Lindar umjesto Kaštijuna?
Pazin i okolicu zanima ima li istine u tvrdnji koja kruži kuloarima da bi vojni poligon Lindar mogao postati odlagalište otpada, pitao je Elvis Visintin (IDS) na Gradskom vijeću. Podsjetio je na to da su neki više puta umjesto Kaštijuna predlagali lokaciju u središnjoj Istri.
Gradonačelnik Neven Rimanić odgovorio je da gradska uprava pažljivo prati sve što se događa oko Kaštijuna, dok prijedloge o seljenju u centralnu Istru smatra »naklapanjima i skupljanjem političkih poena«. Poligon na Lindaru je neaktivan, država je vlasnik u najvećem dijelu, ustvrdio je Rimanić i napomenuo da će paziti da se ne dogodi kakav gaf iza zatvorenih vrata, a tražit će i očitovanje županijskog odjela za održivi razvoj. U 2009. bit će izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Pazina, a njegov će prijedlog biti da se na području poligona planira zona sporta i rekreacije. Ekološkim problemom Pazina smatra, pak, područje bivše Pazinke, gdje je bio ekološki incident (slučaj »Ecooperativa«, op. a), napominje da je natječaj o prodaji prostora okončan, ali da ne zna na koji način.
Danilo Vadanjel (HSU) potaknut upitima građana predložio je da se što prije uredi oko tri kilometra pješačke staze od Kaštela, po Rimskom putu, do Zarečkog krova. Prije nekoliko godina radove, ali nedostatne, izvela je lokalna Turistička zajednica, pa Vadanjel predlaže uređenje, ali i održavanje te staze.
Na prometovanje vozila po kamenim pločama uz Trg slobode koji je pješačka zona ukazao je Viktor Lakoseljac (HDZ). Koliko je rješenja o komunalnom doprinosu izdano u zadnje tri godine, kojim obveznicima i kakva je naplata te je li poglavarstvo nekoga oslobodilo plaćanja i u kojem iznosu, zanimalo je Bruna Rabara (SDP).
Studiozno će se pristupiti uređenju i održavanju šetnice zajedno s udrugama u 2009., napomenuo je Rimanić koji je aktivnosti TZ-a Pazina na tome nazvao improvizacijom, a što se tiče prometa u središtu grada, ustvrdio je da se još uvijek vode prekršajni procesi.
Vadanjel i Lakoseljac su još u ožujku pitali za gradnju kapelice na groblju »Moj mir« u gradu i neadekvatno postavljene prometne znakove koji ometaju korištenje nogostupa (Rašanova i kod Trgovačkog suda, op. a.). Za kapelicu se radi projektna dokumentacija i završava dogovor oko kupnje zemljišta, dok su glede znakova, kako se radi o državnoj cesti, kontaktirani Hrvatska uprava za ceste i Istarske ceste koje su odgovorne za signalizaciju, pa se očekuje njihov odgovor, stoji u pismu pročelnika Daniela Maurovića.
S. Benić
www.glasistre.hr
27 komentara na “Lindar umjesto Kaštijuna?”
Komentiranje je onemogućeno.
Gradonačelnik Neven Rimanić odgovorio je da gradska uprava pažljivo prati sve što se događa oko Kaštijuna, dok prijedloge o seljenju u centralnu Istru smatra »naklapanjima i skupljanjem političkih poena«.
Nadam se da gradska uprava jako pazljivo prati događanja oko Kaštijuna, jer postoji velika vjerojatnost da Kaštijun padne. Medulinci su ogorčeni. Pulezani također.Tamo tako velikom smetlištu nije mjesto. Ne bih ja to smatrao samo
” naklapanjima i skupljanjem političkih poena “. Koja bi to alternativna lokacija za smetlište mogla biti mogla ukoliko ne negdje u centralnoj Istri. Usput samo da spomenem da je s pričom s plakatima protiv Kaštijuna Istra dobila svoj novi brand – pod nazivom ” ako neće milom oće silom iliti udri s zabranama, kad ne moze drugačije”.
Men, ča sad više ni jena vijest neće pasat a da ti ne rečeš koju svoju prepametnu?
Dajen prijedlog da ti admini otpru redovitu kolumnu. Ali da ju moremo komentirat. 8-D
Kad popuši jednu verbalnu bitku, onda samo otvori novo ratište, pa opet ispočetka. :)
Ljudi moji, po pitanju deponije na poligonu trebamo se ozbiljno zabrinut.
Poli nas još vajk važi ona stara; “Di ima dima, ima i vatre!”. Svi znamo da je na poligonu porozivno tlo, a koliko je meni poznato ima i nekoliko jama. Da stvar bude još bolja speleolozima i ostalima, jako je dobro poznat smjer tzv. “Pazinske pukotine”, koja jednim djelom prolazi i po poligonu i završava u dolini rijeke Raše, točnije na izvoru Rakonek. Ja se pitam dali nam treba još kakvo zagađenje istoga? Mislim da ne…
Molio bih admina da izbriše ove komentare iznad ili si otvorite neku drugu temu po pitanju nečijih prezimena i tamo raspravljate o njima.
