Dionički indeks Zagrebačke burze u ponedjeljak je potonuo 5,69 posto, što je najveći dnevni pad još od srpnja 2003. godine. Obustave trgovanja zbog velikog pada čak 39 izdanja dovoljno govore o spremnosti ulagača da u ponedjeljak rasprodaju svoje dionice. CROBEX se zaustavio na vrijednosti od 3264,77 bodova.

Velika rasprodaja i povlačenje ulagača doveli su do smanjenja tržišne kapitalizacije Zagrebačke burze od milijardu kuna u samo jednom danu. Velik pad indeksa može se objasniti samo psihološkim razlozima, a trgovanje se može podvesti pod zajednički nazivnik – strah. Naime, u ponedjeljak je isteklo lock up razdoblje za iskup udjela u Braniteljskom fondu koji broji oko pola milijuna članova. Taj rok dulje vrijeme diktira trgovanje na ZSE. Ulagači već nekoliko dana strahuju da će se branitelji u velikom broju odlučiti na prodaju svojih udjela što bi moglo dovesti do pada cijena dionica. Dionica Hrvatskih telekomunikacija u ponedjeljak je ponovno pala ispod razine od 300 kuna, dok je Ina potonula ispod 2100 kuna, što je najniža razina od javne ponude te dionice u jesen 2006. godine. Jedna od najlikvidnijih dionica na Zagrebačkoj burzi, Ingra, koja je u prošloj godini ostvarila rast od 300 posto pala je na najnižu cjenovnu razinu u posljednjih godinu dana. Ta dionica, nažalost, nije bila iznimka, nego je priličan broj izdanja koji su zabilježili takve neslavne rekorde. Dionica Atlantske plovidbe, najlikvidnija u brodarskom sektoru, na ovako niskim razinama nije bila od ljeta 2007. godine. Iako su čelni ljudi financijskih institucija proteklih dana na sve načine pokušali umiriti ulagačku zajednicu apelima braniteljima da ne žure s prodajom dionica, ulagačima je to očito bilo nedovoljno.
ZSE je tako bio primjer iz udžbenika iako pojedini analitičari upozoravaju da nije vrijeme za prodaju nego za kupnju. Problem ZSE, međutim, puno je dublji i širi od problema Braniteljskog fonda koji je u ponedjeljak zapravo samo bio pokazatelj nedostatka institucionalnih igrača koji se, u pravilu, kod tako velikih padova uključuju u igru i kupuju dionice koje su pojeftinile. Kako je hrvatsko gospodarstvo u biti zdravo, a financijska izvješća kompanija koja su objavljivana protekla dva mjeseca govore tome u prilog, tržište kapitala ne bi trebalo osjećati ovakve potrese. Činjenica je, međutim, da su se veliki igrači, pogotovo oni strani, povukli s regionalnih burzi kako bi nadoknadili gubitke s europskih burzi koje su se prve našle pod udarom financijske krize koja se krajem godine prelila iz SAD-a. Politička kriza u susjedstvu zadržala ih je, međutim, dulje izvan Zagrebačke burze, ostavivši tako male igrače koji su se u najvećoj mjeri prvi put s trgovanjem na burzi upoznali zahvaljujući javnoj ponudi dionica HT-a. I dok su u vrijeme ponude mnogi upozoravali kako ulagači imaju prevelika očekivanja što im stvara probleme te naglašavali da je tržište precijenjeno, samo pola godine nakon toga događa se to da je tržište sve slabije. Stalni apeli da je ulaganje u dionice dugoročni posao dobit će na većem značenju tek kada se veliki igrači uključe u igru i ponovno pokrenu tržište.

Poslovni.hr