Nastavak arheoloških istraživanja „Beramske gradine“
U petak 8. ožujka navečer održan je sastanak s mještanima Berma u prostoru Mjesnog odbora Beram, na kojem je mr. sc. Jadranka Drempetić, d.i.a. predstavila mještanima projekt nastavka arheoloških istraživanja Beramske gradine, sa željom da se istraživanja nastave nakon punih 130 godina.
Naime, zadnja arheološka istraživanja u Bermu vršena su 1883. godine, a vodila su ih trojica arheologa: Marchesetti iz Trsta, Karl Moser iz Austrije i Andrea Amoroso. Sve je započelo kad je Marchesetti, zimi 1882./03., dobio u Trst urnu iz Berma, slučajno pronađenu prilikom obrade terena u vrtu. Nakon toga u travnju 1883. odlazi u Beram i započinje s probnim iskopavanjem, kada pronalazi 25 urni te njihov sadržaj odnosi sa sobom, a o nalazu izdaje kratak članak. Nakon toga druga dvojica arheologa dolaze vršiti istraživanja, čime je do kraja 1883. godine završio rad na nekropolama. Od tada nitko nije pokretao pitanje dovršenja istraživanja, niti je bilo pokušaja da se očisti južna padina ispod Berma, kako bi ostaci gradinskog zida bili pristupačni i detaljnije evidentirani.
Nakon 130 godina, uz entuzijazam Jadranke Drempetić te arheoloških i antropoloških stručnjaka suradnika na projektu i podršku Mjesnog odbora Beram i Grada Pazina, sazrjelo je vrijeme da se istraživanja nastave.
Beram, jedno od tipičnih istarskih naselja na brežuljku, jedinstven je po tome što kontinuitet života i prirodnog rasta postoji od prethistorije do danas. To je ujedno i posljednje u nizu naselja uz Limsku dragu.
U svojem dugom trajanju Beram je sačuvao svjedočanstvo o graditeljskom razvoju od VIII st. pr. Kr. do danas. Osobitu vrijednost predstavlja činjenica da je prvobitna gradinska struktura postala temeljem cjelokupnog razvoja naselja. Umjetnička djelatnost do početka XVII st. bila je na visokoj razini, pa još danas možemo reći da je čitav Beram spomenik i svojevrsni muzej. Ovaj arheološki lokalitet je važan za istarsku, ali i evropsku povijest.
Stoga je projekt prepoznat u širem kontekstu, kao polazište za ukupan razvoj kraja, koji će realizacijom istraživanja te prezentacijom i interpretacijom pronalazaka dobiti mogućnost turističke i gospodarske valorizacije. Za uspjeh ovog projekta izuzetno je važno da se u njega aktivno uključe i mještani Berma te da ga prihvate kao svoju priliku za dugoročni razvoj mjesta i poboljšanje kvalitete života.
Sastanku, na kojem su pokretači projekta željeli upoznati mještane Berma sa svojim namjerama i ciljevima, pored mnogobrojnih mještana, koje je na početku pozdravio predsjednik Mjesnog odbora Beram Davor Pilat, prisustvovali su gradonačelnik Grada Pazina Renato Krulčić, mr. sc. Aleksa Ladavac, donedavni glavni pomoćnik generalnog direktora Bina-Istra d.d., mr. sc. Marino Golob, predavač na Veleučilištu u Rijeci i Emina Svilar, stručna suradnica za kulturu Grada Pazina.
