Novo pazinsko kino u dvorani Spomen doma

Nakon što je krajem veljače u Pazinu zatvoreno jedino gradsko kino Twin Peaks, činilo se da je to definitivni kraj kinoprikazivačke djelatnosti u središnjoj Istri. Srećom, uskoro su zapuhali neki povoljniji vjetrovi pa bi Pazin relativno brzo trebao dobiti novo digitalno opremljeno kino, i to u Spomen domu. Takvim modernim kinima, zahvaljujući projektu pod patronatom Ministarstva kulture, uskoro će se moći pohvaliti Poreč i Rovinj, a realizacija kreće već u 2013. godini. 

– Novo pazinsko kino bit će smješteno u obnovljenoj velikoj dvorani doma kapaciteta 588 sjedaćih mjesta gdje su se svojedobno redovito, a kasnije povremeno, održavale kinematografske projekcije, kaže nam ravnateljica gradskog Pučkog otvorenog učilišta Sonja Matijašić. U požaru 2004. godine prilikom predstave Tarika Filipovića i Renea Bitorajca uništena je audiotehnika Spomen doma te je izgorjelo kinoplatno, koje sada planiraju obnoviti. Prvi uspjeh na tome putu bila je uspješna kandidatura POU-a na natječaj Ministarstva kulture za potporu digitalnom opremanju nezavisnih kinodvorana u razdoblju 2012. – 2013., u što je svrstano i kino u Spomen domu.

U prvoj fazi osposobljavanja kina sanirala bi se projekcijska kabina, projekcijsko platno koje bi se moglo koristiti i za 3D projekcije, nabavio bi se dolby digital procesor zvuka te, što je vrlo važno, razglas koji se dosad morao iznajmljivati, a koristit će se i za druge manifestacije u Spomen domu, kaže predsjednik Upravnog vijeća POU-a Tomislav Čubrić te dodaje da bi u tu svrhu Grad Pazin trebao uložiti 324 tisuće kuna. Ravnateljica Matijašić veli da bi se sredstva za obnovu tek trebala osigurati rebalansom ovogodišnjeg pazinskog proračuna, dok nam je pazinski gradonačelnik Renato Krulčić potvrdio da će se za projekt kina u Spomen domu osigurati novac iz gradske kase.

Digitalizacija kina uslijedila bi tijekom 2013. godine, u toj bi drugoj fazi Ministarstvo sudjelovalo s 507 tisuća, a Grad s 339 tisuća kuna. Digitalno kino značit će mnogo veće mogućnosti za reprodukciju snimaka, primjerice s osobnog računala, satelitskog prijemnika, digitalne televizije, kamera, divxa, dakle, sve ono što se trenutno može na osobnom računalu. U trećoj fazi, koja bi uslijedila 2014. ili kasnije, kino bi se nadogradilo i osposobilo za 3D projekcije, međutim, o toj je fazi, koju bi financirao POU, još prerano govoriti. – Kada bude u funkciji, to će biti najveće zatvoreno kino u Istri. Bogati zvuk dolby surround dolazit će iz svih smjerova dvorane, bit će instalirano više od deset kilovata zvučne snage. Čini se da će Pazin dobiti jedno od najsuvremenijih kina u državi.

Kinodjelatnost u Poreču zaživjela je s dolaskom filmova početkom 20. stoljeća, a odvijala se dje i danas – u zgradi kazališta. Danas je ovo mjesto sjedište Pučkog otvorenog učilišta koje je zaduženo za kinoprojekcije u gradu. Unatoč poplavi novih tehnologija i zabava, kinopredstave imaju dosta dobru posjećenost, čemu je pridonijela i obnova dvorane prije nekoliko godina. Lani je održano 115 projekcija koje je pogledalo ukupno 9.500 gledatelja, u prosjeku 80 po predstavi. Ove godine, do polovice rujna, kinopredstave je pogledalo devet tisuća gledatelja. Porečke ljubitelje velikog ekrana razveselit će vijest da će i njihovo kino biti obuhvaćeno već prvom fazom digitalizacije.

