Najugodniji gradovi za život: Pazin na 23. mjestu u velikoj analiza po čak 40 kriterija
Analiza 40 različitih kriterija, prema kojima su ocjenjivani svi hrvatski gradovi (njih 128), a kojima su, temeljem dostupnih podataka, u Jutarnjem listu nastojali utvrditi ukupnu kvalitetu života koju uživaju tamošnji stanovnici – od zaposlenosti i zarade, preko dostupnosti zdravstvene zaštite, uvjeta u obrazovanju, mogućnosti studiranja, kulturne ponude i turizma, do sigurnosti od kriminala, održivosti gradskih proračuna i poduzetničke klime, pokazala je kako je Varaždin, barokni grad na sjeveru zemlje s malo manje od 47.000 stanovnika, najugodniji je grad za život u Hrvatskoj.
Pazin je pozicioniran na 23. mjestu; Prema analizi Jutarnjeg lista, Pazin je 5. po najnižem udjelu nezaposlenih u ukupnom stanovništvu – ne radi 2,5% stanovnika; 12. prema najvećem udjelu zaposlenog stanovništva i 4. po najvećem izdvajanju za obrazovanje iz gradskog proračuna po stanovniku.
Također, kako piše u analizi, prema podacima Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, 2,2 posto hrvatskih građana primatelji su zajamčene minimalne naknade, kolokvijalno nazvane socijalnom pomoći. Najmanje takvih – 0,2 posto – ima u Buzetu, Korčuli, Pazinu i Rabu, dok ih je najviše u Kninu, gdje socijalnu pomoć prima gotovo 15 posto stanovništva. Mursko Središće, sa 10,4 posto primatelja, nalazi se na predzadnjem mjestu.
I ova je analiza pokazala da sjever zemlje i dalje stoji bitno bolje od juga te da se ukupne razlike ne smanjuju: među 10 najbolje plasiranih gradova, samo je jedan – Dubrovnik – s juga. Na drugom je mjestu plasiran grad Zagreb, glavni grad s nizom najboljih pokazatelja. Uz Varaždin, među prvih 10 je i Čakovec, te čak četiri istarska grada – Buzet, Poreč, Rovinj i Pula. Preostala dva su iz Primorsko-goranske županije – Rijeka i Bakar, piše Jutarnji list.
Jutarnji list
7 komentara na “Najugodniji gradovi za život: Pazin na 23. mjestu u velikoj analiza po čak 40 kriterija”
Komentiranje je onemogućeno.
Pazin je na 23. mjestu od njih 128.
5. po najnižem udjelu nezaposlenih u ukupnom stanovništvu – ne radi 2,5% stanovnika
12. prema najvećem udjelu zaposlenog stanovništva
4. po najvećem izdvajanju za obrazovanje iz gradskog proračuna po stanovniku.
Najmanje građana primatelja “socijalne pomoći – takvih – 0,2 posto – ima u Buzetu, Korčuli, Pazinu i Rabu.
Puno ih dela po kafićima i tu smo sigurno prvi u Rvackoj.
Pa ča je delo u kafiću manje vrijedno nego druga dela? Svako pošteno delo je jednako vrijedno i treba cijenit svakega radnika podjednako, jer nam je jednako potreban i konobar u kafiću i kuhar u restoranu i radnik na dizalici i keramičar i doktor i informatičar i profesor… itd.
i ča je 23. mesto za se pohvalit?
Ki se hvali? Samo prenose rezultate istraživanja.
23. od 128 sigurno je za se pohvalit, pogotovo to ča imamo 2,5% nezaposlenih ča je po meni jako malo i 0,2 posto primatelja socijalne je malo i to je sigurno za pohvalit
Kad smo kod priče o radnim mjestima, mislim da je trenutak da se osvrnem malo na STEM priču.
Svakako sam za svaku pozitivnu promjenu, no sa zadrškom.
Veličanjem ili glorificiranjem STEM područja, zapravo se stječe dojam da su nam ta područja jedina potrebna, da su djeca koja se ne uključuju u radionice manje IN.
Nisam se željela značajnije uključivati u raspravu, no, smatram da je kod djece potrebno razvijati sva područja i sve sadržaje podjednako. Pružiti im mogućnost da se upozanju sa svim sadržajima i objasniti im da sva područja imaju jednaku važnost.
Ovolikim naglašavanjem i koprcanjem oko STEM revolucije, stvorena je suvišna fama. Naravno da sam i ja sama za to da se djeci da mogućnost da se razvijaju i u toj disciplini, ali sam svakako za to da se djeci omogući da se upoznaju sa svim mogućim područjima, sadržajima i zanimanjima podjednako. U budućnosti će nam i dalje biti potrebni i konobari i doktori i kuhari i učitelji i profesori i vodiči i prodavači itd.