Pozdrav,
Rockee
Naravno da to treba shvatiti ozbiljno.Priča se Kaštijunom kao Županijskim odlagalištem smeća ne drži vodu i sigurno će se tražiti alternativna lokacija za sve županijsko smeće, a vjerojatno i tuđe uvozno, koje će se odlagati na takvom tipu smetlišta.Istra ima velikih problema s odlagalištima .Najsvježiji primjer Košambra u Poreču, koji nikako da se riješi, osim vatrogasnog saniranja svakog ljeta kad problem izbije, tj. kada počne smrditi turistima. Pazinsko područje dolazi u obzir kao vrlo izgledna moguća alternativna lokacija i to je činjenica, ma koliko neki ili svi “mi” šutjeli o tome.
Toplo se nadam da su to samo naklapanja ali stoji i to da je projekt Kaštjuna u krizi… najveći broj ljudi vidi smetlišta onakva kako su danas uređena, međutim tehnologija gospodarenja otpadom daleko je odmakla a ljudi se nisu ni informirali o tome. Stoga nisam upotpunosti protiv Kaštujana, zašto? Zato što Pula i obala daleko više proizvode otpada nego središnja Istra i logično je da se taj otpad zbrinjava negdje u južnij Istri, nećemo valjda kamionima to isto smeće voziti u središnju Istru… Isto stoji da nitko ne želi smeće u svom dvorištu ali to je neminovnost jer će nam se inače dogoditi isto kao i u Napoliju… Inače usred Beča nalazi se spalionica smeća koja je napravljena po svim standardima, osmislio ju je jedan poznati arhitekt i sada je turistička atrakcija Beča pa ako to može funkcionirati u Beču ne znam zašto onda i na Kaštjunu ne može biti nešto slično…istina to košta ali za takvo nešto mora se nać lova jer zbrinjavanje smeća je nužnost…
Drago,
djelomično se slažem s tobom. Istra bi sigurno trebala imati svoje Županijsko odlagalište i to je nepobitna činjenica.Rekao si da je projekt Kaštijun u krizi i to je točno, no ja bih još naglasio u velikoj krizi.Osim samoga protivljenja lokaciji , veliki revolt je izazvala i odabrana tehnologija saniranja otpada ( MBO – mehaničko-biološka obrada) , koju stručnjaci za zbrinjavanje otpada smatraju zastarjelom i pogrešnom ( npr. vidi. prof. dr. Stanko Uršić, predstojnik Zavoda za fizikalnu kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu i stručnjak za zbrinjavanje otpada). Istina je da nitko ne želi smeće u svome dvorištu i da obala proizvodi više otpada , naročito tijekom turističke sezone, no Medulinci i Puležani se bore da to ne bude kod njih i po meni su na dobrom putu da to i ostvare.I tu se vraćamo ponovno na pitanje moguće alternativne lokacije u centralnoj Istri, a ova navedena lokacija bi mogla postati vrlo izgledna.Nemam pravo govoriti u ime svih, zato i pitam druge – Slažete li se da ukoliko propadne projekt Kaštijun da Županijski centar za odlaganje smeća bude u na navedenoj lokaciji vojnog poligona u Lindaru ili nekoj drugoj odgovarajućoj lokaciji u centralnoj Istri??
Budi uvjeren da će svi reći NE… onoliko koliko obala proizvede smeća toliko centralna Istra ima razloga reći NE…
Naježili smo. Politika će slušat Pulu. Svaka. Tamo je 75 posto biračkog tijela, a županijski su izbori pred vratima. Središnja Istra je ionako razmrvljena, nejedinstvena i međusobno posvađana. Forši je to posljednja prilika da se ujedinimo i pokažemo zube i shvatimo da je jedini stvarni sukob koji postoji u Istri onaj između bahato bogate obale i beznadno siromašne unutrašnjosti koja je na konjenima i zadovoljava se tu i tamo bačenim mrvicama. Prepoznali ste me? Neka ste. Prilika je to i za IDS-u središnjoj Istri da se rehabilitira u očima birača. Pero ako u borbi pobijedi. Ako budu zapeli stat ću na njihovu stranu.
Narode središnje Istre kucnuo je čas.
