Nakon petnaest godina ponovno se grade stanovi

Foto: Glas IstrePromatrači sa strane od svih će pazinskih zbivanja u prošloj godini vjerojatno najviše pamtiti skandale oko Thompsonovog koncerta i eksplozije u Boćarskom domu, ili pak ekološke incidente u skladištima Ekooperative u prostoru negdašnje tvornice Pazinka, eventualno masovne otkaze i novi val »restrukturiranja« nekad nosećih pazinskih poduzeća. Međutim, gradonačelnik Neven Rimanić najvažnijima smatra neka pazinska postignuća koja su puno skromnije razglašena, a mogu imati presudnu važnost za budućnost koju mnogi žele zamišljati boljom od današnjice.
Prve izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja poslovne zone Ciburi na čelu su Rimanićeve top-liste lanjskih učinaka gradske uprave. Od zasnivanja ove zone mnoge su parcele promijenile vlasnika pa se izmjenama DPU-a omogućilo da u takvoj promijenjenoj strukturi gradska uprava zgotovljuje potrebnu infrastrukturu, a da vlasnici istovremeno razvijaju svoje projekte i »vade« potrebne dozvole. U zoni Ciburi već su aktivna tri proizvodna odnosno poslovna objekta, četiri su u izgradnji, za tri je u tijeku izdavanje dozvola, a na još četiri parcele u tijeku su zemljani radovi odnosno priprema terena. Time je već aktivirano 60 posto ukupne površine poslovne zone Ciburi, ostatak je još bez namjene, no investitori će se za preostale površine puno lakše zainteresirati u stanju njihove prostornoplanske i infrastrukturne zaokruženosti, nego da toga nema. U izmjene plana i izgradnju infrastrukture u ovoj zoni Grad je uložio oko dva milijuna kuna.

Sporo useljavanje vojarne

Razvoj projekata u bivšoj pazinskoj vojarni Rimanić također smatra značajnim lanjskim postignućem. U obnovu i rekonstrukciju električne i vodovodne mreže Grad je lani uložio 650.000 kuna, ove godine će u dalje uređenje tog prostora uložiti još toliko, međutim za privođenje pojedinih prostora u vojarni nekoj novoj funkciji presudna je inicijativa i sposobnost udruga kojima su oni dodijeljeni. Lani se samo jedna udruga uspjela useliti u dodijeljeni i uređeni prostor, karate klub Sensei, no pred useljenjem je lovačka udruga Vepar, još nekoliko sportskih udruga, a i Društvo tjelesnih invalida se tom cilju približilo više od drugih. No zamašnjak oživljavanju vojarne, dogovoreni i ugovoreni smještaj nekih studija riječkog veleučilišta, nikako da se pokrene, unatoč neostvarenim najavama o konkretnim i već odavno prošlim datumima. Rimanića su, kaže, izvijestili da su razlozi financijski, da se veleučilište financira od Ministarstva prosvjete, a da je Grad tu izvršio sve preuzete obveze, uključujući i izdavanje lokacijske dozvole za adaptaciju najveće zgrade u vojarni.
Brzo, uspješno i kvalitetno uređenje prostora službe Dnevnog boravka i pomoći u kući za starije osobe, u suterenu Spomen doma, što je projekt ostvaren u suradnji Grada, Crvenog križa te Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, još je jedan, uz već spomenuto, značajan korak naprijed u odnosu na ranije stanje u Pazinu, smatra gradonačelnik.
Zato je tek na četvrto mjesto stavio ono u što je uloženo najviše novca, ali što nije nikakva lokalna originalnost ni inovacija, već bi to trebao raditi svatko tko je na vlasti – izgradnju krupne komunalne infrastrukture. Lani su tako na području grada asfaltirana 3,73 kilometra nerazvrstanih cesta do šest naselja, u vrijednosti od 1,63 milijuna kuna; postavljeno je 125 tijela javne rasvjete na 11 lokacija, što je koštalo 1,4 milijuna kuna; no najviše se gradilo kanalizacije, više nego ikad dosad u jednoj godini. U kanalizacijske dionice Stari Pazin – Foškići, Stari Pazin – Rogovići – Ciburi (s odvojkom za Lovrin), Buraj – Kaštel i oborinski kolektor Soline Grad je uložio 4,5 milijuna kuna (u što su uračunate i županijske dotacije), a povrh tog iznosa ove su projekte značajno pomogle i Hrvatske vode.

