Prema IstraMetu slijedi 20 hladnijih godina

Na dnevnoj razini uglavnom imamo oko 1.500 posjetitelja, a kada se s vremenom dogada nešto osobito zanimljivo, broj posjetitelja zna dosegnuti i 7.000 po danu, priča nam Petar Radovan, apsolvent mediteranske poljoprivrede iz sela Žužići, nedaleko od Tinjana.

Petar je, s gimnazijalcem Alenom Šterpinom iz Pazina i Goranom Kovačevićem iz Buja, prije nešto više od godinu dana pokrenuo, danas već prepoznat po ozbiljnosti i preciznosti, meteorološki web-site Istramet.

– Naš web-site postoji od početka 2010., a u njegov nastanak i postojanje uključeni su ljudi iz cijele Istre, s Kvarnera, iz Rijeke, iz Italije, Slovenije. To su uglavnom mladi ljudi, od 13 do 35 godina, kojima je meteorologija neka vrst “urodene strasti”. Recimo da se ideja o ovakvom web-siteu koji bi se bavio meteorologijom rodila zahvaljujući raznim blogovima, forumima i slično, gdje smo se medusobno upoznali i shvatili da nas ima dosta koji meteorologiju volimo i proučavamo. Naša je ideja bila u početku da se bavimo Istrom, gdje smo postavili 20-ak automatskih meteoroloških postaja, medutim, došli smo do toga da već imamo   podatke i s drugih područja, prije svega s Kvarnera i iz Rijeke, a uskoro postavljamo prvu postaju i u Delnicama, u drugim dijelovima Gorskog kotara i Like, kaže Petar.

Uzor Milan Sijerković Alen Šterpin, koji nakon završetka gimnazije želi upisati Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, napominje da automatske meteorološke postaje, osim u Istri, postoje i u Cresu, u Selcu, u Rijeci, na vrhu Učke.

– Nekomercijalna smo organizacija, neke smo postaje postavili sami, neke su postojale od ranije, a za postavljanje nekih su nam se javili ljudi s raznih područja kojima smo pomogli uputama gdje ih nabaviti i kako ih postaviti. Jedna automatska meteorološka postaja košta 841 kunu, tako da smo za neke sami uštedjeli novac i kupili ih, a uvijek je dobro kada ljudi s nekih prostora žele uložiti u to i kupiti postaju jer se onda umrežimo i primamo podatke i s tog lokaliteta, dodaje Alen.

Prognoze s Istrameta su medu najpreciznijima kada je riječ o Istri i Kvarneru. To je stoga jer, upućuju nas naši sugovornici, znaju kako točno odredena prognoza djeluje na konkretnom području. S obzirom na to da su vrlo koncentrirani na njegovo proučavanje, dobro ga poznaju i znaju kako koji dio reagira.

– Oduvijek sam volio grmljavine i snijeg. Uglavnom, nama je normalno sve ono što ostalim ljudima nije normalno. Nama je akcija kad je vrijeme ružno, kad je oluja. Još kao mali, uvijek sam zapisivao s teleteksta temperature: Pazin, Rijeka… Govorili su mi moji doma: “Alen, nemoj to delat, još ćeš poluditi, previše si u tome…” Kasnije sam se educirao uz pomoć interneta, pa smo se našli i mi kao grupa koja se time bavi, ali i stječe iskustva. Svaki dogadaj nama je iskustvo više,  svaka nova kiša, priča nam Alen povijest svoga meteorološkog odrastanja. Dosta mu je za proučavanje lokalne klime značila knjiga “Istarska meteorološka škrinjica” domaćeg meteorologa Milana Sijerkovića.

