Uz financijsku potporu Ministarstva kulture i ove se godine nastavljaju konzervatorski radovi na Palači Rapicio.

Palača Rapicio, odnosno vidljivi ostaci njenih vanjskih zidova na litici iznad Pazinske jame, u neposrednoj blizini Kaštela, u sklopu povijesne jezgre grada Pazina, valorizirana je kao građevina „visoke graditeljske vrijednosti“.

Vrijeme njenog nastanka je, prema mišljenju povjesničara Camilla de Franceschija, 16. stoljeće, mada se pretpostavlja da je tu i ranije postojala starija građevina kao dio fortifikacijskog sustava naselja oko kaštela.

U obliku impozantne dvokatne građevine sa prizemnim gospodarskim prostorijama, koja nam je poznata iz brojnih sačuvanih grafika i fotografija, palača je bila nešto više od tri stoljeća prebivalište tršćanske patricijske obitelji Rapicio, čiji je prvi pazinski član bio Fabrizio, kako navodi De Franceschi, koji je koncem 16. stoljeća bio kancelar u službi austrijskog nadvojvode, dok je zadnji muški član ove obitelji umro 1901. godine. Ne zna se pouzdano što se s kućom događalo od tog vremena do njenog bombardiranja 1943. godine, od kada postupno propada.

Prijedlog sanacije izradio je još 1999 godine prof.dr. Zvonimir Sabljak, a 2004. godine izrađena je i specifikacija te detaljan opis potrebnih radova. Budući da je teren izuzetno zahtjevan i djelomično nedostupan, nisu poduzimani opsežniji zaštitni radovi. U više navrata je sortiran srušeni građevinski materijal i uklanjan dio raslinja, radi sigurnosti prolaznika. Zbog degradacije građevinsko-arhitektonske strukture radovima građevinsko-konstruktivne sanacije nije bilo moguće pristupiti na osnovu raspoložive dokumentacije, već je bilo potrebno izraditi projektnu dokumentaciju u skladu sa sadašnjim stanjem na terenu i dopuniti je projektom skele i karakterističnim izvedbenim detaljima, stoga je za predmetnu građevinsko – konstruktivnu sanaciju u 2014.g. izrađena tehnička dokumentacija koja između ostalog sadrži projekt skele, troškovnik sanacijskih radova s tehničkim opisom i karakterističnim izvedbenim detaljima.

U 2012. godini, kad je sufinanciranje programa prvi put odobrilo Ministarstvo kulture koje kontinuirano pruža Gradu financijsku potporu u realizaciji programa sanacije ovog vrijednog primjerka graditeljske baštine, izvedeni su pomoćni radovi na istraživanju lokaliteta uz arheološki nadzor i arheološko sondiranje. Prostorni opseg radova obuhvaćao je površinu od 110m2 unutrašnjosti građevine. Osim toga, iskopane su dvije sonde – uz jugoistočni ugao građevine, površine 3m2 te s unutarnje strane zapadnih vrata (prozora) južnog pročelja, površine 5m2.

Uz arheološki nadzor očišćena je unutrašnjost i dio prilaza palače. Najprije je očićeno drveće i nisko raslinje, a slijedilo je uklanjanje nasipa urušenja, zemlje i smeća koje se godinama tu odlagalo. Čišćenjem urušenog materijala otvorile su se neke nove strukture koje su godinama bile skrivene, a govore nam o rasporedu prostorija prizemlja kuće. Od samog početka radova pratio se vanjski sjeverni zid prema zapadu, unutar koga su se našla vrata, odnosno dio ulaza u podrumske prostorije s kamenim stepenicama. U unutrašnjosti su, nakon uklanjanja dijela nasipa, otkrivena dva zida smjera sjever – jug, koji zapravo dijele podrum na tri prostorije. Matična stijena je obrađena prilikom gradnje kuće i iskorištena kao temelj za zidove, a gdje je trebalo i preklesana da bi se dobila što veća unutarnja površina. Plitke škrape su popunjene zemljom, a one dublje i veće manjim pločastim kamenjem.

Nakon čišćenja i arheološkog sondiranja terena izrađen je geodetski elaborat i arhitektonski snimak postojećeg stanja kuće Rapicio, na temelju kojih je u 2014. godini napravljen projekt sanacije po kojem je započela I. faza sanacije najkritičnijeg dijela građevine – zapadnog, odnosno jugozapadnog ugaonog zida građevine. Površine zidova pokrivao je bršljan, šireći fuge i ulazeći u njih, što je uzrokovalo razdvajanje kamena, a to je na ovom dijelu osobito dolazilo do izražaja i ugrožavalo stabilnost građevine.

Kritičan je bio i dio građevine – t.i. „kula“ – kao dodatak južnom pročelju. Prizemlje objekta bilo je zatrpano urušenjem vlastitog kamena i međukatnih konstrukcija, koje je svojim potiskom nepovoljno utjecalo na stabilnost zidova. Na unutarnjem, sjeveroistočnom kutu istočnog i južnog zida bila je vertikalna pukotina cijelom visinom spoja.

U 2015. godini nastavlja se druga faza radova – sanacija istočnog, odnosno sjeveroistočnog ugaonog zida građevine, da bi u programu za 2016. bila izvedena sanacija dijela južnog zida građevine, koji je obuhvatio „kulu“, dok je u 2017. godini dovršena sanacije južnog zida.

U programu za 2018. godinu planira se očistiti teren te izraditi arheološke sonde na neistraženim i devastiranim sjevernim dijelovima lokaliteta te sanirati ostatke zidova sjeverozapadnog dijela građevine.

Programom koji se prijavljuje za 2019. godinu planira se izraditi projektnu dokumentaciju uređenja i prezentacije lokaliteta, kao i radove rekonstrukcije i konzervacije arheoloških iskopanih zidova, uređenje podova prostorija te uređenje prilaza lokalitetu.

Cilj programa je revalorizacija građevine i njena uporaba u obogaćivanju kulturno-turističkih sadržaja.

pazin.hr