Prodajom zemljišta do novca za dvoranu

Gradski projekti planirani za 2009. godinu također su veliki i značajni, iako su neki od njih više u kategoriji nade nego objektivnog planiranja. To je, primjerice, slučaj s dolaskom riječkog veleučilišta u vojarnu: Grad je tu svoje napravio, a hoće li se tijekom 2009. prostor osposobiti i studij proraditi, ovisi o ukupnom državnom financiranju tog veleučilišta. Najveći autonomni gradski projekt, koji se u 2009. želi barem početi, izgradnja je gradsko-školske sportske dvorane na lokaciji iza Spomen doma. Lokacijska je dozvola izdana, predstoji provođenje natječaja i polovicom godine dvorana bi se trebala početi graditi. Cijeli projekt košta 20 milijuna kuna, Grad sav taj novac još nema, no Rimanić veli da je proračunom planirana prodaja nekoliko gradskih parcela, od čega se planira zaraditi novac za gradnju dvorane, a očekuje se i pomoć Županije te iz državnog proračuna za 2010. godinu.
Minulih se godina izgradilo dosta infrastrukture u mjesnim odborima, a ove bi u središtu pažnje trebao biti sam grad Pazin, odnosno njegovo šire urbano središte. Jedan od najvećih projekata na tom području bit će izgradnja kapele na gradskom groblju Moj mir, uz preuređenje parkirališta i manje proširenje groblja. I za kapelu je već izdana lokacijska dozvola, a do polovice godine očekuje se da će taj objekt biti barem pod krovom. U planu je i preuređenje »unutrašnjeg trga« iza gradske tržnice, njegovo popločenje i prometno uređenje. Ukoliko tijekom 2009. godine počne izgradnja druge trake dionice Istarskog ipsilona od Kanfanara do Rogovića, viškom iskopanog materijala trebalo bi se nasuti područje Lakote, odnosno udolina od benzinske crpke prema Pazinčici, čime bi se dobilo veliko javno parkiralište. Naposljetku, ove bi godine trebao biti izgrađen i kružni tok u centru grada, »kod socijalnog«, na križanju ulica Jurja Dobrile i M. B. Rašana. Hrvatske ceste kao investitor već su potpisale ugovor s pulskom Cestom kao izvođačem, a kad se gradilište otvori, najprije će se na tom mjestu izgraditi posljednja nedostajuća dionica preusmjerene oborinske kanalizacije.
Među projektima na kojima će se i dalje raditi, ali neće biti dovršeni u 2009. Rimanić izdvaja Kuću za pisce na Buraju i Centar za uzgoj i reprodukciju istarskih autohtonih pasmina na Gortanovom brijegu, a projekt koji bi trebao najviše promijeniti sadašnju sliku užeg gradskog središta, uređenje novog sjedišta Istarske županije u zgradi u kojoj su gradsko kino, dvorana Mirna i Osnovna glazbena škola, također je već u fazi izdavanja lokacijske dozvole. Ove se godine u tom budućem županijskom kompleksu očekuje tek početak izgradnje podzemne garaže na prostoru sadašnje terase ispred kina. Tijekom godine radit će se i projekti za Dom umirovljenika na lokaciji Lešće te za buduću novu školu na Starom Pazinu.

Gradi se 160 stanova?

Ova bi godina za Pazin mogla biti značajna i po ponovnom razbuktavanju stambene izgradnje nakon gotovo petnaestgodišnje pauze. U privatnopoduzetničkoj režiji u tijeku je već izgradnja zgrade s 15 stanova u Ulici Saše Šantela, i još jedne s 35 stanova u Lešću, a u tijeku je postupak izdavanja građevinskih dozvola za tri zgrade s po 25 stanova također u Lešću, na lokaciji sadašnjeg poduzeća Vladimir Gortan projektira se stambeno-poslovna zgrada s 25 stanova, a u različitim fazama pripreme je i još nekoliko manjih zgrada, s manje od deset stanova po svakoj. Ukupno se u Pazinu može nabrojati 60 stanova u izgradnji i još 100 u pripremi. Ako u Pazinu desetljećima nije bilo stambene izgradnje, tko će živjeti u tih 160 novoizgrađenih stanova? Pitanje je tim opravdanije zbog činjenice da se u Pazinu već nekoliko godina nije uspjelo osmisliti kako primijeniti državni program poticane stanogradnje, a Rimanić veli da je glavni razlog tomu što je država tražila planiranje velike stambene zgrade s barem 40 stanova, što u Pazinu nije održivo. Ako se kriteriji promijene, Grad uvijek ima u rezervi jednu namjensku parcelu za poticanu stanogradnju. Međutim, pitamo gradonačelnika mogu li se s obzirom na tako veliki broj novih stanova očekivati nova doseljenja u Pazin.
– Motivacija za novu privatnu odnosno poduzetničku stambenu izgradnju u Pazinu vjerojatno se razvila zbog puno pristupačnijih cijena izgradnje nego u drugim istarskim gradovima, a možda i zbog u anketama visoko ocijenjene ukupne kvalitete života u našem gradu. Vjerojatno će te stanove popuniti djelatnici raznih državnih službi, no nama bi bilo jako drago da država ta doseljenja poprati i izgradnjom boljih kapaciteta za rad državnih službi, da za njih izgradi nove poslovne prostore, a ne da se kao dosad stišću u potkrovljima postojećih zgrada, kaže Rimanić.
Na razini društvenog života ističe bogat i raznolik rad gradskih udruga, čija je kreativnost i kvaliteta posebno došla do izražaja u prosinačkim predblagdanskim manifestacijama. Budući da Pazin, po Rimaniću, »nije atraktivna kulturna destinacija«, programi udruga bit će okosnica kulturnog života grada i u 2009. godini, a tokom ljeta nastojat će se prirediti nešto bogatiji programi u pazinskom Kaštelu.