– On je dosta dobro opisao klimu u Istri po godišnjim dobima, po mjesecima, i tamo se da štošta naučiti. Često je u Istri, često ga vidim da se šeće po Pazinu, radi  na knjizi koja bi se bavila klimom Pazina kao svojevrsnim fenomenom, zbog hladnoća koje su netipične za Istru, kaže Alen Šterpin i ujedno pojašnjava taj  fenomen: Rast temperature

– Fenomen je sigurno, zbog kotline. Okolo su brda, a zrak je težak i on uvijek pada prema dolje. Tako se tijekom noći teški hladni zrak slije u kotlinu. Tako nastanu niske temperature, dok je na okolnim brdima toplije. To je glavni razlog zbog čega je Pazin tako hladan, to je tzv. temperaturna inverzija. Ispod samog Pazina je  potok koji je glavni razlog za veću vlažnost i maglu. Medutim, ima i nekoliko kotlina oko Pazina koje su možda još hladnije. U zaledu Rijeke, područje Čavala i Grobničkog polja je takoder dosta hladno područje. Ove zime je bilo čak i do minus 17 stupnjeva, dok je u Pazinu najniža temperatura bila minus 14.

Za razliku od Alena kojega najviše zanima proučavanje lokalne klime, Petar Radovan se više bavi globalnim zbivanjima.

– Klima na Zemlji se sigurno mijenja, i ovdje kod nas, u našem mikrosvijetu, ako gledamo Istru i Kvarner, u posljednjih 20 godina temperatura je na godišnjoj razini narasla od pola do stupanj i pol. Dakle, trend je podizanja temperature zraka, dok su oborine tijekom proteklih desetljeća stagnirale, a tek u proteklih  nekoliko godina malo rastu. O uzrocima globalnog zatopljenja dalo bi se raspravljati. Većina službenih izvješća govori da je za to kriv ugljični dioksid. Medutim, doista je teško zaključiti zašto baš CO2, jer on u efektu staklenika sudjeluje sa svega dva posto. Zanimalo nas je što bi onda Petar rekao, može li se uopće kazati kakva nas klima očekuje idućih godina?

– Ne možemo reći, makar postoje predvidanja, recimo našeg Državnog hidrometeorološkog zavoda, da će biti sve toplije. A ustvari to baš ne drži vodu jer ako pogledamo prošlost, možemo reći da se kretalo sve u valovima, kao more. Sad smo na vrhu tog vala i za pretpostaviti je da će klima u sljedećih dvadeset godina ići prema dolje. Znači, biti će hladnije, to je puno vjerojatnije. Šezdesete i sedamdesete su bile toplije, 80-e su bile dosta hladne. Znači, tada se dogadalo globalno zahladenje, ali to nitko ne spominje. Od kraja 80-ih do danas kreće opet zatopljenje, konkretan je naš informirani sugovornik.

Što se tiče trendova u svjetskoj meteorologiji, Petar upozorava:

– Postoji velik sukob izmedu znanstvenih struja – jedni govore da se nalazimo u fazi globalnog zatopljenja, drugi govore da se ne zna što će biti, a treći da je nastupilo vrijeme globalnog zahladenja. Nisu u pravu ni jedni, ni drugi. Najrealniji su oni neutralni, kao mi recimo, jer znaju da sve ovisi o prirodnim ciklusima.  Velike interesne sfere, poput nuklearnih ili naftnih lobija, jako su zainteresirane za meteorologiju. Recimo, mogu platiti nekog meteorologa da govori stvari koje im idu u prilog, odnosno da iskrivljuje podatke, kao što se radi. Dakle, dobro je biti neovisan i raditi to iz ljubavi.

– Da, jer onda možemo realno sagledavati stvari. Kada bi nam poslodavac bio neki zavod koji bi nam davao naputke kako da se odnosimo prema odredenim stvarima, onda bi to već bio problem. Medutim, nama život o ovome ne ovisi, ne dobivamo novac za to, tako da možemo biti realni, kaže Petar. On, Alen, Monika  i ostali iz Istrameta pozivaju sve zainteresirane za kupnju meteorološke postaje da im se jave na njihovu mail adresu, ili da ih nazovu jer žele širiti mrežu zbog sve većeg interesa na druga područja i regije. To bi za sve bilo korisno.