Don Kihot
Casetodogadja,
politika će slušati Pulu , jer je tamo najveći broj glasača, ne baš 75%, ali ih ima dosta i tu si u pravu.No u Puli su na vlasti IDS, SDP i HSU. Ne misliš li da je naivno samo i pomisliti , da bi se pazinska gradska vlast, koju čine također IDS i također SDP, na bilo koji način mogli suprostaviti mogućoj odluci također IDS-a i SDP-a, koji vladaju Županijom u slučaju da do takve odluke dođe?Koje su to jake osobe iz pazinskog IDS-a i SDP-a, koje bi mogle otkazati poslušnost svojim matičnim strankama i otvoreno se suprostaviti stranačkoj stezi ?
Zato i govorin da smo naježili.
sutra naslov – Ratko Jeromela: “Radit ćemo odlagalište u Žminju”
hahahahaha
dobra
I “Svima_na_znanje” komentira: “Ratko je pravi Hrvat i domoljub”
putnik,
loše si to procijenio.Neće biti naslova niti sutra niti ubuduće. Ne znam kada si zadnji put bio u Zminju. Tamo ni uz “najbolju volju” Ratka Jeromele, nema adekvatne lokacije za gradnju smetlišta. Naročito nema više mjesta u zminjskoj industrijskoj zoni, za razliku od Pazina. U Zminju i u tamošnjoj gospodarskoj zoni je sve već izgrađeno ili pri završetku izgradnje.U Pazinu zato ima mjesta koliko god hočeš.Ionako one pazinske industrijske zone ničemu ne sluze, tako da pazinska IDS-ovsko – SDP-ovska uprava moze birati lokaciju za izgradnju smetlišta za deponiranje smeća iz cijele Zupanije i šire. Mogu slobodno birati između Lindara i industrijskih zona, ukoliko stigne naredba.
ku nisi skuži to je bila sprdnja zbog thompsona.
a ukoliko je istina da je i šire podzemlje pazinštine puno jama onda mislin da nema smisla to delat. iako, ako je ki gleda national geographic je moga vidit kako je efektno storeno smetlište s elektranom i unaprijed su povučene cijevi s rupicama koje skupljaju metan i jedno smetlište daje struje za 200 000 ljudi. ma nu, ni za nič vjerojatno:)
IDS, SDP, HSU, HNS, HSLS, LS, HSS i Demokratski savez zelenih. Tako je službena koalicija na vlasti u Pazinu.
poterat doma rockwuld i otvorit spalijonicu i ubiješ dvije muhe odjednom
Drago,
naravno da se i ja slažem stobom.
Pitanje je di napravit spalionu smeća, a da ne uništimi eko sustav nekog dijela Istre, i ča je najvažnije podzemne dragocjene vode? Lampadina!!! Znam!!!
Možda nam ne treba tražit novu lokaciju, najme Vlada uporno želi “Plomin III”, pa neka ga konstruiraju kao spalionicu smeća. S ovim potezom ne da bi se rješilo smeće u Istri, već bimo rješili i smeće s otoka…
…naravno ako nam Plominci dozvole škovace u njihovoj korti.
P.S.
Nadam se da me zeleni Istre neće napast.
Dosta paušalno pišete, krive pojmove koristite, spominjete deponij otpada, a ne radi se o deponiju, cilj je što manje otpada deponirati, pa Rockee ti si zapeo za spalionicu, ne planira se izgradnja spalionice jer u okolici postoji cementara.
Na iPazinu se nije dosada ništa pisalo o Kaštijunu pa ću zato iskoristiti ovu priliku, nadajmo se da to neće imati veze sa Pazinom ili središnjom Istrom.
Zašto Kaštijun ne valja i koji je problem s tom strategijom gospodarenja otpadom?
Početi ću od zaključka, Kaštijunu su namijenili ulogu tvornice goriva za cementare, to je pozadina svega. Cementare bi spaljivale otpad, tj. koristile ga kao jeftino gorivo. A spaljivanjem se ne uništava otpad, on samo prelazi u sitne čestice i toplim zrakom se diže i širi posvuda.
Nije im cilj raditi na smanjenju otpada, njegovom odvojenom sakupljanju, nego osigurati dovoljno goriva za cementare, i tome je sve podređeno, da, i poželjno je da u tom pomiješanom otpadu uvijek bude dovoljno papira, plastike i sl. jer će kalorijska vrijednost goriva za spaljivanje biti veća.
U Nacionalnom planu gospodarenja otpadom RH predviđa se za 2015. godinu odvojeno sakupljanje 23% otpada, dok su stručnjaci razvijene i prozapadne pokrajine u kojoj živimo predvidjeli samo 12%, cca duplo manje. Zašto, pa zato što cementari treba stalno određena količina goriva.
