Etnografski muzej Istre/Museo etnografico dell’Istria prema odluci Upravnog odbora Hrvatskoga etnološkog društva dvostruki je dobitnik godišnje nagrade „Milovan Gavazziˮ za 2015. godinu. Za iznimna postignuća na području etnološke muzeologije te doprinos ugledu etnološke i kultrnoantropološke struke nagrade su dobile mr. sc. Tanja Kocković Zaborski i mr. sc. Ivani Šarić Žic za izložbu Tržnica – trbuh grada i Tamara Nikolić Đerić, Ivona Orlić i Agron Lešdedaj, za izložbu Filigran: srebrna nit od Kosova do Istre. Nagrade će im biti uručene 2. prosinca u Etnografskom muzeju u Zagrebu.

Kratki podsjetnik o nagrađenim izložbama.
Izložba Tržnica – trbuh grada nastala je kao rezultat višegodišnje suradnje kustosica mr. sc. Tanje Kocković Zaborski iz Etnografskog muzeja Istre/Museo Etnografico dell’Istria i mr. sc. Ivane Šarić Žic iz Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka. Izložba je nastala u sklopu manifestacije „Pazi što jedeš“ koja za cilj ima promociju tradicijske i ekološke prehrane a koju pazinski muzej organizira već šestu godinu. U vremenu sve snažnije globalizacije, gradske tržnice predstavljaju svojevrsne muzeje na otvorenom, muzeje identiteta, mjesta prezentacije lokalne tradicije. Namirnice koje ondje kupujemo govore o vrlo važnom aspektu nematerijalne kulture – prehrani, stilske odlike arhitekure tržnog prostora svjedoče o kulturnim utjecajima dok jasno vidljiva multikulturalnost dokumentira migratorni karakter lokalnog stanovništva.
Istražujući tržnice u Puli i Rijeci cilj autorica nije bio istaknuti samo specifične značajke tih dviju tržnica već ukazati na univerzalnu temu odnosa kupaca i prodavača, karakterističnog za sve tržnice. Kroz tu interakciju otvorene su brojne teme poput neformalnog oslovljavanja na tržnicama, (ne)svjesnog smjera kretanja kupaca prilikom kupnje namirnica, pitanja međusobnog povjerenja, trenda zdrave prehrane što rezultira pojavom eko tržnica i mnogih drugih koje su prikazane na izložbi. Željela se dati i povijesna perspektiva ali i problematski osvrt na današnji kontekst u kojemu gradske tržnice opstaju. Izložba je popraćena stručnim predavanjima, radionicama i projekcijama filmova na temu prehrane, pa tako izložba čini samo jedan dio kompleksno zamišljenog projekta.
Izložba je od kraja 2015. godine gostovala u Galeriji C8, Arheološkog muzeja Istre u Puli, tijekom 2016. godine u matičnim muzejima u Pazinu i Rijeci, te od polovine rujna 2016. godine u Muzeju Vojvodine u Novom Sadu, Narodnom muzeju Kikinde, Narodnom muzeju Pančevo gdje je trenutno postavljena. Krajem godine otvara se i u Etnografskom muzeju u Beogradu, a početkom 2017. godine putuje u Županju i u svibnju u Tolmin u Sloveniju.

O izložbi Filigran: srebrna nit od Kosova do Istre
Etnografski muzej Istre svojim programima ukazuje na raznolikost kulturnih izričaja prisutnih u Istri te ostvaruje projekte koji obuhvaćaju sve istarsku realnost i publiku.
Slijedom muzejske misije da u svojim prostorima i svojim djelovanjem predstavlja različite kulturne fenomene istarskog poluotoka u 2015. godini realizirana je izložba o filigranu kao obrtu i vještini u nestajanju, a kojom se željelo obuhvatiti i kulturni identitet nositelja spomenutog obrta, odnosno albansku nacionalnu manjinu u Istri. Istraživanje je započelo već u ljeto 2012. Godine, a provele su ga kustosice-etnologinje Tamara Nikolić Đerić, Ivona Orlić u suradnji s jednim od začetnika projekta, gospodinom Agronom Lešdedajem.
Važnost ove izložbe leži između ostalog i u činjenici da je tema dosad neobrađena kako s estetsko-materijalne, ako se govori isključivo o obrtu i materijalizaciji u vidu filigranskih predmeta, tako i kulturološke strane, obzirom da izložba tematizira manjinsku kulturu, kao jednu od osnovnih segmenata multikulturalnosti Istre.
Filigran kao tehnika izrade različitih predmeta predstavlja opipljiv vid kulturnog izričaja koji je (bio) vidljiv u javnom istarskom prostoru a iza kojega stoji cijeli niz nematerijalnih fenomena što u vidu izrade i tehnika što u vidu kulturnih identiteta. Ovom izložbom su obuhvaćeni svi spomenuti elementi. Poveznica s Istrom nastaje zahvaljujući razvoju turizma ali i jugoslavenske politike mobilnosti stanovništva i predstavlja temelje stvaranja albanske zajednice u Istri kakvu danas poznajemo.
Izložba je realizirana zahvaljujući suradnji s obiteljima iz Rovinja: Butući, Lleshdedaj, Nikolov, Oroshi, obiteljima iz Poreča: Šahta, Shahini, Ljači, Bisaki, te obitelji Bamja iz Prizrena. Etnografski muzej Istre izložbom Filigran: srebrna nit od Kosova do Istre gostovao je u gradovima Poreč, Rovinj i Priština.

EMI / iPazin.net