Monika Šuran: Učim od kolega
Vikendima obično idemo na neke izletiće, u prirodu, proučavamo, fotografiramo, poslije sve stavimo na naš web-site, nekada pišemo reportaže,  izvještaje, kaže Monika Šuran iz Poreča, koja za sebe ističe kako puno toga o meteorologiji uči od svojih kolega na izletima ili kroz neformalna  druženja, na sastancima udruge, obično negdje u središnjoj Istri ili na Učki.

Alen Šterpin: Obožavam snijeg
Alen Šterpin obožava kada pada snijeg. Kao i njegovi kolege, tada danima ne spava, već se bavi proučavanjima i najsitnijim promjenama koje  zamjećuje u prirodi. Kaže da su meteorologiju izučavali i stari narodi, postoje zapisi iz Mezopotamije, a prvu stručnu knjigu na tu temu koju danas poznajemo napisao je grčki filozof Aristotel.
– Ako je nebo crveno kada sunce zalazi, znači da će sutradan biti sunčano. Ako je nebo crveno u zoru, onda slijedi kišni dan. To su neki stari znakovi koje su poznavali i naši preci, napominje Alen.

Petar Radovan: Sve automatizirano
Automatska meteorološka postaja, primarni “alat” ovih mladih znanstvenika, nalazi se u vrtu kuće roditelja Petra Radovana.
– To je uredaj koji mjeri sve meteorološke parametre svakih nekoliko sekundi, ovisno o postavkama. Znači, čovjek tu ne mora ništa raditi osim  upaliti program računala i nabaviti postaju. Sve je automatizirano. Mjeri se temperatura zraka, trend temperature, tlak zraka, vjetar, oborine, osjet ugodnosti. One moraju biti u hladu da ih sunce previše ne zagrije, da bi se dobila realna temperaturna slika.

Nema straha od tsunamija
Petra Radovana upitali smo treba li se stanovništvo s ovih područja bojati tsunamija, potresa?
– Mi se ovdje ne trebamo bojati ni tsunamija ni potresa, možda postoji opasnost od poplava, kao lani. A u svijetu su ti dogadaji normalne pojave, te katastrofe nisu u porastu. U stvari, u porastu je samo utjecaj katastrofe na ljude. Kada gledamo katastrofe u dolarima, onda one jesu u porastu. Recimo da se katastrofa koja se nedavno dogodila u Japanu dogodila prije stotinu godina, štete bi bilo puno manje. Kolika bi bila materijalna šteta da
se ta katastrofa dogodila na prostoru koji nije naseljen? Stradalo bi nešto šuma, životinja, i iz čovjekove perspektive štete u dolarima gotovo da ne bi bilo. To se u prošlosti stalno dogadalo, velike erupcije vulkana, ledeno doba… Recimo da sada eruptira neki vulkan, onda bi to bilo globalno, za cijelu prirodu. Dok je tsunami, ako gledamo u kontekstu cijele prirode, zanemariva pojava, jer prirodu neće poremetiti.

Zašto često kiši nad Rijekom i Opatijom?
Glavni čimbenik riječke klime je što su sve uokolo planine – Učka, Gorski kotar, i one najviše utječu na to da u Rijeci ima puno padalina. Kada stiže vlažan zrak, dolazi do Rijeke i zrak od planina nema kamo, nego se prisilno uzdiže. Tada dolazi do kondenzacije i zbog toga ima dosta kiše u Rijeci. Opatija i malo više prednjači s oborinama jer je pod Učkom. Ona ima dosta visoke jutarnje temperature i niske dnevne, no razlika izmedu jutarnjih i  dnevnih temperatura je u Opatiji mala, dok je u Rijeci puno veća, kaže Alen Šterpin.

Hladna kolovoška jutra
Na stranici Istrameta jučer smo pročitali da je jutro u petak bilo vrlo svježe za ovo doba godine. Temperatura zraka se u Gradišču spustila na samo 4,8°C, Pazinu 7,6°C, a Flengima 9,9°C! Usprkos toplom moru svježe je bilo i uz obalu. Minimalna temperatura zraka u Umagu je iznosila samo 13°C. U idućim danima očekuje nas daljnji porast temperatura zraka.

Glas Istre, 13. kolovoz 2011.

Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2022.