Obilježena 80. godišnjica rođenja Renata Pernića

Iz terenskih putešestvija po Istri Renato Pernić skupio je na tisuće i tisuće sati dragocjenoga materijala kojega je oblikovao u dojmljive i rado slušane radioemisije koje je emitirao prvenstveno na domicilnoj Radio Puli

“Renato Pernić je bio veliki čovjek, čuvečina rekli bi njegovi Ročani. I pravi težak. Čovjek iz puka, iz naroda. I vratio se u taj narod, u memoriju naroda, u njegovu svijest, među svoje meštre, svirce i kantadure”, istaknuo je na programu “Renatu Perniću na spomen”, u povodu 80. godišnjice njegova rođenja održanom u ročkom Domu kulture producent ove ročke manifestacije Vladimir Pernić.

Brojni gosti

Uz njega u, kako su ga nazvali, pogovoru o Renatu, sudjelovali su Josip Pino Knapić iz Raše, glavni urednik Radio Pule Bruno Krajcar i Davor Grabar iz Roča. Nastupile su sve sekcije ročkoga KUD-a, mješoviti pjevački zbor, limena glazba, pomladak limene glazbe, gunjci “Arkul” te svirači, pjevači i plesači iz raznih krajeva Istre. Nastupom na velu i malu roženicu Dean Kliman i Zdenko Glavaš, svirkom na meh i svirale Đino Bučić Barilić iz RKUD-a Rudar Raša, kantaduri iz Barbana Josip Trošt, Vlado Kožljan i Nevia Kožljan, harmonikaš Leonardo Rojnić iz Barbana, Gunjci Arkul Roč, svirkom na organić Pere Škuflić iz Muntića i Folklorno društvo Pazin.

U prigodnom spomen-programu održanom u organizaciji KUD-a “Renato Pernić” Roč, Katedre Čakavskog sabora Roč i HRT-a Radio Pule i pod pokroviteljstvom Grada Buzeta, bili su nazočni Renatov sin Daniele, te Renatova bliža i dalja rodbina, njegovi suradnici i prijatelji, a umjesto minutom šutnje, zasluženu počast odali su mu onako kako bi i on više volio – toplim i snažnim pljeskom. Obilježavanje 80. godišnjice rođenja započelo je u petak kada su na Gradskome groblju u Puli upaljene svijeće i položeno cvijeće na grob Renata Pernića.

Uz uvodne riječi buzetskog gradonačelnika Siniše Žulića, u subotnji ročki program Vlado Pernić uveo je uz zvuke mantinjade s poznatim Renatovim pozdravom: “Bog daj zdravlje” te istaknuo da je Renato Pernić rođen u Kompanju, u zaseoku Kosići, 24. kolovoza 1938. godine. Završivši učiteljsku školu u Puli 1957. godine, zaposlio se kao učitelj muzičkog odgoja u Roču, i odmah uz rad u podučavanju osnovnoškolaca započeo s izvanškolskim aktivnostima. Bio je osnivač ročkog pjevačkog zbora koji je s okupljanjem i prvim probama započeo početkom 1958. godine, godinu dana kasnije održana je osnivačka skupština ročkog KUD-a, a limena glazba svoje je vatreno krštenje imala 1960. godine.

Uz rad u školi i van nje, Renato upisuje i 1963. diplomira glazbeni smjer na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu. Uskoro napušta Roč, zapošljava se u pulskoj osnovnoj školi “Ivo Lola Ribar”, ali ne zaboravlja svoje Ročane. Dulje od dva desetljeća, barem jednom tjedno, putuje iz Pule u Roč na probe i nastupe zbora i glazbe te podučava mlade svirače.

Za Renatov interes prema istarskoj narodnoj glazbi značajan je bio svibanj 1963. godine kada je u Roč, zajedno s tonskim snimateljem iz Radio Pule došao profesor Tone Peruško, tadašnji direktor Pedagoške akademije u Puli i propagator njegovanja i čuvanja zavičajnih vrednota Istre. Peruško je na Radio Puli surađivao u realizaciji emisija “Istarska narodna glazba” te je htio tonski zabilježiti već pomalo nestajući autohtoni kanat na Rošćini. Zamolio je mladog učitelja glazbe iz Roča da mu skupi tadašnje kantadure toga kraja.

