Mjesto za informatiku u školskom rasporedu bit će teško pronaći
Od školske godine 2018./2019. informatičko obrazovanje bi kao obavezni predmet trebala “seliti” u rasporede učenika petih i šestih razreda. To bi, prema najavi ministrice Blaženke Divjak, trebao biti prvi korak u uvođenju obavezne informatike u osnovne škole, a plan je da se nakon toga informatika nađe i u rasporedima nešto starijih sedmaša i osmaša. Na stranu što se s namjerom uvrštavanja među obavezne predmete grane znanosti koja je još osamdesetih godina prošlog stoljeća bila prepoznata kao “posao budućnosti” debelo kasni, ali utisak je da ni nakon protoka svog tog vremena hrvatski osnovnoškolski sustav nije ni blizu spreman za realizaciju ministričine najave.
Naime prvi problem je u preopterećenim školskim satnicama u koje bi nekako trebalo ugurati novi obavezni predmet i naći mu mjesta među 30 sati koliko prema Zakonu o osnovnom i srednjem odgoju učenici viših razreda mogu maksimalno tjedno provoditi na redovnoj nastavi. Brojke kazuju da već sada učenici viših razreda imaju više od 900 sati obavezne nastave godišnje, odnosno 1.200 sati provedenih u školi ako se tome pridodaju izborni predmeti i ostale školske obaveze.
Ravnateljica pazinske osnovne škole Vladimira Nazora Zdenka Turkalj Čohilj kaže da će mjesta u rasporedima za nastavu informatike biti jako teško pronaći, odnosno da će se morati rasteretiti satnica.
“Na koji će se način to učiniti, ne znam, ali djeca su nama u školi od jutra pa sve do 15 sati, gotovo puno radno vrijeme i preopterećeni su kao i njihovi roditelji. Kako će se u sve to ugraditi novi sati redovne nastave stvarno ne znam”, kaže Turkalj Čohilj.
Još se većim problemom od prenapučenog rasporeda čini tehnološka i kadrovska nepripremljenost dijela škola za takav korak.
“Ja jesam osobno i kao stručni suradnik i kao ravnateljica škole za uvođenje informatike kao obaveznog predmeta, ali mislim da to treba ići na malo drugačiji način i da treba prvo stvoriti uvjete u svim školama. Mi nemamo uvjete u školama, pogotovo u područnim školama, za uvođenje informatike kao obaveznog predmeta u nastavu i to je prva stvar koju bi trebalo riješiti da bi se moglo ići u tom smjeru”, kaže ravnateljica pazinske osnovne škole. Škola koju će ove godine pohađati gotovo 1.300 učenika osim pazinske radi na još deset adresa područnih škola u kojima je opremljenost informatičkom opremom daleko od one koju bi iziskivalo uvođenje informatike kao obaveznog predmeta u nastavu. Iz pazinske su škole ove godine zatražili od Ministarstva uvođenje informatike kao izborne nastave u školama u Svetom Petru u Šumi i u Trvižu u kojima se ona dosad nije uopće izvodila, te čekaju na odobrenje Ministarstva. (M. PAVLOVIĆ)
glasistre.hr
9 komentara na “Mjesto za informatiku u školskom rasporedu bit će teško pronaći”
Komentiranje je onemogućeno.
vjeronauk van i mjesta kolko zelis.
Vjeronauk je izborni predmet.
Vjeronauk je izborni predmet ali nema drugog izbora, izbroni predmeti su i njemački, tal, i informatika koji se provode u istom terminu dok se uz vjeronauk ništa ne provodi u tom terminu. Uz to ne izabrati vjeronauk kod nas je još uvijek neobično. Ljudi te gledaju čudno?? ili ti klinac vrluda taj sat po (oko) škole. Dok se paralelno sa njim provodi župni vjeronauk kao priprema za svetu pričest, krizmu, na kojem je obaveza koliko me pamćenje služi, pohađanje vjeronauka u školi. I sve bi to bilo dobro kada bi se na tim satima učilo nešto korisno i konstruktivno, moralno ispravno. (većina mladih je prošla taj vjeronauk, a nigdje nema morala i pravednosti). Učite klince moralu i pravdi kod kuće, kada odrastu neka izaberu vjeru kao izlaz iz ove tmurne realnosti ako im to odgovara, do onda neka uče informatiku, pa možda neće ni biti tmurne realnosti.
Poveznica ti je, nažalost, u potpunosti promašena. Moral i pravednost u današnjem društvu definitivno ne diktira izbnorni predmet ”vjeronauk”, nego sasvim neke druge stvari (prvenstveno kapitalisti i mediji koji su u njihovom 100%-tnom vlasništvu). Ne razumijem zašto te taj jedan ili dva izborna sata vjeronauka tjedno toliko muče? Itekako se da naći mjesta za više informatike, ali ne samo i isključivo na uštrb vjeronauka. To što toliko ljudi upisuju djecu na vjeronauk, a da im pritom nije uopće stalo do toga, je pak jedan jako zanimljiv sociološki fenomen. Da je za nešto, sa time bi se mogao više pozabaviti Sandi Blagonić (naš eminentni sociolog), umjesto da trabunja gluposti u gradskoj vijećnici. Bojim se da upravo ta informatika, bilo direktno ili indirektno, vodi ka ovoj tmurnoj realnosti o kojoj pričaš – djeca su sve više na face-u, a manje vani; ljudi po cijelo vrijeme bulje u svoje smartiće; za par godina nećeš morati ni dobar dan reći kada uđeš u market, pošto će tete biti zamijenjene automatskim blagajnama; itd. Da se razumijemo – svakako treba više infromatike, jednostavno živimo u takvom vremenu. Ali da je baš vjeronauk krivac za to jer ona nema veću satnicu – tu se ne bih složio.
Tko neće, nađe opravdanje. Tko hoće, nađe rješenje.
Možda da svećenici drže satove informtike. Vjerujem da bi se onda našlo mjesta. Plači voljena zemljo. Nema mjesta za informatku a za religijeske bajke i magle ima. Ova je zemlja sve jadnija i jadnija. Gdje m to idemo. Zapravo ne idemo već se vraćamo unatrag.
Vidiš, nije to loša ideja. Koje sve probleme ljudi imaju s kompjuterima, često je i Božja pomoć potrebna.
Allahu Akbar, vjeronauku je mjesto u crkvi a znanosti u školi. Bez informatike se ne može. To što roditelji nemaju vremena ili ne mare za odgoj djeteta pa mu kupuju sve i svašta (umjesto da dijete bude na zraku) nema nikakve veze s informatikom. Ne razumijem što Blagonić Sandi ima s tom temom.
“Faljen Isus i za dom spremni su dva starokršćanska pozdrava, to su dobronamjerni, ljudski, kršćanski pozdravi kojima nema ni kapi mržnje i osvete,” rekao je fra Božo, dodavši da “riječi iz tog pozdrava nisu uperen ni protiv koga”.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatski-franjevac-za-dom-spremni-je-starokrscanski-pozdrav/992099.aspx
Slažem se ,sa fra Božom
dobrodošli u klerofašizam!
https://www.youtube.com/watch?v=DpcZC_a1sU0