Od Kopra do Trsta cijena 35 eura

SchengenIako je Slovenija jučer oko podneva odlučila privremeno suspendirati odluku da hrvatski građani uz predočenje starih osobnih iskaznica ne mogu prijeći granicu, 15 je nesretnika do podneva na graničnom prijelazu Bregana ipak bilo vraćeno nazad.
Jučer na jednom od najvećih domaćih graničnih prijelaza nije bilo velike gužve, pogotovo ne za izlazak iz Hrvatske.

U pola sata tek je pokoje vozilo domaćih registracijskih oznaka izašlo iz zemlje, inače se radilo o strancima koji su manje-više putovali u zapadnoeuropske zemlje. Ulazak u Hrvatsku je ipak bio pojačan, većinom zbog gastarbajtera koji namjeravaju iskoristiti uskrsne blagdane za posjet rodbini.

Kako je rekao načelnik Postaje granične policije Bregana Gojko Žderić, Slovenci su oko podneva odlučili ipak privremeno suspendirati odluku o zabrani ulaska u Sloveniju sa starom osobnom. Vlasnici starih iskaznica u Sloveniju tako mogu ulaziti do 29. ožujka.

– Valjda su Slovenci zaključili da je bolje da ostave stari režim ulaska dok traju uskrsni blagdani, a sigurno je na to utjecala i činjenica da mađarski graničari još ne uvode pravilo za stare osobne, kazao je načelnik Žderić, uz napomenu da 15 hrvatskih građana ipak nije imalo sreće te su se morali vratiti natrag. Hrvatski su ih policajci uredno puštali, s obzirom na to da su stare osobne iskaznice u potpunosti valjan dokument u Hrvatskoj, ali Slovenci su ih prije odluke o suspenziji zabrane bez milosti vraćali natrag. Tek je dio onih koji su prelazili granicu znao za slovensku zabranu, ali većina ih napominje da ionako kada prelaze granicu nose putovnicu.

Zastarjeli sustav

Slovenska vlada odlučila je uvesti vinjete za korištenje slovenskih autocesta i brzih cesta, i to u dvije varijante – godišnjoj za 55 i polugodišnjoj za 35 eura. Radi se o iznimno povoljnim tarifama za slovenske građane, jer je riječ o svojevrsnom populističkom potezu Janšine vlade nekoliko mjeseci uoči parlamentarnih izbora, budući da teret sa slovenskih državljana prebacuje na tranzitne putnike i turiste koji slovenske autoceste koriste svega nekoliko puta godišnje. Dakle, ponajprije na hrvatske državljane i turiste koji iz srednjoeuropskih zemalja preko Slovenije putuju u Hrvatsku, a koji će već na ljeto – jer vinjete vrijede od 1. srpnja – ostati šokirani kada im Slovenci zaračunaju čak 35 eura samo za tranzit kroz uglavnom nedovršen sustav autocesta.
Vinjete su zastarjeli sustav pa ga zbog nepravednosti više ne preporuča ni EU, a slovenski sustav vinjeta od svega dvije tarife još je nepravedniji. Tako će, primjerice, putnici koji iz Zagreba putuju u Austriju za svega nekoliko kilometara autoceste morati platiti 35 eura, kao i slovenski građani koji će za isti iznos moći šest mjeseci koristiti autoceste, a slično će prolaziti i putnici prema Rijeci i Istri.

Slovenija tako nastavlja dosadašnju politiku korištenja autocesta kao sredstva pritiska na Hrvatsku. Naime, ne obazirući se na prometne pravce i međunarodne cestovne koridore, ustrajala je na vlastitom nacionalnom križu autocesta sa sjecištem u Ljubljani. Zasad je Slovenija autocestu dovela jedino do granice na Bregani, dok pravce prema Rupi i Macelju jednostavno nema u planu graditi. Slovenija, usto, nije uspješna poput Hrvatske u gradnji autocesta, jer je u zadnjih sedam godina Hrvatska izgradila sedam puta više najsuvremenijih prometnica.

Od kartona do vinjeta

Međutim, Slovenija zato ne posustaje u ograničavanju Hrvatske gdje god joj se ukaže prilika – od slučaja nedavnog proširenja schengenskog režima na slovensko-hrvatsku granicu, kada je hrvatskim građanima omogućen nastavak prelaženja granice uz osobnu iskaznicu, ali uz uvođenje ponižavajućih kartona za otiskivanje pečata, preko ZERP-a, do najnovijeg slučaja s vinjetama.
Također, slovenski parlamentarni odbor za vanjsku politiku na jučerašnjoj izvanrednoj sjednici prosvjedovao je zbog »jednostranih postupaka« Hrvatske u vezi sa zemljištem na lijevoj strani kanala sv. Odorika, ocjenjujući da je riječ o kršenju međunarodnog prava.

