Najmlađe istarske općine nalaze se u središnjoj Istri
Posljednji popis stanovništva koji je provođen tijekom travnja 2011. godine, čiji rezultati još uvijek nisu u potpunosti objavljeni, pokazao se popisom starenja istarskog stanovništva. Premda je broj stanovnika najzapadnije hrvatske županije blago porastao s 206.344 na 208.055 stanovnika zahvaljujući jedino konstantno prisutnoj blagoj imigraciji, tri najvažnija demografska pokazatelja dobne strukture stanovništva kojima smo se pozabavili (prosječna starost, indeks starenja i koeficijent starosti) pokazuju da je demografsko stanje lošije od opće percepcije te da će, unatoč doseljavanju stanovnika iz drugih krajeva, broj stanovnika u Istarskoj županiji idućih godina padati.
Tradicionalnije sredine paze na potomke
Prosječna životna dob Istranina iznosi točno 43 godine, dok je na prethodnom popisu desetljeće ranije, s prosječnih 40,2 godine, bio gotovo tri godine mlađi. Stanovnik Republike Hrvatske mlađi je od stanovnika Istre i njegova prosječna dob iznosi 41,7 godina. Indeks starenja (odnos broja starijih od 59 godina prema broju stanovnika do 19 godina života) na županijskoj razini iznosi 136,8 posto (2001. godine je iznosio 99,7), a na državnoj 115 posto. Koeficijent starosti (odnos broja stanovnika starih 60 i više godina prema ukupnom broju stanovnika) za Istarsku županiju iznosi 24,9 posto, dok je na državnoj razini sličnih 24,1 posto.
Možda će nekog začuditi, ali najmlađe istarske općine nalaze se u središnjoj Istri i to u, očekivano, tradicionalnijim sredinama u kojima se na lokalnu demografsku politiku obraća veća pažnja. Sveti Petar u Šumi po svim je trima demografskim pokazateljima najvitalnija općina: stanovnici su mu stari 39,4 godine, indeks starenja iznosi 82,8, a koeficijent starosti 20,8 posto. Odmah iza Supetaraca s prosječnom dobi od 40,3 slijedi Karojba, koja je uz supetarsku jedina istarska općina s pozitivnim indeksom starenja od88,3 posto, dok joj koeficijent starosti iznosi 20,9 posto.
U demografskom vrhu po mladosti stanovništva na trećem mjestu slijedi općina porečkog zaleđa Tar-Vabriga (40,6 godina). Najmlađi istarski grad je multikulturalni Vodnjan čiji su stanovnici prosječno stari 40,7 godina. Peto je mjesto zauzelo Gračišće (41,1 godina) u kojem su dugogodišnji negativni demografski trendovi preokrenuti s obzirom da je indeks starenja dostigao “pozitivnu nulu” (100,3 posto).
U urbanim sredinama nema mladosti
Ljestvicu dalje predvodi Poreč čiji su stanovnici stari 41,2 godinu, slijedi Ližnjan (41,5), Vrsar i Funtana (41,6), Vižinada (41,8), Buzet, Žminj i Kaštelir/Labinci (41,9) te Pazin i Bale u kojem je prosječna dob žitelja 42 godine. Povoljnije stanje sa starošću stanovništva od županijskog prosjeka još imaju Umag i Cerovlje (42,3), Tinjan (42,6), Višnjan (42,7), Novigrad, Fažana i Sveti Lovreč (42,9).
Starije građane i od već dovoljno ostarjelog županijskog prosjeka imaju Buje i Pićan
(43,1), Brtonigla (43,3), najveći istarski grad Pula (43,4), Rovinj i Kanfanar (43,5), Medulin (43,7) i Marčana (44). Iznad 44 godine starosti imaju u prosjeku stanovnici Lupoglava (44,2), Kršana (44,3), Svetvinčenta i Motovuna (44,4) te Grožnjana (44,6). Uvjerljivo najstariji istarski grad je Labin u kojem prosječna starost žitelja iznosi visokih 45,1 godinu. Još stariji su stanovnici obližnje Svete Nedelje (45,3), pa Oprtlja (45,6), zatim Raša i Barban (45,6), dok je na posljednjem mjestu očekivano Lanišće, čije stanovništvo ima gotovo 50 godina u prosjeku (49,7).
Rezimirajmo, demografski najlošije u Istri stoji gornja Bujština i cjelokupna Labinština, a nepovoljno demografsko stanje prevladava i u općinama pulskog zaleđa, kao i u gradovima Puli te Rovinju. Kako će se ovakvo rapidno starenje stanovništva u godinama i desetljećima koja dolaze odraziti na istarsko društvo kod dalekovidnijih može izazvati samo bojazan. Zbog sve starijeg stanovništva stručnjaci najavljuju sve veći pritisak na mirovinske fondove te zdravstveni i socijalni sustav, a jedino rješenje je u zanemarenoj populacijskoj politici.