Bit će više zapošljavanja nego otkaza

Na kraju pitamo gradonačelnika znače li aktualni procesi infrastrukturne izgradnje, prostornog planiranja i aktualnog investicijskog vala da se Pazin potiho želi reindustrijalizirati, da ne može prežaliti negdašnja vremena velikih i jakih tvornica koje su nosile i ukupan razvoj ovog dijela Istre.
– U Pazinu smo obavili tranziciju, koja je doduše bila mukotrpna, ali uspješna jer se odvila bez većih trauma. Još uvijek smo na gubitku što se tiče broja radnih mjesta, ali trendovi su vidno pozitivni: gospodarstvo Pazina transformira se iz negdašnjeg malog broja velikih u veći broj manjih gospodarskih subjekata. U Pazinu se još dugo neće pojaviti industrijski dinosauri kao što su nekad bili Pazinka ili Istraplastika. I ovaj posljednji val vlasničkih ili poslovnih transformacija koje zahvaćaju Puris, Istracommerce ili ostatke bivše Pazinke neće, smatram, imati negativan učinak jer, ako se planirani razvoj doista i dogodi, otvorit će se više radnih mjesta nego što će se otkaza podijeliti. Moramo biti svjesni da se u tržišnoj ekonomiji ponekad događaju i zatvaranja tvrtki, no s obzirom na najavljene investicije i nova zapošljavanja, pa i očekivana nova doseljenja u Pazin, mislim da ćemo na kraju biti u plusu, da će radnih mjesta biti više te da će i Grad imati više prihoda, optimističan je Rimanić.

Davor Šišović
www.glasistre.hr

12 komentara na “Nakon petnaest godina ponovno se grade stanovi”

  1. optimist napisao:

    Da grade se stanovi koji su prodani prije nego se pocnu gradit. A mjesecnu ratu platit cete prodajom svog bubrega.

  2. ajme napisao:

    ovo je stvarno čudno, samo jedan komentar,

    1. p napisao:

      već se je to negder drugder komentiralo ja mislin

  3. briznapametpoglavarska napisao:

    Bravo majstori .Dok neosvane neka fabrika u pazinu da more zaposlit min. 200 ljudi morete se skrit doma.A gradit neke stanove, sportske dvorane, u ciburima neke hale koje ce bit privatna skladista to obicnim radnicima (vecina,koja placa komunalije i neka beskorisna sranja koja in drzava ili grad namece)NE TREBA od toga ima korist samo pazinska elita. Zato ston gradnjon MAŽITE OČI maloj dici.

    1. Sroljo napisao:

      Dragi moj obični radniče ti pripadaš izumrlim životinjama. Tvoje je mjesto među dinosaurima. Komu danas trebaju te obične neobrazovane mutikaše. Danas je vrijeme menađera i intelektualaca, a za obične radnike osim u crnik kronikama više nema mjesta.

  4. axl napisao:

    Moj komentar je bio prvi pa su ga izbrisali !!!

  5. gradjanin napisao:

    Zar je i ovaj portal postao jedan od IDS-ovih javnih glasila??
    Dajte ljudi uozbiljite se malo i razmisljajte svojom glavom.
    Gradnja dvorane na lokaciji iza Spdomen doma potpuni je promasaj.
    Grad se i ovako suočava sa nedostatkom parkiralisnih mjesta, a umjesto da planiramo i uređujemo nove zelene povrsine devastiramo i ove postojece.
    Nadalje, ova lokacija za dvoranu jedno je od glupljih rjesenja…
    Primarni korisnici nove dvorane trebali bi biti ucenici GSSJD, prema tome, nadasve je glupo pozicionirati dvoranu na nacin da njeni primarni korisnici izgube pola skolskog sata da bi do nje dosli i iz nje vratili se u skolu.
    Troskovi izmjene prostornog plana i nove projektne dokumentacije zbog promjene lokacije izgradnje dvorane mogli su pokriti dio troskova za otkup zemljista iza skole.
    A uostalom nasi vrli Gradski oci htjeli bi da vlasnici svoje nekretnine Gradu prodaju u bescjenje, dok ti isti gradske nekretnine na puno manje atraktivnim lokacijama zele dobro i skupo prodati.

    1. lakota napisao:

      a da su nasipali lakotu pa tamo napravili dvoranu, malo dosta je blize skoli i ne bi trebali potrosit ni lipe za otkup

    2. sisic napisao:

      a ca ovako ne zgubimo pol sata dok dojdemo do kolegija

  6. ma napisao:

    Nije vezano baš uz ovo, ali priča ulica da je belgijanac (ostatak ostataka Pazinke) totalno obustavio proizvodnju i da će 70-tak ljudi ostat bez dela. Navodno ih je sad samo 6-7. Ča je bilo to negdje u medijima? Nisan primjeti. Ili ne dođe na red od svih ovih silnih tiskovnih komferencija?

Komentiranje je onemogućeno.

Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2022.