o natječajima za dodjelu financijskih sredstava EU-a, savjetuje u svezi kandidiranja projekata, procjenjuje i odabire projekte koji će dobiti pisma preporuke LAG-a, tj. koji su u skladu s lokalnom razvojnom strategijom. Projekti s preporukom LAG-a dobivaju 30 od ukupno 100 bodova kod ocjenjivanja kandidiranih projekata za sredstva IPARD-a, uzmemo li u obzir da projekti kojima se odobravaju bespovratna sredstva obično prolaze sa 75 do 80 bodova, ti su bodovi od presudnog značaja.
U Sloveniji, primjerice, u kojoj je 97 posto teritorija pokriveno LAG-ovima izuzevši gradove s više od 25 tisuća stanovnika koji ne mogu osnovati ovakve udruge, nakon ulaska u EU, od 2007. do 2013., imaju na raspolaganju 33 milijuna eura. Iz tih je sredstava, primjerice, LAG Kopra organizirao veliki Jazz Festival s nekoliko nastupa u svakoj jedinici lokalne samouprave koja je njegova članica. U Italiji, pak, u mjestu Sutrio nedaleko od austrijske granice udružilo se nekoliko partnera, vlasnika starih kuća na tom području, koji su dobivenim sredstvima obnovili 17 objekata i pretvorili ih u “raspršeni hotel” s 80 kreveta, a sve objekte vodi jedna tvrtka za upravljanje. U Grčkoj su dobili po 70 posto bespovratnih sredstava za obnovu i očuvanje tradicijskih obrta.
glasistre.hr
3 komentara na “LAG za bolji život u ruralnim područjima”
Komentiranje je onemogućeno.
U Feralu je nekad pisalo “Sve je lakše nego dignut se u 5 ujutro i ići tući ruzinu na škver”.. Meni ovo liči kao “dodatno birokratiziranje birokracije” u horizontalnom smislu. Naime, ovdje gore piše da je cilj LAG “Glavni cilj LAG-a je izrada zajedničke lokalne razvojne strategije, komunikacija i djelovanje svih subjekata u cilju poboljšanja kvalitete života u ruralnim područjima”. A šta je to nego li cilj postojeće lokalne vlasti i lokalne samouprave? Oćemo li imati još jednu “paralelnu vlast”? Kako se biraju ljudi u tu “paralelnu vlast”? Ovi sto sada sjede po opcinama bi trebali raditi nesto drugo od navedenog cilja?.. Znam, sada ce netko graknuti “ma gdje ti zivis”, pa znas da sad postoje famozni “Europski fondovi” koji su na raspolaganju, treba (uzeti, potegnuti, iskoristiti bla bla ta sredstva). Sam taj bauk tih fondova mi nije jasan, ali me podsjeca na one slicne fondove koji su bili za nerazvijene u nekadasnjoj Jugoslaviji. Samo ovo sada je modernije, malo bolje upakirano, europskije. Kao “do 2020 imamo na raspolaganju 13.7 milijardi EUR tih fondova”.. A je netko rekao koliko cemo DATI da bi dobili 13.7 mlrd EUR? A kada se dobije novce za neki malo veci projekt, nitko nije gledao da npr tamo stoji skoro pa KOJA talijanska ili njemacka tvrtka mora napraviti 30-90% posla? Ili od koga se mora kupiti oprema za neki projekt? Nije li to namjestanje posla sami-sebi? A ove novce sto se tu dobije za neki polu bezvezni projekt tipa sredjivanje fasade na nekoj staroj zgradi, to je samo da bi se mogli dičiti da je ipak, eto, neki lokalni poduzetnik i cijelo društvo oko njega profitiralo od, zamislite, Europskih fondova.. Što li nas vozaju.. milina
imas pravo, mi cemo zapravo pomoc izgradit i unaprijedit EU, a ne oni pomoc nama. do sad je tako bilo.
Puno izrečenog stoji, ali EU fondove ćemo puniti izvlačili mi sredstva ili ne, pa zašto ne ?