Još više za Renatovo profesionalno usmjerenje k istarskoj narodnoj glazbi značio je njegov susret s profesorom Slavkom Zlatićem koji se 1965. vratio iz Zagreba u Pulu i postao direktor Srednje muzičke škole. Jedna od njegovih preokupacija bila je sustavno snimanje i prezentiranje istarske glazbene baštine putem medija i stručnih publikacija te poticanje održavanja smotri folklora Istre.

Renato se posebno i profesionalno okrenuo istarskoj narodnoj glazbi nakon što je 1969. godine napustio rad u prosvjeti te se zaposlio u muzičkoj redakciji Radio Pule. Kao glazbeni urednik krenuo je u sustavno snimanje cjelokupne glazbene baštine Istre. Zajedno s tonskim snimateljem Branimirom Paićem, višekratno je prokrstario čarobnim istarskim trokutom. U žiži interesa bila mu je prvenstveno izvorna muzika: kanat na tanko i debelo za kojega je primijetio da pomalo iščezava, svirka na sva pučka glazbala i stari plesovi. Iz tih terenskih putešestvija, skupio je na tisuće i tisuće sati dragocjenoga materijala kojega je oblikovao u vrlo dojmljive i rado slušane radioemisije koje je emitirao prvenstveno na domicilnoj Radio Puli. Također, godinama je na Prvom programu Radio Zagreba jedanput tjedno emitirana 45 minutna, potom polusatna Renatova emisija “Iz Hrvatske narodne baštine”, u kojoj je stručno i popularno predstavljana glazbena baština Istre.

Renatova je fonoteka, s oko 2.000 stručno sređenih snimki istarske narodne muzike, ogledni primjerak među svim hrvatskim radiopostajama. Stvorio je time ogromno, neprocjenjivo bogatstvo od izuzetne kulturološke vrijednosti. Zahvaljujući odličnim terenskim snimkama pjevača i svirača, zagrebački je Jugoton od 1980. do 1987. godine snimio i izdao 9 LP gramofonskih ploča te osam audiokaseta kojima je obuhvaćen cjelokupni glazbeni folklor Istre. Producent ovog zamjetnog projekta bio je Renato Pernić.

Svestrani organizator

Renato je ne samo u svom Roču nego i diljem Istre pomagao u radu KUD-ova. Za njegovu zauzetost pri osnivanju i radu KUD-a u Barbanu, Barbanci su ga proglasili počasnim građaninom grada “Trke na prstenac”. Bio je poticatelj, organizator ili suorganizator mnogih kulturnih i glazbenih manifestacija i projekata diljem Istre, od zborske manifestacije “Naš kanat je lip” do “Raspjevane Buzeštine”, Susreta limenih glazbi Istre, “Zakantajmo istrijanske kante” u Klarićima. Jedan njegov ostvaraj, možda čak i njegovo životno djelo, knjiga je “Meštri, svirci i kantaduri”, s podnaslovom: Istarski narodni pjevači, svirači i graditelji glazbala, izdanje Reprezent Račice, 1997. Svojevrsna monografija narodne glazbe Istre, povjesnica fenomena istarsko-primorskog melosa kojemu je ishodište umotvorstvo i duša puka istarskoga izraženo kroz stoljetne napjeve i kroz svirku na autohtona narodna glazbala.

S obzirom da su sve terenske snimke koje su godinama snimali Renato i Branko Paić bile pohranjene na magnetofonskim vrpcama, Radio Pula je uz pomoć sponzora pokrenula akciju digitalizacije građe. U tom poslu je pod vodstvom Budimira Žižovića sudjelovao i Daniele Pernić. Nastao je tako respektabilan Arhiv Renata Pernića. Sadašnji rukovoditelj Radio Pule, Bruno Krajcar, po jedan primjerak te građe poklonio je u Roču organizatorima subotnje manifestacije, a preuzeli su ih predsjednik KUD-a “Renato Pernić” Roč Davor Grabar i predsjednica ročke Katedre Čakavskog sabora Mirjana Pavletić. (Napisala i snimila Gordana ČALIĆ ŠVERKO) / Glas Istre

Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2024.