– Tijekom 2013. kino bi trebalo biti digitalizirano, ali točan termin se još ne za jer ovisi o  stalim kinima u Hrvatskoj. To za naše kino znači iznimno puno jer sve više filmova izlazi u digitalnom obliku, a ne više na 35-milimetarskoj traci. Odabir filmova i projekcija bit će sveobuhvatniji i suvremeniji, jer smo već sada ograničeni u odabiru filmova. Digitalni projektor moći će projicirati filmove sa svih postojećih medija pa čak omogućiti i prijenos utakmica, koncerata i opera uživo, internetom i u 3D tehnici. Po trećinu troškova digitalizacije financiraju Europska unija, Ministarstvo kulture i jedinice lokalne samouprave, veli voditelj kinodjelatnosti u Učilištu Aleksandar Poropat. Od ostalih stvari koje bi valjalo poboljšati u gradskom kinu, navodi aktivaciju kafića u foajeu kazališta koji bi bio otvoren cijeli dan i tako stvorio široki krug posjetitelja i veću cirkulaciju ljudi.

– Razmišljamo već nekoliko godina o online ticketingu da bi gledatelji mogli kupiti kartu internetom i mobitelom. Razmatramo mogućnost projekcija tijekom cijelog tjedna, uz razne ponude, poput proslava dječjih rođendana, dodatnih festivala amaterskog filma i sličnim, zaključuje Poropat.

Digitalna oprema stići će i u stoljetno kazalište Gandusio u Rovinju, koje je nakon dotrajalosti nekadašnjeg kina preuzeo i tu funkciju. U program Ministarstva ušlo je zbog svog redovnog programa.

– Naše će se kino digitalizirati iduće godine, odmah nakon velikih kino dvorana. Uz novu digitalnu aparaturu zadržat ćemo i staru, na kojoj ćemo moći prikazivati stare i arhivske filmove, kaže ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Dubravka Svetličić. Inače pokrenut je postupak izrade dokumentacije za renoviranje zgrade kazališta, nakon čije izrade će Grad Rovinj kao vlasnik tražiti potrebita sredstva.

Nakon pojave filmske umjetnosti u Rovinju je djelovalo nekoliko manjih kina, a za vrijeme Italije na današnjem Trgu brodogradilišta izgrađeno je reprezentativno kino Cine Roma. Imalo je veliku dvoranu i dvorište s ljetnim kinom. Nakon Drugog svjetskog rata preimenovano je u Moskvu, a nakon toga Beograd. S vremenom je kinodvorana dotrajala, a posjećenost pala pojavom prvih videoteka, pa se kinoprikazivačka djelatnost preselila u kazalište “Gandusio”. Nekadašnje kino je javno-privatnim partnerstvom preoblikovano u Multimedijski centar. Zgrada kazališta “Gandusio” je inače vizionarska ostavština rovinjskog gradonačelnika Nicoloa de Califfija, koji je za nju izradio i nacrte. U potpunosti je dovršena 1854. godine

Pučko otvoreno učilište Labina nada se da će Ministarstvo kulture uskoro raspisati novi natječaj za digitalizaciju kinematografske opreme, o čemu za sada postoje tek neslužbene naznake, doznajemo od ravnateljice Daniele Mohorović. Početkom srpnja, naime, zatekla ih je neugodna vijest da im novčana potpora za modernizaciju opreme nije odobrena. Nakon što su prijavili na natječaj, njegovi su djelatnici obavili očevid i trošak procijenili na 620 tisuća kuna. Očekivalo se da će ono u dvije godine isplatiti 70 posto iznosa, a ostatak će sufinancirati Grad. Ali Kino Labin našlo se među onima koja nisu prošla na natječaju. Mohorović je tada procijenila da će pomoć morati potražiti u Gradu ili fondovima EU jer će inače kino moći funkcionirati još najviše dvije godine.

Digitalizacija je samo dio njegove opće obnove za koju je Grad trebao izraditi troškovnik do početka rujna, ali se s tim dokumentom pričekalo upravo zbog mogućnosti da ministarstvo POU pruži novu šansu. Kino u zadnjim godinama bilježi pad posjećenosti. U prosjeku na projekcije dolazi 30-ak gledatelja, a izuzetak su filmovi za djecu kada se proda po stotinjak ulaznica. Zgrada je i kazališna dvorana pa se u njoj usporedo s kinematografskima održavaju i kazališne predstave.