Ipak, jučer je izbjegnut još jedan incident na graničnom prijelazu Plovanija, jer je direktor slovenskog državnog fonda poljoprivrednog zemljišta Sergij Daolio odustao od obilaska spornih parcela, pravilno procijenivši da bi i njemu hrvatski granični policajci onemogućili prelazak granice i ulazak u Hrvatsku, kao što se to dogodilo i upraviteljici podružnice slovenskog fonda Sonji Lukin.

Hrvatska će tražiti uvođenje jednokratnih vinjeta

Vladajući u Hrvatskoj nisu odmah shvatili suštinu slovenskog prijedloga vinjeta, smatrajući da takva odluka spada u legitimnu nadležnost svake vlasti, pa nisu odmah ni reagirali. No, kada su, zahvaljujući novinarskim upitima, do njih doprle sve konzekvence novog režima naplate cestarine u Sloveniji, brzo su se dogovorili da će dva nadležna ministarstva, vanjskih poslova i prometa, kontaktirati s odgovarajućim ministarstvima u Sloveniji i zatražiti sastanak s ministrima kako bi zahtijevali uvođenje tranzitnih ili jednokratnih vinjeta, premda bez puno šansi za uspjeh. Naime, na slovenskoj su se strani odlučili za uvođenje vinjeta nakon preciznih izračuna, jer nikako ne žele ugroziti financiranje nastavka izgradnje novih kilometara autocesta i otplatu skupih rata kredita podignutih za izgradnju postojećih.

Eventualno uvrštavanje jednokratne ili tranzitne vinjete dogodit će se jedino u slučaju odlučnijeg pritiska iz Bruxellesa, koji i traži uvođenje takvih vinjeta, propisujući čak i maksimalan iznos cijene jednotjedne vinjete (11 eura). Međutim, Slovenija zasad ignorira takve zahtjeve.

Janšin predizborni potez

Dva vodeća slovenska dnevna lista proglasila su najavljene cijene vinjeta »populističkim potezom« Janšine vlade pred jesenske parlamentarne izbore te, iako priznaju da će novi sustav pogodovati domaćim vozačima, dovode u pitanje njegovu održivost s obzirom na nepoznanice koje donosi i narasle potrebe servisiranja 3,5 milijardi eura kredita za autoceste.

Ljubljansko »Delo« ocijenilo je da vlada desnog centra popularnim cijenama jednogodišnjih vinjeta želi osvojiti birače u urbanim središtima, gdje uživa premalu potporu i da se radi o »privremenom eksperimentu« za koji će račun morati snositi sljedeća vlada. Prema prvim kalkulacijama, dvije trećine godišnjeg prihoda na autocestama, koji iznose oko 220 milijuna eura, sada bi se osiguravalo od vozila u tranzitu, dok bi za domaće vozače vinjete bile mnogo isplativije.

Za usporedbu, oni koji se svaki dan službeno voze na relaciji Ljubljana – Maribor ili obrnuto, do sada su na cestarinu godišnje trošili oko 800 eura, dok će sada kupnjom jednogodišnje vinjete od 55 eura taj trošak svesti na cijenu jednog spremnika goriva. Neki komentatori upozoravaju i na moguće reakcije u inozemstvu ili Bruxellesu, gdje bi se novi sustav mogao doživjeti kao diskriminacijska mjera. Iako europska direktiva regulira cestarine samo za teretni promet, nije poznato kako će na uvođenje vinjeta reagirati Bruxelles.

Uz to, piše u »Razgledima«, može se dogoditi da će neke države, poput Italije, Njemačke, Češke, Austrije i Slovačke, postaviti pitanje je li pošteno da njihovi građani u sezoni za turistički tranzit preko Slovenije plaćaju onoliko koliko plate vinjetu za polugodišnje korištenje cesta u Austriji. Sadašnje kalkulacije slovenske vlade računaju najviše na povećanje prihoda od tranzita osobnih vozila na nekim turističkim pravcima, primjerice između Šentilja i hrvatskog graničnog prijelaza Macelj. Na tom bi pravcu motorizirani turisti u tranzitu na nedovršenoj autocesti za desetak, dvadeset kilometara neudobne vožnje morali platiti polugodišnju vinjetu koja stoji 35 eura.

Glasistre.hr

Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2019.