Prema studiji Kaštijuna predviđeno je da se gorivo iz otpada dobiva u iznosu 35%, i to direktno nakon mehaničke obrade (vidi sliku). Što znači da je cilj imati dosta takvoga goriva, znači ovo je tvornica goriva koje će poslije biti sagoreno u cementari, tom cilju ne odgovara povećanje stope odvajanja otpada zato jer prethodno odvojeni otpad više ne ulazi u masu iz koje se izvlači ovih 35%, tj. nedostajalo bi sirovine, pri čemu je izmiješani otpad u ovom slučaju sirovina, a proizvod je gorivo određene kalorijske vrijednosti koja ne smije biti premala, jer peć u cementari onda ne bi dobro grijala :).
Što je bolje rješenje?
– postaviti si za cilj povećanje postotka odvojeno sakupljenog otpada, ne 12% u 2015. nego najmanje 30%, pozitivan primjer je Otok Krk (u prva 4 mjeseca 2007. godine odvojeno je prikupio 22.4% ukupne količine otpada nastalog na otoku)
– 35% mase nakon mehaničke obrade provući kroz još raznih mehaničkih i bio/kemijskih procesa te smanjiti taj postotak što je moguće više, ali onda nema dovoljno goriva za cementaru
– ili potpuno odbaciti mehaničko biološku obradu te odlučiti se za ArrowBio metodu u kojoj glavnu ulogu ima voda, a ne vatra, prednost te metode je što je ekološki najprihvatljivija, nema nikakvih štetnih emisija u zrak (jer nema spaljivanja) te nema zagađivanja tla ili vode, a produkti su joj bioplin i kompost.
Ok za “ArrowBio”, ali me zanima di gre ta voda ka ostane? Dali treba organizirat prevoz do kolektora ili jednostavno kanalizacijom?
Dio vode se stalno vrti u sistemu, postrojenje na kraju pročisti svu vodu koja se koristila kao medij, ne ispušta se zagađena voda u kanalizaciju, ako je postrojenje uz neku rijeku onda bi se pročišćena voda vratila u rijeku, ili se voda može koristiti za navodnjavanje, proizvođač će vjerojatno reći da se voda može koristiti i za piće, ali ajde, ne treba ići toliko daleko, ta voda je sigurno “mrtva” po Plečkovoj teoriji, ali za kemičare H2O je H2O.
Evo slike:
http://www.anaerobic-digestion.com/assets/images/autogen/a_Latest-ArrowBio-Australian-Plant.jpg
vidiš da su oni tankovi slični ovom našem pročistaču u Pazinu, to ima istu ulogu, ali u ovom slučaju oni su samo djelić cijelog sustava.
Ako neko misli da mogu odlagalište otpada stavit u središnju Istru, mogu slobodno očekivati žestoku reakciju pazinske omladine – NO PASARAN!
želim reć – to bi zaista bila kap koja bi prelila čašu svega, sjetimo se da još nije izbačena opasna ecoooperativa, da smo jedini grad u Istri koji je cijele godine spojen na sve lošiju vodu iz Butonige (koja se gradila radi obale), da POS Pazin vidio nije, da je (čini mi se) jedini grad kojem je u razdoblju 1991. – 2001. pao broj stanovnika 5300 – 4900…
Od grada koji je ranih 90-ih, istina neprirodno i nerealno, si utvarao (ćirin rječnik) da može parirati i Puli, postaje naselje tipa Žminj, Kaštelir… Tendencija pada, istina u posljednjih je nekoliko godina čini mi se zaustavljena. Sve se na kraju svodi na gospodarstvo te dovođenje nekoliko jakih firmi, koje bi podigle stvari na nivo koji Pazin zaslužuje.
Ima stvari koje u Pazinu vrlo dobro i dobro funkcioniraju, te ljudi na vlasti i izvan nje koji odlično odrađuju svoj posao. ali mi se čini da svi problemi proistječu zbog slabog ili nikakvog utjecaja na županijsku razinu, ali i državnu razinu vlasti. Rješenja može biti stotinu, ali mislim da se svode na koncentriranje pazinskih mentalnih i gospodarskih potencijala, a ne na njihov sukob.
! NO PASARAN ! raznom smeću, od fašističkog pa do onog kojega bacamo svaki dan i ne pitamo se di to gre.
Pazinska omladina???
Andjelo, ča još ima živih??? Drago mi je čut da ima…
Odlično! Stoga kaži NO PASARAN smeću koje proizvodiš i koje bacaš svaki dan i ne pitaš se di to gre. Stavi ga u garažu, jer bar znaš gdje je, a Kaštijun će biti čist. Objasni sve to smeću (sve te više ciljeve) diplomatskim putem, a ako niti to ne upali – riješi to silom.
No pasaran tomu da Pazin postane smetlište Istre cvrgo
Ljudi,
ako se budemo tako nastavili prepirat oko tega di i kemu dopeljat škovace u kortu ne budemo finili mai piu. Znamo dobro da struka neće napravit po ten pitanju nič, a nas neće sigurno nanke pitat…
Zato spalionica DA, neznam di, ali deponij za cilu Istru NE!