I zgrada Kina Labin je ujedno i kazališna dvorana. Izgrađena je početkom 30-ih godina i nazvana Impero. Vlasnik je bio Vittorino Frankovich, jedan od tada najimućnijih Labinjana. Nakon drugog svjetskog rata postaje Partizan, a sadašnje ime dobilo je početkom 90-ih godina.

Glas Istre, tiskano izdanje 29.9.2012.

10 komentara na “Novo pazinsko kino u dvorani Spomen doma”

  1. jana napisao:

    Super vijest, baš me razveselila. Sada se još nadam da će netko složiti i kvalitetan program, da se za svakoga nađe ponešto, a ne da se svede samo na američke komercijalne blockbustere…

    1. mladi prc... napisao:

      da super vijest. Samo da skrenem paznju da “fancy” tehnologija ili “free” wireless nam nece pomoci puno kad dolazi u pitanje natalitet ili opstanak mladih obitelji u nasem dragem Pazinu. Decki, preusmjerite svoju pozitivnu energiju u drugem smjeru jer sigurno mlada familija ako nema za podmiriti osnovne potrebe koje su nepohodne za zivot ili opstanak u Pazinu nece doci kupiti ulaznicu u Pazinu nego negdje drugdje; kao Rijeka gdje ce ici, naci posao za oba dva roditelja, jeftinije i bolje uvjete zivota te ce napokon imati za ulaznicu cak i za onaj preskupi CineStar. Hvala…na objavi ovog clanka.

  2. ekonomista napisao:

    Projekt je super zamišljen ali bilo bi dobro da se pokaže i ekonomska isplativost ove investicije za slijedećih 5-10 godina jer me projekt jako podsjeća na Poreč i njihovu dvoranu Žatika.

    1. kulturnjak napisao:

      a mene ti podsjećaš na primitivne splićane u odnosu na Béla Tarra.

      1. ekonomista napisao:

        misliš reć na spaladium arenu?
        zanimljiv naziv – kulturnjak – a odmah vrijeđanje.

        1. kulturnjak napisao:

          ne mislim na spaladium arenu i tvoj je odgovor skretanje s teme, ako sam kulturnjak ne znači da pazim na bonton kad komentiram zajedljive i samodovoljne komentare. Obnova kina u Pazinu nema veze s megalomanskim investicijama u nove dvorane bez plana i programa.

        2. ekonomista napisao:

          da po svemu izgleda da je pazin pun para.

  3. kapitalist napisao:

    ne moraju svi projekti imat ekonomsku racunicu. koju ekonomsku racunicu imaju uredjeni parkovi? no, moze se postaviti pitanje da li je skoro milijun kuna koji moraju izaci iz gradske kase opravdano za nesto sto se zove kino.

    1. tomcub napisao:

      haha, budimo precizni, 663.000,00 kn nije skoro milijun kuna, od toga je cca 200.000,00 za osnovno ozvučenje koje ovako ili onako nedostaje velikoj dvorani

    2. Stabel napisao:

      Slažem se kapitalist s tobom, ali i sa onima koji jesu da se obnovi kino u Pazinu. Važno je ipak izraditi preciznu računicu koliko će to koštat godišnje, odakle će se i u kojem iznosu kino financirati. Inače bi POU tzrebalo više poraditi na finaciranju izvan gradskog proračuna (kotizacije, donacije, fondovi, zaklade). Proračun Pazina pune građani ovog grada onoliko koliko to objektivno mogu i uz velika naprezanja. Proračun je mršav, a izdaci veliki i svi usmjereni u potrošnju. Jesam za kulturu, jesam za sport, jesam za kino, ali ne znam imamo li dovoljno za sve potrebe građana ( vrtić, dnevni boravak, socijala, udruge građana, parkovi, ceste, odvodnja, javna rasvjeta, vatrogasci, muzej, knjižnica, Crveni križ itd.). Kako i otkuda samo su dva:
      1.dodatno opteretit ionako siromašne građane,
      2. Naći druge izvore financiranja.

      Stoga pohvala inicijativi, puno uspjeha uz obavezan oprez.

Komentiranje je onemogućeno.

Oglasi
Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2019.