Ove subote u 20 sati u Balama održati će se osnivačka skupština udruge građana “Ladonja”. Začetnik ove ideje je poznati adrisovac iz Bala Plinio Cuccurin, čija je nezavisna lista pobijedila na posljednjim općinskim izborima.

“Cilj Ladonje je promoviranje civilnog društva s određenim projektima, jer došlo je vrijeme da svatko sa svojim imenom i prezimenom djeluje, a ne da se sakriva iza stranke. Ne želimo prepucavanje među političkim strankama, već konsenzus oko razvoja”, ističe Plinio Cuccurin.

Baljanski model polučio je već u kratkom periodu odlične rezultate, cijena zemljišta porasla je u četiri godine djelovanja udruge i trgovačkog društva Mon Perin sa 25 na 140 eura po četvornom metru, općinski proračun sa 3,8 na 14 milijuna kuna, broj turističkih noćenja je uvišestručen, obala je očuvana, spremna za nove projekte, planirana turistička izgrađenost sa 10.000 smanjena je na 1800 smještajnih jedinica, a svaki dio prostora danas već ima svoju funkcionalnu namjenu.

Ukratko ću pokušati predstaviti ovaj projekt pa vi odlučite da li je dobar za Istru.

Prostorno-programska studija baljanskog priobalja – „ 180 milijuna eura za novu viziju života i turizma“

– Trgovačko društvo Mon Perin d.o.o. osnovano je krajem 2005. godine, a njegova posebnost proizlazi iz činjenice da su osnivači društva stanovnici općine Bale, sama općina Bale i prijatelji Bala. Oko 740 članova ovog društva u trenutku njegova osnivanja prikupilo je temeljni kapital vrijedan 12 milijuna kuna. Danas društvo ima više od 900 članova i kapital veći od 30 milijuna kuna.

– većinu članova društva i dalje čine stanovnici Općine te se bez njihove suglasnosti prema Društvenom ugovoru ne mogu donositi najvažnije odluke samoga društva

– uz konsenzus svih stranaka provodi se projekt pretvaranja općine u funkcionalnu poduzetničku strukturu koja bi trebala funkcionirati na principima održivog razvoja te racionalnom korištenju prirodnih resursa baljanskog priobalja

– osnovna vizija projekta je da Bale treba učiniti poželjnim za život najprije onima koji su u njemu rođeni, ali i svima drugima koji tu žele doći i prihvatiti način života koji se odvija u Balama.

– općina ne želi prodavati svoje zemljište, već ga daje u dugoročni zakup pa je tako tvrtka Mon Perin javnim natječajem zemljište na kojem se trenutno nalaze dva autokampa dobila u zakup na 50 godina, a u idućem koraku tvrtka bi na tom zemljištu trebali dobiti i pravo građenja

– usvojena je Studija ruralnog krajobraza, čime je određen način gradnje stancija, tradicionalnih starih istarskih seljačkih imanja kakvih je na području Bala osamdesetak i čija se obnova planira

– prema koncepciji razvoja općine mjesto bi funkcioniralo po principu grad-hotel. U 80 postojećih stancija, koje su danas zapuštene , nakon što bi se adaptirale i rekonstruirale, boravile bi obitelji koje bi se brinule o imanju, a gosti bi imali sve preduvjete ugodnog boravka.

– u priobalju automobilski promet ne postoji, a prometna sredstva bila bi električni vlak, električni automobil i bicikl

– prema proračunima, ulaganja u priobalje iznosit će oko 180 milijuna eura, od toga bi 120 milijuna eura išlo u turističke objekte

– urbanističkim planom je predviđeno da udaljenost smještajnih kapaciteta od obale bude oko 700 metara, kako bi obala na kojoj je predviđena gradnja tri rekreacijsko-zabavna centra ostala otvorena za korištenje svim turistima i posjetiteljima. Na devet kilometara netaknute obale i oko 450 hektara , izbjegavaju se svi problemi koji inače nastaju zbog neplanske gradnje.

– planirani smještajni kapacitet za čitavo područje je 1800 kreveta, a cijelo područje dnevno će moći primiti oko 3000 posjetitelja

– osim u stancijama raspoređenim po cijeloj općini posjetitelji će boraviti u tri nova hotela, ( San Polo, Colone i Paravia) , u kojim će svi smještajni kapaciteti biti s četiri ili pet zvjezdica

– na obali će jedino biti sagrađena tri rekreacijsko-zabavna centra usko vezana uz lokalitete. Tamo će se nalaziti park, rekreacijski i wellness centar.

– na području fortifikacijskog kompleksa Barbariga za bogatu klijentelu predviđeno je golf-igralište sa 18 rupa, a fortifikacije Paravia prenamijenit će se u golf-klub

– na nalazištu ostataka dinosaura ( od 1992. ovo područje vrijedno je nalazište kostiju dinosaura) predlaže se gradnja paleontološkog edukacijskog parka koji bi se protezao od nalazišta ispod mora, preko obale prema unutrašnjosti

– u Balama postoji 390 vrsta leptira što je u studiji iskorišteno za gradnju multimedijalnog muzeja leptira

– besplatni tereni ( za 1 kunu) za gradnju mladim obiteljima, kako bi ostajale u Balama i dale mu novi razvojni impuls, bilo da je riječ o postojećim stanovnicima ili o onima koji ovdje žele doći živjeti (114 lokacija za gradnju, 36 u nizu koji će slijediti sadašnju gradnju uz cestu, 36 u dupleks i šest u samostalnim objektima )

– općinski proračun je s 3,8 milijuna skočio na 14 milijuna kuna

– izgrađena nova sportska dvorana u Balama, koja je drugi najveći objekt u mjestu, nakon crkve s nešto više od 1000 m2 , a sagrađena je u samo 6 mjeseci

-nova sportska dvorana našla se na naslovnici New European Architecture, posebnog izdanja arhitektonskog časopisa

A10 Hansa Ibelingsa koji se smatra jednim od najuglednijih časopisa u Europi

– Bale su dobile i školu čija je gradnja 50 posto financirana sredstvima Ministarstva i Talijanske unije, no druga polovica, dvorana, izložbeni prostor i parkiralište, financirana je novcem Općine.

– osobni porez koji su građani plaćali na plaću skinut je s nekadašnjih 10 na 1 posto,

– općina pokriva 50 posto troškova prijevoza svim učenicima, uključujući i srednjoškolce, sva djeca s područja općine koja studiraju dobivaju stipendiju, svi umirovljenici godišnje dobiju ukupno 700 kuna, za svako novorođeno dijete dobiva se po pet tisuća kuna, a za svaki pokop pomoć od tisuću kuna

– 67 obitelji dobivaju sufinancirani kredit i nula posto kamata na iznos do 100 tisuća kuna za vanjsko uređenje kuća

– svima onima koji se žele baviti poljoprivredom omogućeno je dobivanje poljoprivrednog zemljišta

– tvrtka Mon Perin paralelno bi se potkraj godine trebala pretvoriti u dioničko društvo i plasirati na tržište kapitala.

Livio Dolgoš, dipl. socijalni radnik